Nakon što je 25. listopada zaključeno prvo primirje koje taj naziv donekle i zaslužuje,  Euro­pa i svijet sve više su znali o okupaciji Dubrovnika. Tako je s dopuštenjem vojnih vlasti u Dubrovnik 28. listopada pristigla nekolicina stranih novinara, a na današnji dan, 29. listopada 1991. godine, U 13 sati u staru gradsku luku doputovali su ambasadori Italije, Velike Britanije, Nizozemske i Grčke: Sergio Vento, Peter E. Hall, Johanes Fietlaars i Eleftherios Karayannis, te zamjenik ambasadora SAD Robert Rackmales i vojni atašei Italije - pukovnik Silvio Mazzaroli, Velike Britanije - pukovnik Evan David Powel-Jones, SAD - pukovnik Cleatus Gene Vhisnant, Grčke - pukovnik Panagiotis Mourmouris.

U pratnji predsjednika Odbora za vanjsku politiku Sabora Republike Hrvatske, Hrvoja Kačića, zadržali su se u Dubrov­niku oko dva sata. I njima je kao i novinarima bio zabranjen put kopnom. Splićani su priredili veličanstven ispraćaj »Slaviji« kojom plove sudionici Konvoja Libertas. Teškim mitraljezom gađane su jahte u marini u Komolcu. Jaka vatra otvarala se i na otok Šipan. Minobacačima je tučeno po Visočanima u Dubrovačkom primorju.

Na današnji dan, 29. listopada 1991. godine, nakon što je neprijateljska vojska zauzela Žarkovicu, na radiju je objavljeno upozorenje građanima neka budu vrlo oprezni kada se kreću po onim dijelovima Grada koji su izloženi prema Žarkovici.

Na današnji dan, 29. listopada 1992. godine, u gruškoj luci održana je Velika dubrovačka "festa" slobode. Svo­jom nazočnošću uveličao ju je i hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, koji je tom prigodom odao priznanje Hrvat­skoj vojsci, stanovništvu dubrovačkog područja i njegovim hraniteljima. Na smotri postrojbi Južnog bojišta, tog 29. listopada predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman je rekao: "Dubrovnik je u ovom ratu sačuvao svoju dušu i pokazao svoje srce. Du­brovnik je bio dika, ponos i čast hrvat­skog jezika, hrvatske kulture, a danas je dika, čast i ponos hrvatske svijesti i borbe za hrvatsku državu', piše Gradoplov Radio Dubrovnika.