Naime, postoji nekoliko bitnih odrednica u tekstu novog zakona koje će prisiliti gradove da drugačije organiziraju svoju javnu rasvjetu. Kao prvo, smanjuje se jakost javne i ulične rasvjete s 4000 na 3000 kelvina, što znači da će svi gradovi morati promijeniti svoje ulične lampe. Drugo, svjetlosni snop rasvjete ili bilo kakvo drugo osvjetljenje ne smije pasti na prozore ili vrata stambenih kuća, kao ni na vodene i zelene površine, a ne smije biti ni okrenut prema nebu.

Drugim riječima, svjetlost smije pasti samo na površinu koju treba osvijetliti i nigdje drugdje, što će predstavljati velik izazov za sve projektante koji rade sa svjetlom. Slavko Krajcar, redovni profesor na Fakultetu elektronike i računarstva te predsjednik Hrvatskog društva za rasvjetu, smatra kako će biti veoma teško poštovati sve te uvjete te da će jedina moguća alternativa biti da se ugasi svjetlo i ostane potpuni mrak.

"Posljedica toga bila bi da niti jedan dio jadranske obale ne bi imao javnu rasvjetu pa bi, primjerice, splitska Riva bila u mraku. Manji primorski gradovi s uskim ulicama ostali bi bez osvjetljenja jer je nemoguće postići da javna rasvjeta ne udara u prozor. Osim toga, ne bi bile osvijetljene ceste ni mostovi, čime se ugrožava sigurnost kretanja u prometu, a povijesne građevine poput dubrovačkih zidina, Trga sv. Marka u Zagrebu i pulske Arene bit će u mraku jer je nemoguće izvesti da niti jedan snop svjetla ne ide u nebo ili završi na nečijoj kući. Isto tako, ni građani ne bi više smjeli imati svjetlo na balkonu jer ih susjed može tužiti što njihovo svjetlo udara u njegov prozor," objašnjava Krajcar za Jutarnji te ističe kako je ovo najrigorozniji zakon takvog tipa u Europi.

Detalje pročitajte ovdje.