Okupljenima se na početku konferencije obratila predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Nada Zrinušić.

„Kada govorimo o stanju Republike Hrvatske, naglasila bih da imamo skoro 700.000 osoba s invaliditetom u registru osoba s invaliditetom, što je 17 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. To govori koliko je važno razgovarati o pravima osoba s invaliditetom, o pristupačnosti i svim društvenim sadržajima kako bi ravnopravno, kao i ostali članovi društva, mogli doživjeti sve turističke destinacije, a isto tako i raditi u turizmu u skladu sa svojim mogućnostima. Na kraju 2023. godine nešto manje od 17.000 osoba s invaliditetom bilo je u radnom odnosu. To je gotovo 8 posto više nego što je to bilo u 2022. godini, što znači da određene mjere zapošljavanja donose rezultate. Što se tiče kvota koje postoje za zapošljavanje osoba s invaliditetom, tu je spori rast, ali ipak pokazuje da se neke stvari u društvu mijenjaju, da osobe s invaliditetom dobivaju šansu i da u skladu sa svojim obrazovanjem i mogućnostima sudjeluju na tržištu rada. Na taj način i koriste svoj radni potencijal“, rekla je Nada Zrinušić.

Prisutnima se obratio i predstavnik Grada Dubrovnika, Miho Katičić.

„Dubrovnik je, kao što znate, jedan stari povijesni grad, narodni grad turizma. Nije lako, pogotovo povijesnu jezgru, prilagoditi osobama s invaliditetom, ali jedan mali primjer pokazuje kako se može. Jedan gusjeničar, mi ga zovemo transporter, ima na sebi ugrađena kolica, tako da svi koji žele poći u crkvu Svetog Vlaha ili u Knežev dvor ili bilo gdje u gradu mogu to bez problema napraviti. Svi stanovnici grada ili županije, ali i svi naši posjetitelji, dakle naši turisti mogu to koristiti besplatno. Znam reći da za osobe s invaliditetom, pogotovo za djecu s teškoćama, nikad nije dovoljno, ali ovo su prilike kad pravimo prezentacije ili izvješća da vidimo da se ipak nešto napravilo. Ako to potvrde ljudi za koje to radimo, onda je tim zadovoljstvo veće“, kazao je Miho Katičić.

Uslijedile su prezentacije koje su se osvrtale na rad i na načine kojima bi se poboljšala trenutna situacija za osobe s invaliditetom. Tako je prvu prezentaciju održao pravobranitelj osoba s invaliditetom Darijo Jurišić.

„Morate znati da osobe s invaliditetom u cijelom svijetu, prema podacima Ujedinjenih naroda, čine gotovo milijardu ljudi. Kada bi tom postotku dodali i članove njihove najuže obitelji, prijatelje i poznanike, dolazimo do jednog jako velikog broja ljudi koji se svakodnevno susreću s invaliditetom.

Kada gledamo na području EU, u ovom trenutku u 27 država članica živi više od 87 milijuna osoba s invaliditetom. U Hrvatskoj taj broj iznosi više od 250 tisuća ljudi, odnosno 17 posto od ukupnog stanovništva su osobe s invaliditetom. Među njima je 30 milijuna osoba koji su korisnici invalidskih kolica.

Kada trebamo dati definiciju što je zapravo pristupačan turizam, kažemo da on predstavlja sve oblike i usluge koje treba oblikovati kako bi je svi mogli koristiti. Kada govorimo o pristupačnom turizmu, govorimo o osobama s invaliditetom, ali istovremeno govorimo o osobama starije životne dobi, govorimo o roditeljima s malom djecom, o roditeljima s više djece. To su ljudi koji možda nisu osobe s invaliditetom, ali privremeno imaju poteškoće s kretanjem. A što možemo činiti za osobe s invaliditetom? Prije svega u turizmu imamo brojne poslove koji su različiti po svom sadržaju, po svom opsegu, po svom vremenu trajanja ili po načinu obavljanja. Tako zapravo možemo dati odgovarajuću prilagodbu i pristup, a što je najvažnije bez predrasuda poslodavaca, omogućiti osobama s invaliditetom da budu vrijedni zaposlenici“, zaključio je Darijo Jurišić, pravobranitelj osoba s invaliditetom.

Davor Novevski govorio je o inkluzivnom turizmu i poboljšanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

„Konvencija o pravima osoba s invaliditetom jako lijepo zvuči, ali problem je što to nije zakon, ona nije zakonski obvezujuća pa kad vi jednom izađete na ulicu, situacija je posve drugačija. Ove konvencije i ovi paneli na kojima sam par puta sudjelovao, to su super stvari, ali one su uvijek organizirane u mjestima koja su potpuno prilagođena ljudima koji dosta poznaju problematiku osoba s invaliditetom, a jednom kad izađete na ulicu u stvaran život, to je drugo i tu se moramo snalaziti kako god znamo i umijemo. Dosta toga ovisi o hrabrosti i snalažljivosti, volji da se izađe iz komforne zone. To ne mora uvijek biti tako, ali to nažalost trenutno jest tako.

Prilagođenost ne treba biti preskupa, niti treba biti najsuvremenije, ali bitno je da se konzultiraju osobe s invaliditetom pri njenoj realizaciji, stvarni ljudi koji će istu prilagodbu stvarno koristiti“, kazao je Novevski pa izdvojio četiri komponente prilagođenosti u turizmu.

„To su dostupnost informacija -interaktivne karte, informacije o povijenim znamenitostima i slično koje mogu biti prilagođene svima. Ako se može opis znamenitosti ili građevine napraviti na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku, onda ga nije toliki problem napraviti na Brailovom pismu.

Dalje je to prilagođen smještaj. Naravno, to je najbitnije - privatni smještaj ili hoteli koji su prilagođeni ljudima u kolicima - rampe, sanitarni čvor i tako dalje.

Nakon smještaja, prilagođen treba biti i prijevoz. To su taksi vozila i javni gradski prijevoz.

Četvrtka komponenta je prilagođen pristup sa sadržajima i aktivnostima. To možda nije najbitnije, ali će velikoj mjeri poboljšati čitavo iskustvo ljetovanja na nekom području“, naveo je Novevski.

„Znači, ako imamo sve četiri ove komponente zadovoljene, mi lokaciju možemo nazvati potpuno prilagođenom. To je ono čemu bi trebali težiti i što možemo naći u europskim destinacijama,“ zaključio je.

Za kraj je gospodin iz Pule postavio pitanje o tome postoji li na nekoj od platformi Grada Dubrovnika, Županije ili pak na razini cijele države, mjesto na kojem se mogu pronaći sve relevantne i recentne informacije o pristupačnosti destinacije za osobe s invaliditetom te što očekivati unutar pojedinih znamenitosti i kakva je procedura pri kupnji ulaznica za iste.

Odgovor je dobio od predstavnika Grada Dubrovnika, Miha Katičića.

„Radimo s Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika i Zajednicom tehničke kulture na jednom velikom europskom projektu koji je upravo ovo što vi govorite. To je jedna velika geo baza svih podataka o pristupačnosti i nepristupačnosti svim javnim objektima i javnom gradskom prijevozu, svim ovim objektima koje osobe s invaliditetom mogu i žele koristiti i na tome intenzivno radimo“, odgovorio je Katičić.

Za vrijeme trajanja konferencije i prezentacije projekta Lokrum O3, djeca s poteškoćama u razvoju i njihovi bližnji su sudjelovali u interaktivnoj radionici izrade sapuna, a po završetku programa uslijedilo je druženje.

Karla Kolunđija