test

NA DANAŠNJI DAN JE OSLOBOĐEN DUBROVNIK 'Desetljećima se falsificira, umanjuje i negira značaj antifašističke borbe'

Autor: Aida Čakić Autori fotografija: Goran Mratinović / DD
Na današnji datum 1944. godine oslobođen je Dubrovnik u II. Svjetskom ratu povodom čega je, u organizaciji Udruge antifašista Dubrovnik, na spomen groblju pripadnicima NOR-a odana počast.

Predsjednica Udruge antifašista Dubrovnik Radmila Šutalo kazala je kako su se na groblju Boninovo okupili s ciljem odavanja počasti i zahvalnosti svima onima koji su poginuli ili su se borili za oslobođenje grada i šire okolice.

- Ti dani su imali povijesni značaj za naš grad i oslobođenje naše zemlje. Prije 77 godina vrhovni komandant maršal Tito procijenio je kako je ovo područje značajno i naredio je 29. Hercegovačkoj i 26. Dalmatinskoj diviziji da što prije oslobode Dubrovnik i Južnu Dalmaciju uz prethodno likvidaciju četničkih jedinica u pozadini - navela je Šutalo te dodala kako su jedinice Desete hercegovačke brigade izvršile napad i zajedno s jedinicama Druge Dalmatinske brigade, Konavoskog i Dubrovačkog partizanskog odreda oslobodile šire dubrovačko područje.

Tako su prema riječima Šutalo ušli u Dubrovnik gdje su četnici, ustaše, Nijemci i talijanski fašisti počinili brojne zločine nad 9147 civilnih žrtava od kojih je 1505 ubijeno.

'ANTIFAŠISTI SU DALI NEIZMJERAN DOPRINOS SLOBODI I MIRU'

- Narod Dubrovnika i šireg područja je podnio velike ljudske i materijalne žrtve, nije se dao pokoriti nego je u velikom broju sudjelovao u Narodnooslobodilačkom ratu. Tako je na području bivše Općine Dubrovnika, Metkovića, Ploča, Korčule bilo preko 14 tisuća aktivnih sudionika NOR-a od kojih je nažalost poginuo svaki deveti. Njih se danas s pijetetom prisjećamo i ističemo neizmjerni doprinos slobodi i miru koji su dali. To su povijesne činjenice - istaknula je Šutalo.

Predsjednica Udruge antifašista Dubrovnik naznačila je kako se u Hrvatskoj povijest desetljećima falsificira te se umanjuje i negira značaj antifašističke borbe. Nadalje, dodala je kako se u školskim udžbenicima izostavlja Antifašistički pokret dok se ističu sluge okupatora.

- Mladima se tako uskraćuje mogućnost upoznavanja povijesne istine o fašizmu i antifašizmu na ovim prostorima i šire. Antifašistički borci se nazivaju pogrdnim imenima, omalovažavaju i oduzimaju im se stečena prava. Pojedinci profašistički nastrojeni pišu i objavljuju knjige u kojima ističu samo zločine i nevine žrtve partizanskog pokreta kojih je nažalost ponegdje bilo u obliku ekscesa ili kao čin osvete od strane neodgovornih pojedinaca. Mi antifašisti te zločine osuđujemo - naglasila je Radmila Šutalo.

Dodala je kako se pored profašističkih pojedinaca posljednjih godina pojavljuju "neutralni znanstvenici koji pod znanstvenim istraživanjem sve relativiziraju pa pišu samo o negativnim pojavama partizanskog pokreta i generaliziraju ratne zločine partizana koji su bili pojedinačni".

'MORAMO SE SUPROSTAVITI AGRUMENTIMA I ISTINOM'

- Nakon 77 godina od Drugog svjetskog rata antifašiste se provocira, vrijeđa, omalovažava i iznose se grube laži, reafirmira se ustaštvo i potiče nacionalistička mržnja. Iako to nismo željeli, prisiljava nas se na takve pojave da im se suprotstavimo argumentima i istinom kako se nikad više ne bi ponovilo zlo fašizma, nacizma i netolerancije i međusobne mržnje. Želimo živjeti u miru i toleranciji, poštujući druge, različitosti, uvažavajući sva ljudska prava i slobode temeljem odredbi ustava RH. Pozivamo antifašiste i ostale demokratski orijentirane ljude da svojim ponašanjem i djelovanjem šire istinu i toleranciju te da se usmjere rješavanju aktualnih problema u društvu kao što su razvoj demokracije, prava i gospodarskog napretka - poručila je predsjednica Udruge antifašista Dubrovnik Radmila Šutalo.

Na komemoraciji je govorila Ljiljana Krunić čiji je otac Ratko Krunić bio pripadnik i nosilac partizanske spomenice. Ona je kazala kako je otac 1938. godine maturirao u dubrovačkoj gimnaziji te 1941. godine bio student Tehnologije. Tada je  otišao u partizane.

- Nije nikad govorio o svom ratnom putu tako da vam ne znam ništa reći o oslobađanju Dubrovnika u kojem je sudjelovao. Jednom sam ga pitala kako to da se odlučio ići u partizane, a bio je student iz dobrostojeće obitelji, imao je i američko državljanstvo. On mi je tada rekao da to nije bilo upitno jer je njegovu zemlju napao neprijatelj - prisjetila je Ljiljana Krunić.

Popularni Članci