Predstavnici platforme Možemo!, saborske zastupnice Sandra Benčić i Urša Raukar, vijećnici u Skupštini Dubrovačko-neretvanske županije Igra Šain Kovačević (Nova ljevica) i Marko Giljača (Srđ je grad - Možemo!) govorili su o Prijedlogu Zakona o pomorskom dobru koji je upućen u Hrvatski sabor na prvo čitanje.

Govornici na tribini su istaknuli kako žele uspostaviti "dvosmjernu komunikaciju o nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i ukazati na potencijalne opasnosti tog zakona na lokalno stanovništvo, prirodu, ali i sve građane Hrvatske."

Sandra Benčić iz Možemo je istaknula kako je cilj zakona "gospodarska valorizacija obale".

- Gospodarska djelatnost na obali je normalna stvar i ona svugdje postoji, nama nije u cilju u potpunosti je zaštiti. Problem je što je zakon pisan da obalu treba maksimalno iskoristiti, a nisu zaštićeni građani koji žive na tim prostorima. Zakon bi trebao služiti potrebama građana i njihovim gospodarskim potrebama. Ovakav zakon bi pogodovao onim koji su moćni u gospodarskom smislu i to je najveći problem - kazala je Benčić.

Ukazala je na problem nedostatka komunalnih vezova i koncesijama.

- Ljudi nemaju gdje vezati barke jer sve više luka i lučica se koristi za komercijalnu svrhu. U Dubrovniku nedostaje 700 do 900 vezova. Osim tog problema, problem su i koncesije za pomorsko dobro. Gospodarska aktivnost je bitna za sve obrtnike i tako se održava ekonomija. Međutim, ovaj zakon propisuje, kada je riječ o uređenim plažama, neće se više dobivati koncesijska odobrenja, kao što je to bilo prije, nego će uređene plaže ići u model koncesije na duži rok. U tom modelu onda imate natjecanje da koncesiju dobiju veliki igrači, a kasnije će drugi od njih dobiti potkoncesiju. To je doslovno preslikan Bandićev adventski model - grad podijeli u rajone velikim igračima za male novce koji će onda to područje podijeliti i dati malim igračima za štandove od 100 tisuća kuna. Tako su se zarađivali milijuni na podrentanju. Takav model će nam se dogoditi ako se postave koncesije na pomorskom dobru, to jeste plažama - navela je Benčić.

Istaknula je kako je problem u takozvanim plažama posebne namjene koje prema njezinom mišljenju uopće nisu jasno definirane.

- Nadamo se kako će ministarstvo odustati od ovog zakona, jer Hrvatska više neće biti poznata kao zemlja sa slobodnim plažama. Postat ćemo poput Turske koja ima zatvorene resorte. Ovo je zakon opasnih namjera, on oduzima od lokalne zajednice najvažniji resurs koji ima. Lokalna zajednica neće imati koristi nego će imati trošak. Zna se kako nema dovoljno inspektora za pomorsko dobro i misle kako će probleme riješiti s komunalnim redarima. Ovako se režu izvorni prihodi lokalnim zajednicama i one dobivaju sve više troškova - poručila je saborska zastupnica Sandra Benčić.

Saborska zastupnica Urša Raukar je govorila o prostornim aspektima.

- Ovaj zakon dozvoljava gradnju na plažama i pomorskom dobru i to samo na temelju koncesije. Spaja se privatno i opće dobro i tamo se mogu graditi građevine koje nisu samo montažne. Ovaj zakon je zakon iznimaka. Gradnja i drugi zakoni na pomorskom dobru nisu dozvoljeni. Međutim postoje brojni iznimci. Izdvojila bih čudesnu pojavu palijativne skrbi. Naime, navodi se kako se takvi objekti mogu graditi izvan građevinskih područja i mimo prostornih planova. Bilo gdje i bilo tko može izgraditi objekt palijativne skrbi koji u zemlji čuda, u zemlji poput Hrvatske, može postati hotel ili apartman u nekoj uvali - navela je Raukar komentiravši zakone o pomorskom dobru i o prostornom uređenju.

Igra Šain Kovačević iz Nove ljevice, koja je inače s Korčule, istaknula je kako ne postoji niti jedan zakon koji je važniji od zakona o pomorskom dobru.

- Problem je kako oni vide ovaj prostor, doživljavaju ga kao prazan prostor. Praktički nam daje uputstva za upotrebu. Kažu kako će lokalne zajednice zaraditi više novaca. Navode kako će se mulovi moći koristiti samo za ugostiteljske objekte. Ovaj zakon se ne bavi zaštitom okoliša, nego prihranama i dohranama plaža koje su ovim zakonom dozvoljene. Lokalno stanovništvu u ovom zakonu je apsolutno izignorirano, osim toga što će nam se ponuditi poslovi komunalnih redara - kazala je Igra Šain Kovačević.

Marko Giljača iz Srđ je Grad je istaknuo kako je zakon o pomorskom dobru zakon iznimki i obmane.

- HDZ se služi obmanama i pokušavaju reći da sve grade zbog gospodarske valorizacije obale, ali to je s ciljem pogodovanja krupnom kapitalu. Novi zakon je po meni trebao ići u smjeru da se uspostavi dijalog između građana, ali i koncesionara. Treba jasno reći i naći kompromis jer to je jedini ispravan put. Ovaj zakon je na tragu onoga koji je bio devedesetih kada se dogodila privatizacija pa smo izgubili industriju, banke i ostalo. Postali smo zemlja monokulture turizma, rentijerstva, uvoznog lobija... Ako se usvoji ovaj zakon dogodit će nam se privatizacija obale - zaključio je Marko Giljača.