Kandidat za gradonačelnika grada Dubrovnika Maro Kristić govorio je što konkretno Most predlaže po pitanju EU fondova te kako ih vidi pristup financijama u budućnosti.

- Smatramo, za razliku od gradske uprave, da pitanje upravljanja i iskorištavanja EU fondova ne možemo percipirati kroz milijardu kuna sredstava na raspolaganju kroz projekte Lapadske obale, Lazareta i aglomeracije, nego je pitanje EU fondova puno šire i obuhvaća više nego što je gradska uprava dosad uradila. Smatramo da treba napraviti žurne promjene. Ako promatrate sve projekte na području županije, percepcija je da smo uspješni, ali to su nacionalni projekti ili izravno ugovoreni projekti. Ako izuzmete Lapadsku obalu ili aglomeraciju Dubrovnik, među najneuspješnijim smo i tu moramo napraviti značajan iskorak - istaknuo je Kristić te predstavio prijedlog Mosta kroz takozvanu Kreativnu kliniku.

- Vladajući se pozivaju na vertikalu, ali što kad ostanemo sami i prepušteni sebi? Moramo imati kvalitetu i suverenitet u svemu pa i u privlačenju sredstava iz EU fondova. Kad sam radio u Županiji, dalo se primijetiti da između DURE i DUNEE vlada antagonizam, kao da su konkurencija... Bez obzira na razlike, one bi trebale imati suradnju na dnevnoj razini - mišljenja je Kristić.

Prema prijedlogu Mosta Kreativna klinika bila bi formalno pravno uređena od strane Dubrovačko-neretvanske županije.

- Ona bi okupila najbolje stručnjake iz područja EU projektnog menadžmenta iz grada i šire koji bi stavili na raspolaganje stručnosti i kapacitiranost za osmišljavanje za privlačenje fondova. Oni moraju biti kreativni i proaktivni te sinergijski djelovati. Zaposlenici Kreativne klinike ne bi bili na teret gradskom proračunu, bili bi djelom proračuna projekata koji bi se provodili i prijavljivali - naveo je Kristić dodavši kako je potrebno tri mjeseca za realizaciju ove ideje. Klinika bi pratila natječaje, pisanje projekata, komunicirala s partnerima, izrađivala proračune...

Kristić je istaknuo kako na projekte Lapadske obale, aglomeraciju i dio Lazareta otpada 95 posto te na osnovu toga smatra kako mali dio sredstava Grad i Županija vuku iz prekogranične suradnje.

- Ne bih rekao da župan i gradonačelnik, kada govore o uspjesima privlačenja fondova obmanjuju javnost, ali oni zasigurno nepotpuno informiraju. Loši smo po statistikama, nisko plasirani smo jer su realizirani projekti nacionalni i ugovoreni su prema unaprijed dogovorenim uvjetima - istaknuo je Kristić.

Osvrnuo se na gradski upravni odjel za EU fondove.

- Prvo se treba zapitati je li uopće treba postojati taj odjel i DURA koja se bavi istim poslom. Javnosti nije jasno tko što tu radi, i za što su zaduženi. Pred toga, oni angažiraju vanjske suradnike i konzultante. Naš je cilj okupiti sve na jednom mjestu kako bi se postigla maksimalna kreativna učinkovitost i to će brzo pokazati rezultate. Ako se pokaže opravdanim netko bi trebao biti ukinut, ali mislim da je bitno gledati proaktivno. U segmentu EU fondova nismo dobri, a financijska perspektiva je ogromna - naveo je kandidat za gradonačelnika iz redova Mosta Maro Kristić.

Profesor na Odjelu akvakulture dubrovačkog Sveučilišta Joško Mikuš naveo je svoje iskustvo s korištenjima EU fondova.

- Mogu reći svoje iskustvo kao nekoga tko dolazi iz akademske zajednice... Mi ne bismo danas mogli skoro ništa napraviti, osobito kada je riječ o istraživanjima, da nema programa kao što su HORIZON ili ERASMUS i drugih preko kojih se velika i značajna istraživanja i u Hrvatskoj rade. Kada pomislim na to da je Ruđer Bošković bez ikakvih aplikacija na fondove i slobodu kretanja mogao otići iz Dubrovnika i napraviti sjajnu karijeru i postati jedan od najvećih znanstvenika ili primjerice Nikola Tesla, onda se tek pitam koliko možemo mi napraviti preko ovih programa koje sad imamo - kazao je Joško Mikuš koji je posebno naznačio važnost europskog zelenog programa koji je dio programa HORIZON koji nosi preko milijardu eura u financiranju.