Ravnateljica Dubrovačke razvojne agencije Anamarija Pilato pojasnila je kako je instalirano 120 senzora za mjerenje kvalitete zraka. Oni su postavljeni, osim u lapadskoj školi, i u OŠ Ivana Gundulića i OŠ Marina Držića te vrtićima Ciciban, Izviđač, Kono, Pile i Pile 2. Pilato je naznačila kako instalirani sustav za mjerenje kvalitete zraka omogućava očitavanje mjerenja CO2, temperature i vlage u zraku u prostorijama gdje su postavljeni senzori, povezivanje senzora na IoT (Internet of Things) infrastrukturu, korištenje aplikacijskog rješenja za praćenje i analizu podataka.

- Cilj je poboljšanje kognitivnih sposobnosti djece i bolje praćenje nastave te doprinos zdravlju, naročito kod djece s kroničnim poteškoćama dišnog sustava - naglasila je Pilato.

Ravnateljica OŠ Lapad Nikolina Soko istaknula je kako je u školi zbog ovih uređaja poboljšan odgojno-obrazovni proces.

- Imali smo prikaz s mjeračima temperature, zasićenosti CO2 i vlage i tako su se otklanjale negativne pojave u procesu nastave kao što je manjak koncentracije. Zbog svega toga su učenici i nastavnici prirodnim putem prozračivali prostorije - istaknula je ravnateljica Soko.

Predstavnik izvođač Renato Totić iz HT-a naveo je kako s ovim projektom gradska uprava promišlja o budućem razvoju te preuzima odgovornost za buduće generacije.

- Drago mi je što su prepoznate aktivnosti HT-a da aktivno sudjeluje u svim projektima Pametnog Grada. Ostvarujemo suživot tehnologije s građanima koji je nužan i stvaramo otpornost gradova na ugroze koje dolaze. Grad Dubrovnik to prepoznaje i bit će još ovakvih projekata koji su iskorak jer Dubrovnik je prvi grad u Hrvatskoj koji jedan ovakav sustav implementirao u škole. To će nesumnjivo biti korisno u razvoju djece i njihovog zdravlja i poboljšanje kvalitete nastave - kazao je Renato Totić dodavši kako Luka Dubrovnik i Lučka uprava rade na nadogradnji postojećeg sustava koji provjerava potencijalno zagađenje zraka od strane kruzera. Sve to važno je, naglasio je Totić, zbog cjelovitog pristupa koji međusobno povezuje podatke, ali i argumentiranih rasprava.

Stjepan Čavar operativno je vodio projekt mjerenja kvalitete zraka u školama i vrtićima te je pojasnio kako sustav funkcionira. Čavar je istaknuo kako su prije dvije godine, kada se još razmišljalo o projektu, glavni poticaj bila istraživanja koja su uočila vezu između razina CO2 s mučninom, glavoboljom i koncentracijom djece s kroničnim bolestima.

Prema njegovim riječima sustav se sastoji od senzora i od mreže na koju je on spojen te se tako šalju podaci koji se skupljaju što je prema Čavarovom mišljenju najvažnije zbog analize u budućnosti.

- U svijetu su instalacije ovakvih senzora najčešće u poslovnim prostorima, a mi smo prvi koji smo omogućili to u odgojno-obrazovnim ustanovama. Cilj projekta je bila instalacija senzora i praćenje CO2, a drugi cilj je bio dovođenje infrastrukture mreže koja će nama i drugim odjelima grada omogućiti spajanje možda neke treće vrste senzora koji će u budućnosti biti instalirani u gradu. Kao posljedica epidemije, sve se više čuje želja za instalacijom ovakvih senzora, pogotovo u školama i vrtićima svugdje u Europi, pa mogu reći kako smo mi predvodnik trenda - naveo je Čavar.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić smatra kako će sustav, kao nadstandard, omogućiti bolju kvalitetu nastave i obrazovni proces u školama.

- Projekti Dubrovnik smart City doprinose boljoj kvaliteti života svih generacija. Važno nam je imati sofisticirane projekte poput ovih koji se nadopunju s onim što ove gradska uprava želi, a to je održivost Dubrovnika kao turističkog odredišta i kao ugodnog mjesta za življenje - zaključila je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.