Jedan od 10 najljepših jedrenjaka na svijetu, lijepog imena Esmeralda, ali i poznat kao brod smrti i zla usidrio se u srpnju 2008. pored Dakse, ali nije uplovio u Gruž. Barkantin s četiri jarbola u vlasništvu čileanske ratne mornarice imena Esmeralda (u prijevodu smaragd – zeleni dragulj) je u svijetu poznatiji kao bivši ploveći zatvor gdje su u vrijeme vladavine čileanskog diktatora  Augusta Pinocheta ubijani i mučeni protivnici režima. Za počinjena zlodjela krivci nikad nisu kažnjeni.

Amnesty International nazvao ga je ''Brodom zla i smrti'', pošto je u njegovoj utrobi za vrijeme vladavine diktatora Augusta Pinocheta ubijeno više od stotinu ljudi koji se nisu slagali s tadašnjim čileanskim režimom. Mučenja, ubijanja i odsijecanja dijelova tijela događala su se u sedmogodišnjem razdoblju od 1973. do 1980. godine. Amnesty International pozvao je sve zemlje u čije vode brod ima uploviti da mu uskrate gostoprimstvo dok se ne rasvijetle navedeni događaji i ne kazne zločinci koji su po brodu ubijali neistomišljenike. Američki senat ovaj brod je proglasio plovećom kaznionicom za političke zatvorenike. Esmeralda je posjetila preko 300 svjetskih luka kao ambasador svoje zemlje, ali nije rijetkost da su njezina uplovljavanja pratili prosvjedi, a oni su se događali i u glavnom čileanskom gradu Santiagu.

Usidrila se kraj Dakse 2008.

Na sidrište Daksa je uplovila tiho bez nekih velikih najava i senzacija, a po odobrenju Lučke uprave 12. kolovoza 2008. godine. Oglasili su se tada neki javni mediji, ali sa škrtim informacijama, osim one da je Esmeralda pozvana u službenu posjetu na poziv Hrvatske ratne mornarice u Split od 14. do 18. srpnja. Prilažem dvije lijepe fotografije koje je slikao kap. Miljenko Sekula iz kojih se vidi da se Esmeralda usidrila s vanjske strane otoka Dakse, ali kao da malo viri prema luci Gruž. Međutim bila je usidrena veoma kratko.

Splitske novine Slobodna Dalmacija su izvještavale o ovom uplovljavanju. ''Jedrenjak “Esmeralda” nije kao od šale uplovio u ratnu luku Lora. Premda se njegovo akoštavanje očekivalo u ranim jutarnjim satima, jako jugo spriječilo je uplovljavanje u akvatorij luke, pa je bijeli jedrenjak prve sate pred Splitom proveo na milju od vojnog lukobrana. Od upućenijih doznajemo kako je, s obzirom na udare juga i velike bočne površine broda, takvo nešto bilo i očekivano. Ipak, riječ je o starom jedrenjaku slabih pogonskih strojeva koji nisu vični preciznijim manevrima. Nakon što je kasno poslijepodne jugo kalalo, lijepi brod ružne prošlosti uplovio je u luku.''

Hrvatska je ovim činom demantirala svoje deklariranje za kažnjavanje zločina koji nikada ne zastarijevaju. Prženja strujom, batinanja i ubojstva s Esmeralde, ionako nas podsjećaju na zbivanja u splitskoj Lori, početkom devedesetih godina - izjavila je mr. sc. Semina Lončar, predsjednica splitske udruge CERD, na mirnom prosvjedu protiv uplovljavanja čileanskog broda Esmeralda.
Dozvola za uplovljavanje u domaće teritorijalne vode poznatom jedrenjaku Esmeralda bila je, naime, povod mirnom polusatnom prosvjedu CERD-a, udruge Plavi planet, stranke Zeleni Hrvatske i Mreže anarhosindikalista (MASA), koji je organiziran u ponedjeljak u podne na središnjem dijelu splitske Rive.

Brod Mučilište nije dobrodošao

Dvadesetak prosvjednika istaklo je transparent “Esmeralda No Passaran”, te bacanjem buketa cvijeća u more, odalo počast tisućama Čileanaca koji su mučeni i ubijeni za vrijeme diktature vojnog upravitelja Augusta Pinocheta. Brod Esmeralda, naime, bio je jedno od mučilišta tamošnje vojne hunte i pod pritiskom Amnesty Internationala zabranjen mu je ulazak u mnoge svjetske luke, osim u Split.

Prosvjedu je prisustvovala i gđa. Mandica Rojas- Radmilović, supruga odsutnog pomorca Alvara Rojasa - Radmilovića, čileanskog prognanika koji je nastavio život u Splitu.                                  

Dok je na kraju mirnog prosvjeda CERD-ova predsjednica pojašnjavala okupljenim policajcima razloge okupljanja, splitski anarho-sindikalisti Zoran Burić i Darko Pivac novinarima su pojasnili kako je MASA-in ideološki slogan: “Tražimo udobnije kaveze i dulje lance”.        

Premda pripada elitnom redu najljepših jedrenjaka svijeta, 'Esmeralda’ ili 'Bijela dama’ sinonim je za brutalna mučenja i egzekucije političkih neistomišljenika. Politički pritvorenici, gdje god se brod pojavi, organiziraju prosvjede, osobito u lukama SAD-a gdje brod često boravi. Pred čileanskim sudom upravo se vodi proces protiv šest visokih časnika čileanske ratne mornarice koji su izravno odgovorni za mučenja.

Zapovjednik broda: Nije istina da su počinitelji još tu

Jutarnji list je objavio razgovor sa zapovjednikom broda. ''Ljudi griješe, za vrijeme vojne hunte griješile su i institucije, događale su se stvari kojih se sramimo. Sada je na našem Vrhovnom sudu, koji tijesno surađuje s našim zapovjedništvom, da pred lice pravde izvede one koji su za zločine odgovorni - rekao je Victor Zanelli Suffo, zapovjednik Esmeralde, dodavši kako je do danas šest mornaričkih časnika koji su nekoć bili lideri hunte izvedeno pred sud. Osvrnuo se zapovjednik i na optužbe hrvatskih prosvjednika kako na Esmeraldi još djeluju oni koji su za vrijeme jedrenjakova preobražaja iz krasotice u brod smrti bili kadetima.

- Ja sam najstariji član posade, od 1976. godine sam u mornarici, odgovorno tvrdim kako na Esmeraldi nema onih koji su i “onih godina” bili tu - čvrst je bio Zanelli, pozdravljajući preko medija Mirka Jozića, koji je kao trener popularnog nogometnog kluba Cola-Cola doveo Čileance na čelo američkog Kupa Libertadores.

Školski brod čileanske mornarice ponosno na sva četiri jarbola pokazuje svoju zastavu jer, kako su nam rekli, Esmeralda je “komadić” Čilea i oni su ponosni što tako svijetu pokazuju svoju domovinu. Ovaj put će ju uistinu pokazati “cijeloj zemaljskoj kugli”, jer nakon Hrvatske Esmeralda brodi u Tursku, potom u Izrael i Egipat, pa preko Indije gonjena vjetrom juri u Južnu Afriku, zatim Argentinu, a u blizinu čileanske obale treba stići nešto prije Božića.''

Na tom putovanju oko svijeta ESMERALDA je morala makar nakratko posjetiti i Dubrovnik.

Napisat ću malu povijest jedrenjaka ESMERALDA te i njezine tehničke karakteristike, a u nekim mojim drugim člancima Dubrovačkog Dnevnika ću postavit slike iz osobne kolekcije s tekstovima od ostalih elitnih svjetskih jedrenjaka koji su posjetili Dubrovnik kao što su: Kruzenshtern (SSSR), Dar Pomorza (Poljska), Libertad (Argentina), Amerigo Vespucci (Italija), Palinuro (Italija), Belem (Francuska), Alexander von Humboldt II (Njemačka)  itd.

Prodana za ratni dug

Izgradnja ESMERALDE je započela u Cadizu u Španjolskoj 1946. godine, građena je kao španjolski nacionalni brod za obuku. Tijekom gradnje 1947. godine u brodogradilištu u kojem se gradila pretrpjela je katastrofalne eksplozije, koje su oštetile brod. Brodogradilište je dovedeno pred bankrot,a radovi na brodu privremeno su zaustavljeni. Godine 1950. Čile i Španjolska su započeli pregovore u kojima je Španjolska ponudila otplatu dugova nastalih Čileu kao rezultat ratnih događanja u obliku proizvedenih proizvoda, uključujući još i nedovršenu ESMERALDU. Čile je prihvatio ponudu i brod je formalno prešao u vlasništvo Čilea 1951. Radovi su zatim nastavljeni na brodu. Napokon je porinuta u more 12. svibnja 1953. pred 5000 uzvanika. Kuma broda je bila gospođa Raquel Vicuña de Orrego koja je od provu broda simbolično razbila bocu šampanjca umotanu u nacionalne boje Španjolske i Čilea. Isporučena je kao četverojarbolna škuna za vladu Čilea 15. lipnja 1954. godine, a zapovjednik je bio  kapetan Horacio Cornejo. Danas je ESMERALDA tip jedrenjaka barkantin i ima 21 jedro ukupnih površina od 2870 kvadratnih metara. Nadimak broda je La Dama Blanca (Bijela Dama) te služi Čileanskoj ratnoj mornarici za obuku 390 mornara i časnika. Matična luka joj je Valparaiso, njezina duljina je 113 m., širina 13,1 m.,visina jarbola nad morem je 48,5 m., ima 4 topa od 57 mm za ceremonijalne potrebe.

Ovaj tekst ću završit s jednom zanimljivosti koja nema poveznicu s Esmeraldom, ali kad se spomenula luka Valparaiso onda ću napisat da je naš Jadrolinijin trajekt Liburnija imao svoje najdulje putovanje za potrebe prezentacije jedne izložbe. Na to povijesno putovanje je krenuo 21. studenog 1971.,a posjetio je: Las Palmas, Guyanu, Venezuelu, prošao kroz Panamski kanal, Chile (Valparaiso), Ecuador, Honduras, Mexico, Jamaicu i natrag. Naši iseljenici iz Valparaisa su poklonili brodu i posadi ukrasni suvenir s posvetom koji je godinama krasio salon Liburnije.