Ustavom se jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli kao i štovanje i pravna zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, a zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

Unatoč tome, svakodnevno se može svjedočiti nemalom broju korisnika interneta koji se javno izražavaju na društvenim mrežama na vlastitim profilima ili u takozvanim komentarima na stranicama medija kršeći tuđa, ustavom zajamčena prava.

Nije tajna da se tehnologija razvija brže nego što troma administracija može to regulirati, donošenjem, i još važnije provođenjem tog zakona.

Ako ugrožavate tuđa prava putem javnih objava možete očekivati tužbu

Javne objave odnosno komentari na internetskim stranicama ili društvenim mrežama, koji vrijeđaju ili kleveću druge svode se pod kaznena djela protiv časti i ugleda.

Radi se o kaznenim djelima iz čl.147, 148 i 149. Kaznenog zakona koja se progone po privatnoj tužbi, a ne po službenoj dužnosti. 

Na Općinskom sudu u Dubrovniku od 1. siječnja 2015. do 8. kolovoza 2018. podneseno je osamnaest privatnih tužbi zbog kaznenih dijela uvrede, teškog sramoćenja i klevete, ali ne bilježe koliko je od tih kaznenih dijela počinjeno putem internetskih stranica ili putem društvenih mreža.

Anonimni "stručnjaci" koji ostavljaju uvredljive komentare često potiskuju vlastite neuspjehe i nezadovoljstvo

"Razina kulturnog ophođenja na internetskim platformama vrlo je niska i još se više srozava. Osobe koje objavljuju trebale bi biti odgovorne za javnu riječ i truditi se vlastite stavove iznositi bez uvreda upućenih drugima, ali to ne čine prvenstveno zbog anonimnosti i lažnih imena iza kojih se skrivaju. Mnogi od tih anonimnih "stručnjaka" za sve i svašta uživaju u vlastitim objavama i reakcijama koje izazivaju čime često prividno potiskuju neuspjehe i nezadovoljstvo u stvarnom životu," kazao je komunikolog i profesor na Sveučilištu u Dubrovniku Đorđe Obradović.

Rekao je i da neki od njih pribjegavaju i prijetnjama ili poticanju drugih na javni linč onih koji drukčije misle.

"Postoji i vrlo mali postotak populacije, fanatika na koje se ne može utjecati i koji misle da imaju misiju oblikovati društvo u skladu s njihovim zamislima, a kako to nisu uspjeli ili se nisu usudili pokušati ostvariti uobičajenim društvenim kanalima, kroz politički sustav ili udruge istomišljenika, pa javno, sa stvarnim identitetom, najčešće neargumentirano napadaju i vrijeđaju pojedince i skupine, od rodnih, prema seksualnoj orijentaciji pa do nacionalnih i vjerskih. Njima društvene mreže služe kao komunikacijski kanal," ispričao je Obradović.

Odgovornost medija: loš primjer izvještavanja o prometnoj nesreći na predjelu Ratac s poginulom osobom

Osim anonimnih komentatora koji vrijeđaju i kleveću pod krinkom anonimnosti, važna je i odgovornost medija.

"Mediji bi trebali biti odgovorni prema svemu što objavljuju i uređivati korisničke objave, jednako kao i novinarske priloge. Mnoga ugledna svjetska glasila to i čine pa u njima nije moguće pronaći govor mržnje ni u novinarskim prilozima, ni u korisničkim objavama. No, u tranzicijskim državama poput naše, teško je naći takve pozitivne primjere zato što se uređivanje ne provodi po etičkim načelima, nego prema broju ostvarenih klikova, neovisno o načinu na koji do njih dolaze. Nažalost, mnoga glasila i novinari u hrvatskoj više i nisu svjesni da se ne bave novinarstvom nego manipuliranjem," opisao je Obradović.

Želja za brzim objavljivanjem vijesti toliko je velika da se ne razmišlja o posljedicama.

"Primjera je dosta, ali u sjećanju ostaju oni kad su ljudski životi u pitanju. Izvještavajući o prometnoj nesreći na predjelu Ratac kad je poginula mlada djevojka, a druga teško ozlijeđena, na dubrovačkim portalima objavljene su fotografije 6 različitih motocikala, 2 različite kacige, 4 različite lokacije i 2 datuma (19. i 20. kolovoza). Vjerojatno novinari i urednici tih portala nisu ni svjesni da takvim lažnim ilustracijama, koje nemaju nikakve veze s tragičnim događajem, nego imaju jedino manipulativnu ulogu da privuku više klikova, nisu ni svjesni da krše osnovna novinarska načela o točnom, istinitom i poštenom izvještavanju. Posljedica takvog izvještavanja je sve veći gubitak povjerenja u novinare i glasila. Novinarstvo manipulacijama čini samoubojstvo, a da novinari toga nisu ni svjesni jer granice obmanjivanja čitatelja pomjeraju pomalo i polako stječu naviku laganja i ne primjećuju da lažu nego misle da stvarnost "ilustriraju" dobrim mamcima klikova," naveo je Obradović primjer.

Alena Hadžić