KOLIKO TURIZMA GRAD MOŽE PODNIJETI? Broj stanovnika unutar zidina ušao 'u crveno', imamo veliki problem s iznajmljivanjem 'na crno'!

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović
U Dubrovniku se turizam događa ili se njime upravlja? Pitanje je to koje se ponavlja zadnjih 10-ak godina. Potakle su ga velike gužve kojima se svjedočilo kroz 2015. ili 2016. godinu kad su se na ulazu u Grad znali stvarati 'čepovi', gužve u prometu, dolasci brodova na kruzerskim putovanjima. Koliko Grad toga može podnijeti? 

Odgovor na to pitanje trebao bi biti poznat do kraja 2026. godine, kada bi u primjeni trebala biti sveobuhvatna Strategija koja bi do tada trebala biti izrađena i vrijediti do 2031. godine. Ona bi trebala dati konkretne smjernice i odgovore vezane uz upravljanje turizmom Grada.  

A kako bi se znalo koliko Grad može podnijeti i u kojem bi se smjeru trebalo ići, potrebno je za početak znati na čemu je on sada, koliko njegovih kapaciteta je iskorišteno, koliko je toga preostalo i što može bolje. Odgovore na ta pitanja dala je Studija prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO-a Starog grada Dubrovnika koju je izradilo Sveučilište u Dubrovniku, a naručitelj je Grad Dubrovnik.  

 
DNEVNIM IZLETNICIMA I 'KRUZERAŠIMA' TREBA UPRAVLJATI 

 
Studija je dala odgovore na to koliko gostiju prođe kroz Grad, kakvi su trendovi, koliko je tu apartmana, restorana, stolova i stolica, ali i stanovnika, koje su njihove boljke, kako promišljaju o turizmu, kakvi su kapaciteti Grada po pitanju vodoopskrbe i električne energije.  
Uspoređujući razdoblje do 2017. do 2022. godine, pokazala je porast broja gostiju koji prolaze kroz povijesnu jezgru. Tako je kroz Grad 2019. godine prošlo nešto manje od milijun posjetitelja, dok je 2022. godine taj broj porastao za četvrtinu! Gledajući s aspekta dnevnih posjeta, u Gradu je 2019. godine je taj prosjek iznosio 2.732 posjetitelja dnevno, dok se 2022. godine taj broj popeo na 3.448.  

 
Promatrajući različite kategorije gostiju, postavlja se pitanje njihove potrošnje. Koji gosti najmanje troše, koji stvaraju najveću gužvu, a od kojih destinacija ima najveći benefit? Pitanja su to koja postavljaju brojne svjetske destinacije pa je na tom tragu i Venecija nedavno uvela naplatu ulaza u centar za jednodnevne izletnike.  

 
„Naš zaključak je kako dnevni posjetitelji, izletnici, imaju najmanji doprinos prema cijelom gospodarstvu grada jer tu ne noće. Grad bi u budućnosti svakako trebao iskoristiti alate koji su mu na raspolaganju jer gostu koji plaća noćenje i boravišnu pristojbu umanjujemo doživljaj destinacije zbog onih gostiju koji dolaze ovdje na izlet, a noće drugdje. Oni prolaze 'ispod radara', njima se ne upravlja“, izjavio je Nino Dubretić, osnivač i direktor agencije Direct Booker i član Turističkog vijeća kojem je također Studija predstavljena prije no što je stigla na dnevni red Gradskog vijeća. Drži kako je ona sveobuhvatna i detaljna te kako je obradila brojne aspekte važne za upravljanje turizmom na održiv način.  

 
Mišljenje dijeli i Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik, koja također naglašava kako je važno upravljati izletnicima i gostima s kruzera koji se u destinaciji ne zadržavaju puno. 

  
„Analiza je detaljna, vjerodostojna je i odrađena je stručno te je kao takva odlična polazišna točka za daljnje analize. Ona ukazuje kako smo već na 70,80 posto iskorištenosti kapaciteta po svim segmentima, od infrastrukture električne energije, preko popunjenosti javnog prijevoza, do mogućnosti broja ljudi koji može biti u Gradu. Jasno je kako je potreban jasan plan kako bismo izbjegli neželjene scenarije, poput toga da nam počne iskakati vodovodna ili električna mreža, ili da nam se dogode masovne gužve. Jedan od segmenata kojim bi trebalo upravljati jesu izletnici i gosti s kruzera. Tu mogu biti korisna IT rješenja koja bi goste u realnom vremenu usmjeravala na mjesta na kojima u datom trenutku nema velikih gužvi. Naravno kako kretanja svih kategorija gosta u budućnosti treba pratiti kroz određeno vrijeme, i to kroz troškovnu i prihodovnu stranu pa sukladno tome poduzimati neke konkretnije poteze“, izjavila je Trojić.  

 
'IMAMO VELIKI PROBLEM'  

 
Zanimljivo je Studija dala i odgovore koji se odnose na smještajne kapacitete u Gradu. Tako je pokazala kako se na dubrovačkom području pod zaštitom UNESCO-a nalazi 1.575 smještajnih jedinica s 4.373 kreveta. Preko 90 posto tih kapaciteta nalazi se unutar samih zidina gdje je nešto više od 1400 objekata s gotovo četiri tisuće kreveta. Studija nije dala odgovore koliko je smještajnih jedinica na području Gradskog kotara Pile-Kono, ali je zaključak na temelju razgovora kako je taj broj uglavnom nepromijenjen. No, to se ne može kazati i za kapacitete unutar zidina gdje je u petogodišnjem razdoblju broj smještajnih jedinica i kreveta porastao gotovo za dvostruko! 

 
Na području pod zaštitom UNESCO-a, posluju dva hotela koja u promatranom razdoblju nisu povećavala svoje kapaciteta, a prevladavaju apartmani te nekomercijalni smještaj. Zajedno tako čine čak 99 posto svih smještajnih kapaciteta tog područja! Ono što iznenađuje je ogroman porast broja nekomercijalnog smještaja, kako u Gradu, tako i na širem gradskom području.  

 
„Taj porast je ekstreman, a podaci su brutalni! Nijedan drugi segment nije toliko promijenjen u pet godina kao ovaj. Imamo situaciju da u hotelskom smještaju u 2022. godini imamo 12 tisuća kreveta, a u nekomercijalnom 10 tisuća, pri tome nisu svi registrirani kao privatni iznajmljivači. Kad pogledate taj podatak o 10 tisuća kreveta u nekomercijalnom smještaju koji nitko ne zahvaća, koji opterećuju komunalnu infrastrukturu, nemaju nikakvih davanja, a njihovi gosti čine jedan dio gužve u gradu, tada znate kako bi se netko ovim pitanjem zaista trebao ozbiljnije pozabaviti. U pet godina broj takvih smještajnih kapaciteta porastao za tisuću, s približno četiri tisuće kreveta. Ova Studija je ukazala kako imamo problem! To nisu privatni iznajmljivači, to su vlasnici kapaciteta koji ne plaćaju ništa i čine ogroman udio. Vjerujem kako je veći dio toga 'na crno'“, izjavila je Trojić.  

 
Kako je navedeno u Studiji, zanimljivo je kako dio objekata u pojedinim dijelovima godine ne ostvaruju nikakvu popunjenost te je tijekom zimskih mjeseci takvih objekata preko 90 posto, a i u srcu sezone čine oko četvrtinu objekata sa smještajnim kapacitetima. Budući da se radi o službeno evidentiranim smještajnim kapacitetima, može se pretpostaviti kako se ti kapaciteti izdaju mimo službenih evidencija ili miruju s ciljem aktiviranja u budućnosti.  

 
ŠTO MOŽE BITI NA STRADUNU? 

 
Kad se govori o ugostiteljskim objektima, Studija je pokazala kako ih je na području pod zaštitom UNESCO-a 151. Gotovo 50 posto svih objekata čine restorani, potom slijede 'kafići' s oko 22 posto udjela. Na taverne otpada 11 posto, bistroe 7 posto, na fast foodove tek četiri posto (zabilježeno je tek sedam restorana brze hrane), a na pizzerije nešto manje od četiri posto. U Dubrovniku su navedena i tri noćna kluba. Većina ugostiteljskih objekata, njih 78 posto, je koncentrirana na području od Prijekog do Ulice od Puča, prema Jezuitima i Porporeli. Na području Grada je i oko pet tisuća stolica, a najveća gustoća stolova i stolica je na istočnom dijelu Straduna, Gundulićevoj i Bunićevoj poljani te ulicama Prijeko i Iza Roka.  
Zanimljivo je kako je na Stradunu smješteno tek pet posto svih ugostiteljskih objekata.  

Gradski vijećnik Željko Raguž (DUSTRA) mišljenja je kako bi na Stradunu, pa i po pitanju trgovina, trebalo napraviti selekciju. 

  
„Trebalo bi se znati koje butige tu mogu biti smještene. Po meni bi to trebalo izgledati respektabilno i to bi trebale biti marke. Ne nužno one najskuplje, ali svakako ne mjesta na kojima se prodaju kineski suveniri i koje izgledaju kao buvljak. Kako imamo zonu posebnog prometnog režima, tako bismo trebali imati i točno propisano što može biti na Stradunu. Bilo bi dobro dati određeni rok prilagodbe od recimo pet godina i započeti neku novu priču, a ne da svatko može otvoriti što god želi. To mogu recimo biti Zara, Benetton, Kraš... Tako bi sve to puno ljepše i bolje izgledalo, kao što je u bilo kojoj drugoj destinaciji – zna se što je glavna ulica i kako bi trebala izgledati. I to bi onda radilo svih 12 mjeseci“ izjavio je Raguž.  

 
DOKUMENT KOJI JE TREBALO IZRADITI PUNO RANIJE  

 
Uz brojeve turista, apartmana, kafića, restorana, stolica i stolova, Studija se pozabavila i brojem stanovnika koji žive u Gradu, a čiji broj je kroz desetljeća rapidno pao. Minimalan broj stanovnika Grada u studenom 2019. godine je bio 885, a maksimalan 1266. U istom razdoblju 2023. godine, minimalan broj stanovnika je 824, a maksimalan 1253, što potvrđuje daljnji pad. Zanimljivo je kako je u ožujku 2020. godine, tijekom pandemije i u vremenu gotovo potpunog izostanka turističkih kretanja u Gradu, minimalan broj stanovnika unutar zidina iznosio 1107, a maksimalan 1239.. 

 
„Sami podaci koji su izneseni u procjeni pokazuju da je Grad odavno u 'crvenom' kada je u pitanju razuman odnos između komercijalne eksploatacije baštine i održivog gospodarenja istom koje jamči kvalitetu života preostalog stanovništva. Potvrđuje to i izraziti depopulacijski trend, koji najbolje simbolizira naš neuspjeh u upravljanju procesima u turizmu. Naposljetku, ostaje dojam da odluke donosimo sa zakašnjenjem i preko koljena, jer smo kroz protekle godine pustili da se previše toga događa bez kontrole. Umjesto trke za brojkama i profitom, trebalo je pažljivije birati prioritete i otvorenije i iskrenije razgovarati o problemima, no to ne znači da se stvari ne mogu popraviti i da ne treba biti optimist. Upravo stoga i često predlažem tematske sjednice o svim važnim temama za zajednicu i zalažem se za široki konsenzus po pitanju važnih tema, a kontrola procesa vezanih uz očuvanje povijesne baštine i života unutar iste to svakako jest“, izjavio je vijećnik Maro Kristić koji pozdravlja Studiju za koju tvrdi kako je kvalitetan dokument i pohvaljuje izrađivača.  

 
„No, da bi podaci koji su prikazani u ovom dokumentu mogli poslužiti kao temelj za ozbiljne aktivnosti u smislu očuvanja povijesne baštine i života unutar zidina, umjesto skupljanja prašine u nekom od ormara gradske uprave, trebalo ga je izraditi puno ranije, na samom početku procesa izrade i usvajanja Plana upravljanja povijesnom jezgrom. Dakle, on je uz druge relevantne dokumente trebao biti temelj za njegovu izradu. Jednako tako, ovaj dokument s obzirom na njegovu sadržajnost trebao je poslužiti kao vrlo važan input u oblikovanju kvalitetne odluke o uvođenju zone posebnog prometnog režima, jer obiluje podacima koji su korisni u strateškom suočavanju s ugrozama kojima je izložena povijesna baština kada je u pitanju promet u pokretu i promet u mirovanju“, smatra Kristić.  

 
GRAĐANINU TREBA OBJASNITI ŠTO KONKRETNO IMA OD TURIZMA 

 
Studija je obuhvatila i anketu koja pokazuje mišljenje stanovnika o turizmu i u kojem se smjeru kreće. Logično, turistička kretanja manje smetaju onim stanovnicima koji direktno zarađuju od turizma i njime se bave, ali su se i jedni i drugi složili kako su potrebne strože kontrole i ograničenja, primjerice po pitanju minimalnih higijenskih uvjeta za ugostiteljske objekte ili po pitanju broja novih koncesija.  

 
„Oko 40 posto stanovnika govori da im turizam ne smeta, oko 30 posto njih da im smeta, ostatak je neodlučan. Žao mi je što Studija nije uvrstila podatak o potrošnji turista u destinaciji i kako to utječe na proračun Grada. Mislim kako bi stanovnicima Grada bilo lakše 'progutati' te gužve tijekom ljeta kad bi znali koje su njihove direktne koristi od turizma, mada sam mišljenja kako turizam u Gradu treba bolje regulirati i organizirati. Dakle, sasvim je normalno da se prosječan građanin pita što on konkretno ima od toga. Primjerice, mogao bi se otvoriti fond za stanove za dugoročni najam, za mlade obitelji, za deficitarna zanimanja, za liječnike koji bi došli u Dubrovnik, a koji bi se financirao od turizma. Turizam bi se mogao iskoristiti za bolji standard odnosno nadstandard naših sugrađana“, izjavila je gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović (SDP). 

 
U tom smislu navodi kako je nelogično da je 'Grad prije sedam ili osam godina zarađivao više od najma javnih površina i nekretnina nego sad, kad imamo 20 posto više turista i cijene u ugostiteljskim objektima koje su narasle za više od 50 posto'.  

 
Smatra kako je Studija sadržajan dokument, no kako je previdjela dati neke konkretne odgovore i brojke te kako je puno segmenata koji se odnose na pretpostavke.  

 
„Dotakla se i pitanja parkinga što predstavlja jedan od ključnih ograničenja za stanovnike, a znamo kakva je situacija s garažama. Također, predviđa i dio opterećenja prometnih gužvi prebaciti na javnog prijevoznika, a znamo kako je broj zaposlenih vozača u Libertasu s 210 pao na 130 pa se bojim da bi to onda bilo i preveliko opterećenje za Libertas“, izjavila je Bonačić Obradović.  

 
'APARTMANE NE TREBA ZABRANITI, INVESTIRANJE ZADRŽAVA MLADE' 

 
Jedna od najvećih 'majstorija' svih popularnih destinacija, koje su ujedno i gradovi za življenje, je pomiriti ta dva polariteta. Kako da nešto ostane grad, a ujedno bude i destinacija? Upravo to je temeljni cilj ovog dokumenta.  

 
U tom nastojanju, Grad Dubrovnik promišlja o alatima koji bi spriječili scenarij u kojem bi se Grad pretvorio u muzej, a građani u potpunosti preselili na periferiju. U paketu mjera, stanove unutar zidina u svom vlasništvu naseljava domaćim stanovništvom te se pokušava ograničiti broj apartmana u stambenim zonama. Osnivač agencije 'Direct Booker' Nino Dubretić pokazuje drugu stranu priče – mlade će u gradu zadržati mogućnost zarade.  

 
„Moje mišljenje je kako iznajmljivanje u Gradu treba ograničiti, ali ne i zabraniti jer treba dopustiti da se dubrovački kapital 'vrti' unutar Dubrovnika. Ako takvo nešto zabranite, ne vidim da će se dogoditi ništa drugo nego da će taj novac otići drugdje. Može se ograničiti po broju smještajnih jedinica, po OIB-u, ali nikako ne zabranjivati ljudima da dođu do svog prvog apartmana jer upravo to zadržava mlade u nekoj sredini – investiranje“ izjavio je Dubretić i dao jedan sasvim drugi pogled na ovu temu. A to i jest bit – promišljanje, analiziranje, ali i suprotstavljanje različitih mišljenja koji bi dali konačne odgovore na temu o kojoj doslovno život Grada i ovisi. 

Popularni Članci