Kako je istaknula kandidatkinja za gradonačelnicu koalicije 'Slobodno' (SDP, Srđ je Grad/Možemo!) Anita Bonačić Obradović, cilj je da građani putem web platforme ili aplikacije na svojim mobilnim uređajima lako dođu do potrebnih informacija, ostvare bolju komunikaciju s javnom upravom gdje, kako kaže Bonačić, postoje birokratski problem i 'često nedostaje onaj jedan papir'.

"Cilj nam je da imamo moderniji, učinkovitiji, transparentniji i otporniji grad", kazala je.

Na toj platformi građani bi mogli doći do personaliziranih usluga putem mobilne aplikacije i web platformi.

"Glavni korisnici te tzv. dubrovačke kartice, ili kako ćemo je već nazvati, trebaju biti građani jer će kroz tu platformu doći do niza njima prilagođenih servisa na jednom mjestu: od dostupnosti pojedinih komunalnih usluga, preko obveza i plaćanja obveza na jednom mjestu, do popusta koje mogu ostvariti", kazala je dodavši kako je cilj da Grad postane 'predvodnik digitalne platforme, a ne samo konzument gotovih rješenja'.

GLAVNI PRIJEDLOZI

Ljubomir Nikolić je potom kazao što su, prema njihovom mišljenju, postojeći problemi i kako ih riješiti.

"Naš program se temelji na nekoliko načela, a cilj je unapređenje kvalitete usluge koju Grad treba pružiti građanima. Očito je u mnogim dijelovima neučinkovit i neprilagođen građanima. Nedavno je obnovljen poziv za obnovu persijana u Gradu, i nijedan korisnik nije iskoristio tu povlasticu", govori Nikolić, uz navođenje primjera.

Smatra kako je komunikacija između građana i gradske uprave i komunalnih društava nedostatna jer se odvija preko manjkavih kanala. Tako ističe kako sustav gradskih odjela i komunalnih društava nije povezan. Navodi kako bi bilo dobro da građani, primjerice, imaju podatak u kojoj je fazi rješavanja nekog problema na kojem rade komunalne službe. Pri tom spominje i važnost javnog prikaza svih podataka koji bi koristili građanima i bili objedinjeni na jednom mjestu.

"Infrastuktura za pametne gradove kod nas postoji, ali tako da korporacije Dubrovnik vide kao mjesto za demonstriranje svojih kompetencija. No, ti projekti nemaju kontinuitet podrške daljnjeg razvoja. Grad mora biti taj koji definira koje projekte radimo, a ovako smo samo konzumenti ponuđenih rješenja", smatra Nikolić dodavši kako se ne radi dovoljno ni po pitanju edukacije građana, pogotovo onih starije dobi, po ovim pitanjima.

Dodao je i kako bi ovakva platforma bila od koristi i turistima jer bi pružala povratnu informaciju o gužvama i sustav bi njima mogao lakše upravljati. Istaknuo je i kako su preporuke Europske komisije kako bi se 10 posto od ulaganja trebalo investirati u digitalnu transformaciju, kako bi se ostvario korak s trendovima.

"Kod nas je to sada na 1,2 posto. U Gradu je za ovu namjenu jednak iznos u proračunu već nekoliko godina", dodao je.

"Naš prijedlog je stvaranje integralne digitalne platforme. Treba intenzivno raditi na objedinjavanju svih tih podataka da bi svi građani i komunalna društva mogli pojednostavljivati svoje radne procese. Također, potrebno je ulaganje u digitalnu infrastrukturu, što bi trebao definirati strateški dokument koji bi donio Grad, a ne korporacije. Potrebno je raditi na programima edukacije građana, pogotovo starije populacije, i uvođenju ovakvih rješenja na svim razinama", istaknuo je Nikolić.

Ivan Bakulić je na primjerima naveo što bi građani konkretno time dobili.

"Nakon logiranja u sustav, građani dobivaju pristup svim servisima svim javne uprave, s jednog mjesta mogu platiti račun Domoupravi, ili mjesečni Libertasov pokaz, oni kojima su roditelji korisnici domova za starije mogli bi provjeriti što je taj tjedan na jelovniku, naručiti odvoz krupnog otpada... Drugo, ovaj sustav bi mogao pokazati koji objekti, restorani i kafići, nude popuste za građane. Treće, bio bi koristan u slučaju hitnih intervencija i nepogoda. Nedavno je pao zid poviše Banja. Građani bi bili obaviješteni što se dogodilo, koji su predviđeni rokovi sanacije, kad je ulica ponovno prohodna... Bila bi korisna i za posjetitelje, recimo u slučaju potresa ili poplava, pokazala bi gdje su evakuacijski putevi. Dobili bi sve informacije o svim projektima, radovima i intervencijama koje se održavaju u njihovom susjedstvu. Takva aplikacija se može koristiti za rad kotareva i mjesnih odbora", kazao je Bakulić.

DRUGAČIJI DUCARD

Naveo je primjere uz koje bi postojeći DuCard mogao biti korisniji posjetiteljima.

"Recimo, iz Francuske je stigla obitelj sa psom na Pile i instalirala aplikaciju. Vidi kako je kazna za šetanje psa bez povodca 300 eura, vidi gdje su veterinarske ambulante... Želi kupiti karticu za zidine, vidi da je tamo danas 10 tisuća ljudi, neće mu se to omogućiti nego neka druga priča. Ali mu predloži da mogu poći na Srđ i vidjeti tvrđavu, recimo. Ili primjerice, neki umirovljenici iz Njemačke su došli u porat s kruzerom. Kupili su karticu, žele ostati tu nekoliko sati... Tad mu aplikacija neće ponuditi da ide na zidine, ali će mu recimo ponuditi da razgleda samostan Male braće. Ili izlet na Lokrum, uz informacije gdje se može osvježiti, gdje je WC...", kazao je dodavši kako takva ulaganja nisu skupa.

Bonačić Obradović je dodala kako bi aplikacija nudila i popuste za građane.

"Živimo u najljepšem gradu, znamo kolika je inflacija, a plaće su ostale iste, znamo kako umirovljenici žive. Grad Dubrovnik ne može riješiti inflaciju, ali možemo izaći ususret sugrađanima, da na toj kartici naši sugrađani imaju fiksni popust na sve usluge, u prostorima koje Grad daje u koncesiju i u njegovom su vlasništvu. Da ljudi sebi mogu priuštiti otići na pizzu, u kino, da domaći ljudi mogu uživati u gradu. Može se i povezati s trgovačkim i hotelskim lancima, pa da aplikacija pokazuje kako, recimo u okruženju od 9 kilometara ima butiga koja daje popust od recimo 20 posto na prehrambene proizvode ili dio asortimana za građane", kazala je Bonačić Obradović.