KANDELORA Ispred Parčeve crkve okupit će se brojni vjernici, počinje 1051. Festa!
Kandelora označava dan početka Feste sv. Vlaha. Ispred Parčeve crkve na središnjem gradskom trgu okupit će se danas brojni vjernici i svečevi štovatelji, a biskup dubrovački pročitat će molitvu Laus i pustiti bijele golubice. Prigoda je to u kojoj će rektor Crkve sv. Vlaha pročitati i izbor brzojava koji u Grad stignu sa svih strana svijeta, gdje se štuje, moli i voli našega Parca.
Festanjuli Feste sv. Vlaha 2023. su pomorac Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo koji će uz zvuk himne Svetom Vlahu podići barjak. Uz blagdan će se održati i svečana sjednica Gradskog vijeća uz dodjelu nagrada. Na svečanu večeru očekuje se dolazak ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića.
Prijevoz autobusima Libertasa za Festu sv. Vlaha danas i sutra je besplatan.
Kandelora, zima fora! To je u Hrvatskoj, a posebice u njezinom primorskom području, jedna od najpoznatijih pučkih vremenskih izreka. Povezana je sa svetkovanjem popularnog blagdana Svijećnice, koji je 2. veljače.
Nekad je taj blagdan bio više usmjeren na Blaženu Djevicu Mariju, pa je bizantski car Justinijan I. godine 542. uveo svetkovinu Očišćenje BDM. U novije doba taj dan se povezuje s događajem iz Isusova djetinjstva, pa je u suvremenim katoličkim kalendarima označen kao Prikazanje Gospodinovo. Naime, prema starom židovskom, Mojsijevom, zakonu, žena koja je rodila sina nije smjela dirati ništa posvećeno niti ući u prostore Hrama u Jeruzalemu, dok ne prođe 40 dana od rođenja sina. Zakon je također propisivao da nakon 40 dana majka mora prinijeti za žrtvu jednogodišnje janje ili, ako je obitelj siromašna, dvije grlice ili dva golubića. Prema evanđelju, toga su se propisa pridržavali Josip i Marija, koji su 2. veljače donijeli Isusa u Hram, da ga kao prvorođenca obredno prikažu Bogu. U Hramu su Isusovi roditelji susreli čovjeka imena Šimun, kojega evanđelje opisuje kao „pravedna i bogobojazna čovjeka“, koji je iščekivao vrijeme kada će Božjem narodu u Izraelu doći spasenje u obliku Mesije. Kad je Šimun ugledao dijete Isusa uzeo ga je u naručje i rekao da je on „svjetlost za prosvjetljenje naroda“. Otud naziv Svijećnica, te se na misama na taj dan tradicionalno blagoslivljaju svijeće.
Blagdan su počeli slaviti jeruzalemski kršćani već od 4. stoljeća. i zarana je uvedena procesija za taj dan. U 7. stoljeću blagdan je uveden i u Rimu, gdje su kršćani imali svečani ophod sa zapaljenim svijećama kao izraz vjere u Krista kao svjetlo svijeta. Obred blagoslova svijeća za tu procesiju nastao je u Francuskoj u 10. stoljeću i postupno su ga prihvatili u cijeloj crkvenoj zajednici Zapada. Blagoslovljene svijeće koriste se u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i u različitim drugim prigodama.
Od blagoslova svijeća i procesije, taj je blagdan u Hrvatskoj nazvan Svijećnica. U Dalmaciji i drugdje na Jadranu taj blagdan od davnina nazivaju Kandelora (od latinskog candella- svijeća), a u Slavoniji Svitlomarinje.
Slučajnost što se blagdan Svijećnica nalazi otprilike u sredini kalendarskog tijeka zime, pučki su meteorolozi iskoristili kao upozorenje na njezin odstup ili svršetak, ali i za proricanje vremena u njezinu drugom dijelu, pa i dugoročnije. Otud izreka: Kandelora, zima fora ili, drugačije, hrvatskije: „Svijećnica- zimska odstupnica!“ No, pučki je meteorolog svjestan ćudljivosti veljače, pa dodaje: Sveti Blaž kaže da je to laž! (Sveti Blaž iliti Sveti Vlaho iliti Sveti Tripun - 3. veljače).
U Slavoniji je prisutno mišljenje da se upravo oko Svijećnice događa snažan udar zime: Otud izreke: Svitla Marija, zima oštrija! i Svitla Marija, na Savi ćuprija! (ledeni most).
