Transformacija predgrađā u središte grada u mletačkom razdoblju (1205–1358)“. Moderator promocije bio je dr.sc. Ivan Viđen, a o knjizi su govorili recenzentica dr.sc. Zrinka Pešorda Vardić i autorica, inače znanstvena savjetnica u trajnom izboru pri Hrvatskom institutu za povijest.

Okupljene je prvo pozdravila ravnateljica Arhiva Nikolina Pozniak, dok je Viđen uvodno naglasio da knjiga ima tri dijela: o transformaciji predgrađa u središte grada od pretkomunalnog doba do kraja mletačke vlasti, o socijalnoj topografiji predgrađa te izvorima za socijalnu topografiju srednjovjekovnog Dubrovnika.

Naglasivši da takve knjige ne nastaju često jer traže vrijeme, strpljenje, duboko poznavanje arhivskog gradiva i najvažnije: ustrajnu znanstvenu znatiželju, ali i osobnu povezanost autora s temom, Pešorda Vardić je rekla da je “Dubrovnik za kolegicu Benyovsky, još od studentskih dana, njezina profesionalna i osobna strast od početka legendarne medievističke radionice koju su 1993.-1999. osnovale i vodile prof Zdenka Janekovič Roemer i akademkinja Nella Lonza.

Tad je stjecala prva paleografska iskustva i vještine otkrivanja neizrecive ljepote arhivskog rada u ovom predragocjenom Arhivu i uranjala u povijest ovog jedinstvenog grada. Knjiga je studija o ljudima i prostoru; o odnosima između društvenih struktura i fizičkog grada; o tome kako grad nije samo zbir građevina, nego izraz kompleksnih društvenih procesa. Fokusira se na razdoblje mletačke vlasti nad Dubrovnikom 1205-1358. i promatra iznimno zanimljivi proces preobrazbe predgrađa u novo gradsko središte te prostorno i društveno širenje. Autorica koristi širok spektar izvora; od notarskih zapisa, statutarnih odredbi i narativnih vrela, do arheoloških nalaza i slikovnih izvora  te sve spaja kroz digitalno mapiranje i prostorne analize. Jedan od najdojmljivijih dijelova knjige upravo je analiza posjeda vlastele u predgrađima južno od Place. Autorica donosi detaljan prikaz četrnaest obitelji- konkretnih društvenih aktera čije se prisustvo može topografski mapirati te kroz njihove posjede, međusobne odnose, granice i prijenose vlasništva stvara sliku o tome kako vlasništvo kuća i parcela ujedno znači i mjesto u socijalnoj hijerarhiji.

Prisjetivši se studentskih dana i medijavelističkih radionica te utemeljiteljica, Benyovsky Latin je spomenula i suradnji s pok. akademikom Nenadom Vekarićem, a govoreći o svome djelu rekla je da joj je fokus istraživanja utjecaj Venecije na urbani razvoj istočnojadranskih gradova u srednjem vijeku jer je mletačko razdoblje ključno u povijesti Dubrovnika: nije samo prethodilo nego je bilo i preduvjet “Zlatnog doba“ jer je upravo u tih 150 godina (1205-1358) grad oblikovan u današnjem okviru:

“To je bilo vrijeme kad je Dubrovnik bio još vidno ranjen, ali vandalizam nije uništio njegov duh, a ljepota i sklad Grada inspirirali su me da istražim njegovo danas jedva vidljivo srednjovjekovno lice. U Dubrovnik sam se vraćala nebrojeno puta i svaki bih put otkrila nešto novo te iznova zaljubila u to čudesno kameno biče. U mnogim je segmentima Dubrovnik dosta dobro istražen, ali je njegova povijest toliko kompleksna da ostaje mjesta za nova istraživanja i ovom sam knjigom htjela dati svoj doprinos. U analizi sam, naravno, koristila i ključne radove Lukše Beritića, Marije Planić Lončarić, Milana Preloga, Ivice Žile, Danka Zelića, Ane Marinković i drugih koji su se bavili oblikovanjem prostora u istraživanom razdoblju... Želim zahvaliti na mogućnosti konzultacije arheoloških i konzervatorskih elaborata Konzervatorskom zavodu (posebno kolegici Marti Perkić) ali i IPU u Zagrebu (kolegici Ivani Haničar Buljan). Temeljem zaista fragmentarnih ostataka mogu se, posebno u kombinaciji s pisanim izvorima, rekonstruirati određene faze oblikovanja prostora ili bar ponuditi teze o njima. Nekad se odgovori pronalaze u naznakama, nekad temeljem analogija (jer se radilo i o nadl0kalnim utjecajima), nekad sa sigurnošću, a katkad se otvaralo više pitanja nego se pružalo odgovora“ rekla je Benyovsky Latin te dodala kako “ u izgrađenom gradu nije lako provoditi arheo istraživanja i ona su dalje u tijeku, a nedavni arheološki nalazi kod katedrale dokaz su kolika iznenađenja se još skrivaju pod današnjim Gradom, što može promijeniti sliku oblikovanja grada. Buduće arheološka i arhivska istraživanja možda će potvrditi, a možda i korigirati neke teze, ali važno je otvarati raspravu temeljem trenutačno dostupnih informacija“.