Đuro Capor: Još će se provjeriti je li Srđ 'jako daleko' od povijesne jezgre
Povijesna jezgra Dubrovnika neće se naći na Popisu ugrožene svjetske baštine, jednoglasno je odlučeno na 38. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a koje se od 15. do 25. lipnja održava u Dohi u Kataru. Raspravljalo se o projektu golfa na Srđu, kao i gradnji vila i apartmana te hoće li to naštetititi povijesnoj jezgri. Odlučeno je da Dubrovnik ostaje na UNESCO-vom popisu nakon dulje rasprave te je pohvaljena briga hrvatskih vlasti i stručnjaka u očuvanju baštine, donosi Jutarnji list.
Odluku je za Dubrovački dnevnik komentirao Đuro Capor iz inicijative 'Srđ je naš'. Izjavu prenosimo u cijelosti.
'Prijedlog odluke UNESCO-ve skupštine koji je bio izrazito strog i neugodan za hrvatsku stranu je na kraju malo ublažen jer se Hrvatska strana pod prijetnjom dospjevanja na listu ugroženih spomenika svjetske baštine ipak obvezala na punu suradnju što do sada nije bio slučaj te je prihvatila UNESCO-v monitoring. UNESCO i dalje prije bilo kakvog nastavka radova na projektu na Srđu traži izradu triju ključnih studija - Studiju utjecaja izgradnje golf resorta na Srđu na povijesnu baštinu, Plan upravljanja povijesnom jezgrom i Strategiju cruiserskog turizma kao i njihovu implementaciju. Izrada ovih studija po metodologiji i standardima UNESCO-vih smjernica i principima održivog razvoja predstavljat ce veliki pomak od dosadašnjeg pristupa ne-upravljanju povijesnom jezgrom i osjetljivim prostorom kojega je ona integralni dio.
Mi smo zadovoljni da je UNESCO napokon uspio natjerati hrvatsku Vladu da surađuje oko pitanja Dubrovnika, nakon što hrvatsko Povjerenstvo od 1998. nije poslalo niti jedan izvještaj o stanju očuvanja baštine za Dubrovnik.
Upravo ovo je u vrlo oštroj uvodnoj riječi naglasila Petya Totcharova, voditeljica Odjela za Europu Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a. Kao sto se moglo čuti na sjednici u Dohi predstavnici Hrvatske nisu uopće prijavili UNESCO-u namjeru izgradnje na Srđu u blizini bastine svjetskog značaja što su bili dužni napraviti po članku 179. niti su na upite UNESCO-a poslali odgovarajuće odgovore i materijale. Naposlijetku kad su poslali dio dokumentacije koja se tice ovih projektata, čak ni sažeci tih materijala nisu bili prevedeni na eng ili franc. jezik
Pogotovo pozdravljamo slanje monitoringa jer ce se predstavnici UNESCO-a moć iz prve ruke uvjeriti je li Srđ "jako jako daleko od povijesne jezgre Dubrovnika" kako je to izjavio na konferenciji predstavnik RH dr.sc. Ivo Goldstein.
Njegovo traženje provjeravanja vjerodostojnosti predstavnika civilnog društva i stručnih organizacija koje su se obratile UNESCO-u je jednako ponižavajuće i sramotno kao i Vlahušićevo prozivanje građana i stručnih organizacija koji su se obratili UNESCO-u cinkerima'.
R.K.
