Na tribini koja se održala danas, simbolično u “pet do podne”, govorila je voditeljica Službe civilne zaštite Ana Miličić, kao i profesori sa Sveučilišta u Dubrovniku Irena Ipšić, Ana Bratoš Cetinić, Ana Portolan i Marino Stanković te Dijana Tomašević Rakić iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Osim o Međunarodnom danu smanjenja rizika od katastrofa, teme kojih se dotaknulo na tribini su utjecaj klimatskih promjena na more i obale, zatim klimatske promjene i održivi turizam priobalnih destinacija i program Dubrovačko-neretvanske županije o ublažavanja i prilagodbi klimatskim promjenama. Kroz primjere iz dubrovačke povijesti okupljeni su saznali kako katastrofe mijenjaju zajednice.

Voditeljica Službe civilne zaštite Ana Miličić istaknula je kako joj je drago što se Sveučilište u Dubrovniku odazvalo inicijativi da obilježi Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa.

"Taj dan su Ujedinjeni narodi uveli još 1989. godine, međutim na nacionalnoj razini, a posebno lokalnoj, taj dan je prolazio nekako ispod radara i dosta nečujno. Htjeli smo tome više dati na značenju, jer je smisao ovog dana podizanje svijesti o rizicima i načinu smanjenja rizika od katastrofa, za što je bitno da smo svi uključeni, od nacionalne razine do lokalne, interdisciplinarno i institucionalno, a mislim da je današnja tribina sve to uspjela objediniti", rekla nam je Miličić

Koliko smo spremni kao grad?

"Spremnost grada je posao Grada, a svaka jedinica lokalne samouprave ima svoje vrlo važne zadaće za smanjenje rizika od katastrofa. Nažalost, jedinice lokalne samouprave još uvijek nemaju zakonsku obvezu izrade strategije kao što postoji nacionalna obaveza i strategija. Međutim, svaka općina i grad ima svoju procjenu rizika.

Bitno je upoznavati javnost s procjenama rizika jer je jako važno da svi pojedinačno znamo što nam prijeti i što možemo učiniti da smanjimo taj rizik, te kako trebamo reagirati u slučaju da se nešto dogodi, a kako bi spriječili katastrofalne posljedice", istaknula je Miličić. 

Što nam prijeti i kako možemo reagirati na vrijeme da se ne dogode katastrofalne posljedice?

"Procjene rizika kažu da nam, u našoj županiji, prijete požari otvorenog prostora, potresi, poplave, smanjenje tla u pojedinim dijelovima županije, ekstremne temperature, suše, bolesti bilja... Sektor smanjenja rizika od katastrofa Ravnateljstva civilne zaštite izradio je letke s uputama za građane za sve prepoznate rizike u RH koje je prepoznala nacionalna procjena rizika od katastrofa, oni su dostupni i na internetskim stranicama, kako bi se svi građani mogli pripremiti na osobnoj razini", pojašnjava Miličić.

MEĐUOVISNOST OKOLIŠA I TURIZMA

Ana Portolan, profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku pojasnila je kako klimatske promjene utječu na turizam, te kako usuglasiti održivi turizam i klimatske promjene.

"To je međuovisnost, osim što klimatske promjene utječu na turizam, i turizam utječe na klimatske promjene. Velika je ovisnost priobalnih županija o turizmu, one nose otprilike 97 posto svih turističkih dolazaka i noćenja. Pod utjecajem su promjena temperature mora, temperature zraka i porast razine mora. Cjelokupno hrvatsko gospodarstvo je pod prijetnjom jer četvrtina BDP-a Hrvatske je pod turizmom", rekla je Portolan.

Otkrila je i na koje načine se konkretno mogu smanjiti klimatske promjene.  

"To je razvoj održivog turizma, odgovornog i savjesnog, turizma koji planira, koji je u ravnoteži s potrebama i gospodarstva i zajednice i tehnologije i društva i naglasila bih čak prvenstveno okoliša. Ovo nije idealiziranje, to je itekako moguće kroz model gume. Po principu tog modela mogao bi se u našoj županiji razviti održivi turizam", otkriva. 

MODEL GUME

"Model gume je prikaz modela kojim se može potaknuti veća ravnoteža održivosti i povećati otpornost na neke buduće katastrofe. To je dinamički model i samim time izražava funkciju vremena, koja je presudna, jer se kroz određeno razdoblje kroz tehnološki napredak i sustavnije planove i programe, te jače edukacije, može smanjiti negativni utjecaj određenih komponenti na destinaciju i povećati održivost", pojasnio je profesor Marino Stanković. 

Govorio je i o konkretnim stvarima u našoj županiji.

"Kada se radi o turističkoj destinaciji kao što je grad Dubrovnik, svakako treba reagirati na određene komponente u sustavu okoliša, onečišćenje mora, požari, suše visoke temperature, sve to može zaprijetiti vizuri turističke destinacije i ugroziti imidž destinacije, koju Dubrovnik svojom tradicijom i turističkom kvalitetom ima", istaknuo je Stanković. 

IZRAĐUJE SE PRVI PLAN UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA U ŽUPANIJI

"Mi smo se odazvali ovoj tribini jer su klimatske promjene bitne jer uvećavaju rizik od katastrofa. Ovo je prvi put za Županija izrađuje program ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama. Bilo nam je drago da kroz ovu tribinu predstavimo taj nacrt javnosti jer trenutno je i na javnom uvidu na našoj web stranici. On uključuje bitne ciljeve za ublažavanje klimatskih promjena, predlaže mnoge mjere, a tiču se prvenstveno smanjenja emisije stakleničkih plinova, a tu su i ciljevi prilagodbe klimatskim promjenama, kao što su renaturacija prirodnih područja koja su ugrožena klimatskim promjenama ili da se poveća otpornost ljudskih aktivnosti na klimatske promjene", pojasnila je Dijana Tomašević Rakić iz Dubrovačko-neretvanske županije. 

ČITAV NIZ KATASTROFA U DUBROVAČKOJ POVIJESTI

Profesorica Irena Ipšić održala je zanimljivo predavanje o katastrofama koje su se dogodile u dubrovačkoj prošlosti. 

"Bilo je različitih katastrofa, što većih što manjih, od požara, potresa, epidemije, ratova i gladi", rekla je Ipšić i primjerima se osvrnula na sve navedeno.

"U potresu iz 1667. godine stradalo je više od 40 posto tadašnjeg stanovništva, polovica Velikog vijeća i knez. Samo nekoliko mjeseci nakon donosi se odluka koja je bila presedan, te su u Veliko vijeće primili nekoliko građanskih obitelji. Nikada prije i nikada kasnije se to nije dogodilo", priča Ipšić. 

"Bilo je velikih trešnji i prije te najpoznatije 1667. godine. Recimo, 1520. godine je također jedan veliki potres pogodio cijelo dubrovačko područje, tada nije bilo toliko ljudskih žrtava kao 1667. godine, nije toliko grad stradao. Međutim onda je odlučeno da se izgradi crkvica Svetog Spasa, koja nam je i danas svjedok postojanosti Grada i zanimljiva je činjenica da ta crkvica nije stradala u potresu 1667. godine", govori. 

Čitav niz katastrofa bilježi se u dubrovačkoj prošlosti.

"Zbog otvorene vatre kuhinjskog ognja gradskim kućama je stalno prijetio požar. Dva mitskih razmjera dogodila su se krajem 13. i u 14. stoljeću. Prvi je nanio toliko štete gradu da se moralo pristupiti evaluaciji prostora. Požar je zabilježen i u Statutu. Predviđeno je ako se dogodi požar da se svi moraju priključiti gašenju vodom, motikama i sjekirama, dakle odgovornost je bila na svima. Nakon drugog požara je odlučeno da se više drvene kuće se smiju graditi u Gradu, a postojeće drvene se moraju srušiti kako bi se izgradile nove kamene", ističe brojne zanimljivosti Ipšić.

KATASTROFIČNA PREDVIĐANJA ZA DOLINU NERETVE

"Vidimo da temperatura i zraka i mora, odnosno oceana konstantno raste. Nije to svake godine jednako, ali globalni trend jest da temperatura zaista raste, to je znanstveni konsenzus. Promjena temperature zraka i mora su međusobno povezane, to je jedan sustav koji utječe na globalnu klimu, a osobno na priobalje, ali ne samo na to nego i općenito na sva kopnena područja na različite načine. 

Ono što je izvjesno i što znanstvenici na temelju svojih dosadašnjih mjerenja predviđaju, jest da razina mora raste i najugroženija su ona područja koja su vrlo nisko. Dubrovnik je jedno od takvih mjesta, međutim tu se ne bi trebala dogoditi katastrofa.

Ono što nas brine jest podizanje razine mora u onim niskim područjima koja su usko povezana uz proizvodnju hrane, odnosno poljoprivredu, to je jedan veliki problem. Tako postoje neka katastrofična predviđanja da će se razina mora u ušću rijeke Neretve podignuti toliko da će to postati jedan veliki zaljev, a more će završavati u BIH. Ali ne možemosve predvidjeti, veliki je broj različitih parametara koji utječu na porast temperature i porast razine mora, možemo se nadati da će doći do neke vrste samoregulacije. Ono što je ključni parametar za porast razine mora je povećanje efekta staklenika", pojasnila je Ana Bratoš Cetinić. 

IZ LETKA O SMANJENJU RIZIKA OD KATASTROFA:

Prirodne prijetnje često prerastaju u katastrofe. Posljedice katastrofa ovise o utjecaju prijetnji na ljude, zajednicu i okoliš. Razina posljedica pak, ovisi o našim izborima. 

Ti se izbori odnose na način na koji obrađujemo zemlju, gdje i kako gradimo naše domove, kakvu politiku provodimo, kako upravljamo našim novcem; a ondose se čak i na činjenicu kakva znanja stječemo u školi. Svaka odluka koji donesemo, svaka aktivnot koju nakon toga poduzmemo, čini nas ranjivijima ili otpornijima na katastrofe. 

Procjena rizika nam pomaže pri: 

- podizanju svijesti o prijetnjama i rizicima

- utvrđivanju izloženosti prijetnjama 

- utvrđivanju potrebnih aktivnosti kontrole pojedinih prijetnji

- utvrđivanju primjerenosti ostojećih mjera smanjenja rizika od katastrofa ili potrebiza dodatnim aktivnostima

- sprječavanju šteta i gubitaka, posebno u fazi izrade planova

- prioritizaciji prijetnji i rizika te određivanju mjrea i financiranju projekata

Je li vaš dom siguran od potresa? 

Teren i tlo na kojemu je izvedena vaša zgrada ima veliki utjecaj na ponašanje zgrade pa nije isto je li izvedena na čvrstoj stijeni ili na mekom tlu kao što je primjerice glina. Sama konstrukcija zgrade ima najveći utjecaj na vašu sigurnost, pa doznajte kad je izvedena, kako je izvedena i od kojih je materijala. 

Ako su naknadno provedene preinake zgrade, važno je znati jesu li provedene u skladu s propisima iz područja protupotresne gradnje. Angažirajte stručnjaka koji će vam pomoći procijeniti sigurnost vaše zgrade i predložiti možebitna poboljšanja s ciljem zaštite vašeg života i imovine. 

Osnovna mjera prevencije koju kao vlasnici možemo poduzeti radi zaštite naših života i imovine jest kvalitetna gradnja, u skladu s propisima iz područja protupotresne gradnje. Ako se radi o postojećim građevinama koje su izgrađene prije suvremenih koncepata protupotresne gradnje, trebamo pristupiti njihovim konstrukcijskim pojačanjima.

Naša spremnost uključuje i ekukaciju te usvajanje pravila ponašanja za vrijeme i poslije potresa.

Kako se pripremiti za snažen potres?

Napravite stručnu analizu građevine kako bi se procijenila njezina otpornost na djelovanje potresa i odredila možebitna građevinska poboljšanja konstrukcije. Po potrebi pristupite provedbi građevinskih poboljšanja konstrukcije. 

Što možete učiniti sami i to odmah:

Odmaknite teško pokućstvo od kreveta i sofa

Osigurajte police i ormare od prevrtanja

Na zid dobro pričvrstite predmete poput okvira sa slikama, ogledala i oglasnih ploča

Dobro pričvrstite viseće elemente poput lustera

Pripremite komplet za preživljavanje