Tijekom višegodišnjeg intenzivnog globalnog rasta turizam se suočio s krizom. Reakcija je bila burna, s dramatičnim padom potražnje što je Dubrovnik itekako osjetio. Dominantna gospodarska aktivnost nije ostavila imunim niti druge djelatnosti koje su u velikoj mjeri naslonjene na turizam. Zdravstvena ugroza, životne bitke, gubici radnih mjesta, znatno manji prihodi i ostale nevolje mučile su građane, ali i gradsku upravu jer su stali brojni projekti zbog manjka novaca u blagajni. Nakon smirivanja pandemije, izbio je ukrajinsko-ruski sukob što je u svijetu ostavilo teške posljedice. Došlo je do promjene na financijskim tržištima i drastično se povećala neizvjesnost o oporavku globalnog gospodarstva.  

LJUDI JEDVA ČEKAJU PUTOVATI

No iskustvo govori da se turizam u pravilu brzo vraća što smo mogli vidjeti ovih dana. Usprkos ili možda upravo zbog rata i svih nevolja izgleda kako mnogi jedva čekaju da negdje otputuju. 'Teške' teme već treću godinu dominiraju u javnom prostoru pa stoga ne čudi da je ljudima potreban bijeg od svega toga. Rijetki su se usudili  prognozirati što nas očekuje, ali ako pogledamo Uskrs čini se kako su naznake prilično dobre.  U subotu je u Dubrovniku zabilježeno 3 168 dolazaka i 8 531 noćenja, a u nedjelju, na Uskrs, u gradu je zabilježeno 2 118 dolazaka i 8 002 noćenja. Zemlje odakle je bilo najviše posjetitelja su UK, Francuska, Njemačka, Hrvatska, SAD, Irska, Španjolska, Finska, Italija, Austrija. Tijekom ovog Uskrsa, hoteli su zabilježili 1 423 dolaska s ostvarenih 4 868 noćenja, dok je u privatnom smještaju zabilježeno 454 dolazaka, a ostvareno 2 265 noćenja. Prošle godine, na Uskrs koji je bio nešto ranije, 4. travnja, zabilježeno je 945 noćenja, a većinom su bili gosti iz Hrvatske, Njemačke, BIH, Francuske i Češke. Podaci su to Turističke zajednice koji ukazuju kako stvari imaju intenciju vratiti se prilično brzo na staro. Nije identično kao one rekordne, 2019. godine, ali brojke, koje se u konačnici uvijek gledaju, su dobre. I direktorica TZ-a Ana Hrnić iskazala je zadovoljstvo nakon solidnog uskrsnog vikenda.

„Zadovoljni smo dosadašnjim razvojem situacije, prizori s dubrovačkih ulica nakon dvije jako teške godine, bude optimizam. Činjenica je da živimo u zaista izazovnim vremenima, situacija u Ukrajini je neizvjesna, a sve to ima određeni utjecaj na turističke trendove, tako da je teško davati neke precizne procjene. Svakako, ako ne dođe do nekih većih poremećaja mislim da sveukupno možemo očekivati oko 80 posto turističkog prometa u odnosu na 2019. godinu“, komentar je direktorice Ane Hrnić. 

Umjereno su optimistični i iz Grada Dubrovnika te navode kako su s dionicima u turizmu napravili sve predradnje za sezonu koja bi se ostvarila u punom obimu,  onoliko koliko to objektivne mogućnosti dozvoljavaju. 

“Iznimno smo dobro zračno povezani, marketinške aktivnosti na ključnim tržištima su pravovremeno odrađene, epidemiološka situacije je dobra, a zanimanje za Dubrovnikom je snažno i postojano. Ukoliko ne dođe do eskalacije ratnih događanja u Ukrajini možemo očekivati jednu uistinu dobru sezonu koja će donijeti nastavak gospodarskog oporavka započetog prošle godine i omogućiti predah gospodarstvu, ali i gradskom proračunu koji je u protekle dvije godine pretrpio značajne gubitke”, poručili su iz Grada.

Kako protječe vrijeme prema glavnoj sezoni, čini se da Dubrovnik nakon pauze nastavlja biti omiljena destinacija. Izazovi razvoja turizma, uz problem nedostatka radne snage, obilježit će ovu sezonu kao i manje više svaku do sada. 

GRAĐANI SE NISU NASPAVALI

A termin 'destinacija' ne vole građani Dubrovnik, posebice ne oni iz povijesne jezgre. Već sad se na društvenim mrežama, točnije u Facebook grupi gradskog kotara Grad u kojoj većina njih iznosi svoje probleme, javljaju brojna negodovanja koja podsjećaju na muke s kojima su se suočavali za vrijeme prekomjernog turizma. Dvije godine su nekako uspjeli biti mirni, ali čini se kako je tomu došao kraj. Vreva se brzo vratila u povijesnu jezgru pa tako stanovnici imaju jasne zahtjeve. Na zborovima građana izglasano je kako je buka za njih problem broj jedan. Ako je sad ovaj problem izražen postavlja se pitanje što će biti tijekom ljetnih mjeseci kada se očekuje veći broj turista pa samim time veći žamor i konstantni kaos s kojim su suočeni stanovnici. Gradonačelnik je još davno obećao mjerače buke, a ne treba zaboraviti projekt Respect the City koji je dio takozvanog strateškog upravljanja destinacijom s akcijskim planom. Prošle godine donesen je Akcijski plan projekta do 2025. koji donosi detaljan popis aktivnosti i mjera, ali i investicija koje imaju za cilj dodatno učvrstiti takvu poziciju Dubrovnika – grada koji je privlačan posjetiteljima, koji nudi sadržaje, a svojim građanima omogućuje kvalitetan život i rad. Iz Grada Dubrovnika smatraju kako su na pravom putu te navode kako su te “napore prepoznali i međunarodni partneri poput CLIA-e i Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC), od kojih su stigle javne pohvale”. Za sad to lijepo zvuči, ali okolnosti na globalnoj sceni mijenjaju se munjevitom brzinom stoga je potrebno prilagođavati programske okvire jer mnogi od njih su već ove godine passé.

DUBROVNIK SE I DALJE OSLANJA SAMO NA TURIZAM

Kad je proglašena epidemija svima su puna usta bila razvojnih politika i prestanka oslanjanja samo na turizam. Rijetki su krenuli od sebe, napravili zaokret i osmislili nešto novo, većina ih se oslonila na potpore s ciljem preživljavanja i evo ponovno nastavlja po istome. Dobro je da je Grad pomogao gospodarstvenicima koji su bili najteže pogođeni korona krizom. 

“Unatoč izraženom i dugotrajnom padu proračunskih prihoda tijekom posljednje dvije godine, Grad Dubrovnik je nizom mjera pomogao lokalnim gospodarstvenicima, zakupcima poslovnih prostora i javnih površina, kako bi što lakše prebrodili razdoblje do početka gospodarskog oporavka. Mjere su bile kontinuirane i višestruko su dopunjavane kako bi se u što većoj mjeri pomoglo gospodarstvu”, precizirali su iz gradske uprave te dodali kako se na taj način pomoglo različitim trgovinama, ateljeima, studijima,  obrtima, ali i ugostiteljima.

Dubrovnik zasigurno neće preko noći promijeniti dominantnu turističku paradigmu, u konačnici i ne treba jer ljepota Grada uvijek će biti privlačna posjetiteljima iz cijelog svijeta. Iz gradske uprave navode kako prilike za razvoj vide u filmskoj industriji i u IT sektoru, što su područja u kojima se pozicioniraju. 

“Dubrovnik se morao okrenuti svojoj pameti, a Dubrovčani su se i pred ovim  izazovom, najvećim od Domovinskog rata, pokazali snalažljivima i inovativnima. Upućivana je jedinstvena poruka -  Dubrovnik je jedna od najsigurnijih europskih destinacija za putovanja koja ima povijesno iskustvo u uspješnom nošenju s epidemijama. Već u rujnu pandemijske 2020. godine grad ugošćuje nekoliko inozemnih filmskih i TV produkcija, a potom se vješto okrećemo novom rastućem diverzificiranom obliku ponude promovirajući se kao pogodna destinacija za digitalne nomade. Upravo početkom svibnja očekuje nas konferencija ''Work. Place. Culture.'' kojom se nastavlja dubrovačka priča o digitalnim nomadima”, pojasnili su iz Grada Dubrovnika o smjeru u kojem žele ići. Turizam nije savršen, okolnosti su nezahvalne, ali Dubrovnik ipak može korak po korak drugačije. I to već sad.