To su za crnogorske “Vijesti” ocijenili predstavnici crnogorskog civilnog sektora, koji se bave ljudskim pravima, povodom obilježavanja 32. godišnjice napada na Dubrovnik.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da je godišnjica prilika za podsjećanje da se Crna Gora nije suočila sa svim aspektima te vojne ofenzive, koja je bila protupravna, besmislena, i čak, u vojnom smislu, uzaludna.

“Suočavanje je jedina garancija da se tako nešto više neće ponoviti, a i važno je za uspostavljanje vladavine prava”.

Za Vijesti.me je obrazložila da je napad bio protupravan, jer je naređenje za upotrebu vojske dalo krnje predsjedništvo SFRJ, sastavljeno od samo dvije republike (Srbije i Crne Gore) i dvije pokrajine, iako ga je činilo šest republika. U tom napadu su, napominje, vršeni i ratni zločini, od kojih su kažnjena samo dvojica zapovjednika JNA, Strugar i Jokić, i to isključivo od Haškog tribunala.

“Optužnica protiv desetorice zapovjednika JNA stoji u Hrvatskoj i nepoznato je zašto se ti predmeti ne dostave Srbiji i Crnoj Gori na procesuiranje, jer te države nemaju obavezu da svoje državljane izruče Hrvatskoj.”

Ona navodi da se Crna Gora nije bavila zločinima na dubrovačkom ratištu, jer navodno nije mogla istraživati ih na tuđem teritoriju, što je, ističe Gorjanc Prelević, netočno:

“Crna Gora inače optužuje i osuđuje ljude koji su krali i ubijali u inozemstvu.”

Ona je ocijenila da je napad bio besmislen jer je Hrvatska već proglasila neovisnost, kao i Slovenija i Makedonija prije nje, pa je bilo jasno da Jugoslavije više nema, da treba pregovarati o budućnosti novih država i o zaštiti manjina, a ne pucati u faktički svoje državljane i svjetski poznat grad pod zaštitom Ujedinjenih naroda.

“Napad je i u vojnom smislu bio uzaludan, jer nije doveo ni do kakvog održivog uspjeha. JNA je i sama imala znatne ljudske gubitke, a za manje od godinu dana morala je sve jedinice povući s kompletnog dubrovačkog područja koje je osvojila”, kazala je Gorjanc Prelević.

Koordinatorica programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Tamara Milaš ocijenila je kako sudjelovanje crnogorskih snaga u napadu na Dubrovnik, tijekom agresije JNA od 1. listopada 1991. do 31. svibnja 1992. godine, predstavlja mračno poglavlje novije povijesti Crne Gore, koje ni danas nije dovoljno i na adekvatan način osvijetljeno.
“Crna Gora je do sad procesuirala i kaznila samo četiri osobe koje su sudjelovale u zlostavljanju hrvatskih zarobljenika u logoru JNA u Morinju, i to možemo slobodno reći ona koja su bila nisko na ljestvici, a da komandni lanac nikad nije ni bio predmet istrage”, istakla je Milaš.
Ona napominje da tužilaštvo ima mogućnost samoinicijativno procesuirati zločine koji su počinjeni tijekom rata.

“Međutim, svjedoci smo da nijednoj strukturi u tužilaštvu ratni zločini nisu bili prioritet, a što je svoju refleksiju imalo i na izostanak učinka. To je slučaj i s napadom na Dubrovnik i povezanim događajima.”

MiIaš je kazala da su se, nažalost, očekivanja da će promjene u tužilačkim strukturama dovesti do pojačane predanosti pravdi, kad je riječ o ratnim zločinima, pokazala uzaludnima jer u ovom dijelu, koliko im je poznato, nema nikakvih aktivnosti Specijalnog državnog tužiteljstva (SDT).

“Čak bih ukazala da je nivo transparentnosti SDT-a kad je riječ o elementarnim informacijama o postupanju u slučajevima ratnih zločina i ispunjavanju mjerila iz Pregovaračkog poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, kao i smjernica iz Strategije o istraživanju ratnih zločina danas manji nego nekoliko godina ranije, što nije ohrabrujući znak”, kazala je Milaš.

Programski direktor Građanske alijanse Milan Radović je kazao da je napad na Dubrovnik ostao upamćen kao sramotan i nedopustiv čin u crnogorskoj povijesti.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.