"Ovo nije židovska tema. Antisemitizam u Hrvatskoj nije židovska tema, to je hrvatska tema i svjetska tema. Svaka nacionalna povijest ima židovsku komponentu koja je postala integralni dio nacionalne povijesti prilično kasno. Jedan židovski novinar i publicist je rekao da je antisemitizam bolest većinskog naroda koja je smrtonosna za židove", rekao je uvodno prilikom predstavljanja autor knjige. 

Goldstein je naglasio kako prave definicije antisemitizma nema što bi bilo jasno i vidljivo ako bi se upitalo razne povjesničare, sociologe, antropologe, psihologe...

"Antisemitizam nije racionalan, to je jedna nakaradna teza", istaknuo je Goldstein.

Pričao je i o stereotipu o bogatim židovima koji 'eksploatiraju jadnu i bijednu radničku klasu'.

"U Zagrebu sam se bavio poviješću židovske zajednice, prije rata ste imali po kriterijima židovske općine nekih tri do pet posto onih koji su se smatrali bogatima. Velika većina se tada smatrala srednjim slojem, a bilo je i siromašnih unutar židovske zajednice", rekao je Goldstein. 

Tradicionalno se židov postaje rođenjem, međutim punopravni član u tradicionalnim ortodoksnim zajednicama postajao je onaj tko je s 13 godina dokazao kako zna čitati, te je sposoban pred moliteljem, odnosno rabinom, vodstvom zajednice, dokazati da zna čitati Toru - prvih pet knjiga Mojsijevih, bazu židovske vjere", priča Goldstein kako je to zapravo značilo da je svaki punoljetni židov pismen.

"Recimo u 1800. godinama, ali i kasnije - to je bila nevjerojatno golema prednost u odnosu na druge. Kada je u povijesti na našem slavenskom jugu u međuratnom razdoblju 20-ih i 30-ih godina nepismenost dosezala u nekim ruralnim dijelovima Hrvatske i BIH do 80 posto, židovi su imali takav 'poguranac'", pojasnio je Goldstein razloge zašto su židovi ponekad u prošlosti bili uspješniji i boljih zanimanja od pripadnika drugih vjera, a osim toga često su radili i u obiteljskim poslovima.