Dok su kontejneri miješanog komunalnog otpada često natrpani i izvan svoga kapaciteta, vreće smeća iz kućanstava čekaju odvoz pored kontejnera. S druge strane obojani kontejneri namijenjeni razvrstavanju otpada nemaju istu sliku. Žuti i plavi kontejneri nerijetko su prazni jer Dubrovčani nemaju naviku niti svijest o razvrstavanju otpada. 

Tragom informacija kako Dubrovčani dijele mišljenje kako 'nema smisla razvrstavati otpad jer na kraju sve završi na odlagalištu komunalnog otpada' čiju je premisu potvrdilo malo istraživanje udruge DEŠA u ožujku 2019. godine, pitali smo naše sugrađane koliko su oni upoznati s ovom temom i razvrstavaju li oni otpad kod svojih kuća. 

Oni koji ne odlažu ili rijetko odlažu razvrstani otpad prije dvije godine za udrugu DEŠA u 60 posto slučajeva istaknuli su tvrdnju kako sve ionako završi na odlagalištu komunalnog otpada Grabovica, a njih 23 posto nije znalo gdje je najbliži spremnik. 

Nepovjerenje u institucije i stajalište kako nema smisla razdvajati otpad jer će sve ionako, na kraju dana, završiti na  istoj hrpi na Grabovici - najveći je razlog nerazvrstavanja otpada u dubrovačkim kućanstvima, pokazalo je tada istraživanje. Dovoljno je osvrnuti se malo oko sebe, uočiti kontejnere u šetnji kroz grad, ili popričati s obitelji, kolegama ili prijateljima, i jasno će biti kako se situacija, nažalost, nije mnogo promijenila, da ne kažemo uopće. 

IDE LI SVE NA ISTU HRPU?

Sjeveroistočno od Dubrovnika, 25 kilometara dalje, u uvali između dva brdašca, nalazi se Grabovica - službeno odlagalište grada Dubrovnika i okolnih općina Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Konavle. Počeci odlaganja komunalnog otpada na ovu lokaciju sežu u 1982. godinu. Zatvarala se Grabovica već više puta, projekti sanacije su započeli još davne 1996. godine, ali Grabovica je za Dubrovnik još uvijek isto što je bila i posljednjih 39 godina. Po riječima gradonačelnika Mata Frankovića Grabovica će otpad primati do 2022. godine, kada se zatvara, i u tom trenutku morat će se odvoziti otpad negdje drugo. Ako i to ne bude samo jedno u nizu najavljenih zatvaranja, nakon kojih sve teče dalje kao i do tada. 

„Sugrađani koji odvajaju otpad nisu rijetki ali su, nažalost, još uvijek u manjini. Nepovjerenje u sustav predaje odvojeno prikupljenog otpada i priča kako sve ipak završi na odlagalištu Grabovica sigurno utječu na odluku o početku odvajanja otpada u kućanstvu. Ipak, smatram da su takve priče neutemeljene i dijelom zlonamjerne jer društvo Čistoća sav odvojeno prikupljeni otpad sukladno ugovorima s ovlaštenim oporabiteljima, predaje na daljnju oporabu te o istom posjedujemo svu potrebnu dokumentaciju“ rekao nam je direktor Čistoće, Marko Iveković.

Na području Dubrovnika provodi se sustav odvojenog prikupljanja otpada. Na više od 100 lokacija postavljeni su spremnici za prikupljanje papira, stakla, biorazgradivog otpada te ambalaže od plastike i metala, a Čistoća odvojeno prikupljeni otpad predaje ovlaštenim oporabiteljima uz predaju pratećeg lista kojim se prati tijek otpada. Odvojenim sakupljanjem otpada smanjuju se količine otpada koje će se trajno odložiti na odlagalište te se ujedno prikupljaju sekundarne sirovine  koje se mogu ponovo materijalno i energetski iskoristiti.

„Nažalost, stupanj svijesti građana o važnosti razvrstavanja otpada je još uvijek relativno nizak. Promjena načina postupanja s otpadom je dugogodišnji proces koji ne dolazi preko noći, ne donosi nagle i brze rezultate već će upornim radom i zalaganjem početi donositi željene efekte“ poručio je Iveković.

NA POLEĐINI RAČUNA UPUTE O RAZVRSTAVANJU OTPADA

„Smatram da su građani imali jako puno mogućnosti informirati se i saznati sve potrebne informacije o razvrstavanju, reciklaži, odvozu otpada, lokacijama reciklažnih dvorišta i slično. Uz edukaciju na lokalnoj razini kroz projekt RE DU i paralelnu nacionalnu kampanju na poleđinama svakog našeg računa nalaze se jasne upute što i kako odvajati, kako postupati sa određenam vrstom otpada te telefonski broj i mail adresa za bilo kakav dodatni upit ili nejasnoću o načinu odvajanja i zbrinjavanja pojedine vrste otpada“ istaknuo je Iveković.

„Postotak odvajanja otpada je u 2020.  bio 11.16 posto što je smanjenje u odnosu na 2019. kad je bio 15.34 posto. Na pad stope odvojeno prikupljenog otpada svakako je kroz 2020. utjecao i izostanak prave turističke sezone jer iz turističke branše, ugostiteljstva i hotelijerstva, potječe veliki udio odvojeno prikupljenog otpada, pogotovo biorazgradivog otpada iz kuhinja“, objasnio je.

U vrijeme tehnologije, informacije i društvenih mreža zaista ne postoji opravdanje za ovako male postotke odvojenog otpada u Dubrovniku. Građani imaju dostupne informacije do kojih nije teško doći, no izgleda da je problem negdje drugo. Mogla bi to jednostavno biti samo navika. I sama psihologija kaže kako prosječnom čovjeku treba i do 120 dana kako bi neko ponašanje, odnosno radnju usvojio kao naviku, a Dubrovčanima je izgleda teško ustrajati 120 dana u razvrstavanju otpada u svome domu. Iako su naši sugrađani u anketi istaknuli kako žele više informacija, za sada bi bilo dovoljno i samo pročitati natpise na svakome kontejneru i u njega staviti ono što je istaknuto na natpisu. Već to bi napravilo veliku razliku za planet, državu, grad, i na kraju sve nas.  

JE LI RJEŠENJE „LUPNUTI PO ŠPAGU“?

Zagreb će ovome problemu, prema najavama zamjenice gradonačelnika, Danijele Dolenec, doskočiti varijabilnim cijenama, tako što će građani koji odvajaju manje otpada to osjetiti više na računima odvoza smeća, u odnosu na one koji razdvajaju više otpada. Jednostavno rečeno, što manje Zagrepčanin razdvoji, to će više platiti.  Zanimalo nas je što direktor Čistoće misli o ovakvom potezu.

„Pružanje mogućnosti svakom pojedincu da svojim postupanjem s otpadom izravno utječe na visinu svog računa za odvoz otpada smatram jedinim ispravnim rješenjem u svrhu motiviranja na odvojeno prikupljanje otpada. U trenutku kada će se račun za usluge odvoza i zbrinjavanja otpada kreirati prema stvarno predanoj količini možemo očekivati povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada“, odgovorio je Iveković.

No, Dubrovnik još uvijek nema vlastite spremnike „od vrata do vrata“, pa je o uvođenju ovakve, ili slične odluke apsurdno govoriti. 

SVIMA PUNA USTA ZAŠTITE OKOLIŠA

Jedna od pet glavnih premisa nacrta Plana razvoja Dubrovačko - neretvanske županije do 2027. godine je i zaštita okoliša, a konkretno  tiče se i projekta Lučinog razdolja, odnosno Županijskog centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije. Kako bi taj Centar imao smisla, Dubrovčani, ali i svi u Dubrovačko - neretvanskoj županiji morat će početi razdvajati više otpada. Naime, Centar neće moći primiti više otpada na obradu od onoga koliki je njegov kapacitet, a to je oko 40 posto ukupnog otpada, dok će se ostatak morati sortirati i obraditi u jedinicama lokalne samouprave. Na to pitanje se osvrnuo i župan Nikola Dobroslavić. „Projekt Lučinog razdolja se realizira, ima svoja osigurana sredstva. Iz prethodnih sastanaka je jasno kako su jedinice lokalne samouprave svjesne važnosti rješavanja pitanja gospodarenja otpadom. Apelirat ćemo da se povećaju postotci odvajanja otpada u jedinicama lokalne samouprave“, napomenuo je Dobroslavić. 

Dok su svima usta puna ekologije i zaštite okoliša, sada kada je aktualan projekt Lučinog razdolja, izgleda da ispod radara prolazi činjenica kako je ove godine postotak razvrstanog otpada manji za više od četiri posto, a ne treba ni posebno naglašavati kako je taj broj, čak i bez ovoga pada, premali. Ako stvari ostanu kao danas logično je zapitati se gdje  će završiti sav otpad koji neće svoje mjesto naći na Lučinom razdolju i  hoće li se Grabovica u svojoj 40. – oj godini života moći konačno zatvoriti.

Petra Srebrović

ANKETA  

Koliko Dubrovčani razvrstavaju otpad?

FAHRO MANDŽIĆ - Smatram da bi se otpad trebalo razvrstavati kako bi se to sutra recikliralo i iskoristilo. Recimo u Španjolskoj se autobusi voze na račun toga. Mislim da ljude treba bolje educirati o razvrstavanju otpada, ja živim u Komolcu i nisam nikad obaviješten o razvrstavanju otpada. Otpad obavezno razvrstavam jer imam nešto i vrta u kojem provodim kompostiranje. Vodeći problem vezano za samo razvrstavanje otpada, po mom mišljenju je ipak premala educiranost, kako pojedinaca, tako i društva.

MARIJA RUŠČIĆ - Smatram da bi se otpad trebao razvrstavati, što se tiče educiranosti populacije o razvrstavanju otpada najbolje bi bilo uključiti što više reklamnog materijala preko svih vrsta medija. Ja, iskreno, ne razvrstavam otpad.

DRAGICA KOTLIĆ - Mi u Zagrebu bar dobijemo vrećice od Holdinga pa imamo za plastiku, imamo za bio-otpad, papir posebno i opći otpad zasebno. Ljude bi trebalo više obavještavati o važnosti razvrstavanja otpada, uključiti više reklama, više govoriti o posljedicama ne razvrstavanja otpada. Pobornik sam razvrstavanja otpada i to radim svaki put. Odvajam bio-otpad, odvajam plastiku, odvajam papir. Kontejneri bi trebali biti bolje označeni bojama i natpisima kao što je to kod nas u Zagrebu, iako i tamo imamo velike probleme upravo s otpadom.

TONI ĐUKASOVIĆ - Svi bi trebali više razvrstavati otpad, premalo su ljudi educirani, treba na tome poraditi, podijeliti letke i uključiti obavijesti preko medija.  Ja osobno razvrstavam papir i plastiku, a ostalo završi na hrpi.

PETAR ĐIVANOVIĆ - Previše smo zatrpani otpadom, pogotovo pati podmorje. Mislim da bi trebalo prvo educirati domaću populaciju, grozno je vidjeti da pojedinci bacaju još uvijek otpad po putu, onako usput. Treba poraditi za početak na nekoj općoj kulturi da nam svima bude bolje. Ja razvrstavam otpad i pazim da sve završi u odgovarajućem kontejneru.

Iz tiskanog izdanja Dubrovački dnevnik petkom