Računa se da ima više od 120 tisuća ljudi kojima su plasirani takvi krediti, a do sada je, prema informacijama Udruge Franak, podignuto 30 tisuća tužbi.

"Presuda je potvrdila ono što Udruga Franak već 8 godina dokazuje, a to je da su banke radile nezakonito, kršeći  kolektivna prava potrošača na način da su koristile u ugovorima nezakonite i ništetne odredbe o kamati i valuti CHF. Te tužene banke u stranom vlasništvu i danas rade nezakonito, i žalosno je kako niti nakon ove presude banke ne žele priznati krivicu i vratiti hrvatskim građanima njihove preplaćene novce. Dapače, najavljuju ustavnu tužbu kako bi pokušale zadržati te novce, ali obzirom da je Ustavni sud već prije zauzeo stajalište u tom predmetu, a sve u skladu s pravom Suda EU, bankama poručujemo da što prije krenu u nagodbe s građanima kako bi pokušale barem izbjeći plaćanje zateznih kamata koje iz dana u dan rastu i  koje će kao nepošten stjecatelj u konačnici morati vratiti građanima", stav je udruge Franak koju je Index kontaktirao povodom aktualne presude Vrhovnog suda. 

Kolikim svotama bi se mogli nadati svi oni korisnici kredita u švicarskim francima koji planiraju tužiti banke nakon presude Vrhovnog suda?

"Ono što taj postupak kolektivne zaštite u cjelini nije riješio jest koliko je svakom pojedinom korisniku kredita u CHF banka dužna vratiti. To je ono što bi jedino trebalo biti predmetom rasprave u pojedinačnim parnicama", odgovara Leško Blažić. 

Sandra Žiga, voditeljica ureda Udruge Franak, kaže da je njihova procjena da prosječno potraživanje iznosi od 30 do 50 posto od isplaćene glavnice, zajedno sa zateznom kamatom. "Znači, ako je isplaćena glavnica 400.000 kuna, nekih 200.000 kuna sa zateznom kamatom bi bilo ono što korisnik potražuje. To, naravno, ovisi od kredita do kredita i o vremenu ugovaranja, a u nekim slučajevima iznosi i do 70 posto", kazala je Sandra Žiga za Index.