O kretanjima na tržištu nekretnina Index je razgovarao sa Sanjinom Rastovcem iz zagrebačke agencije Sky Nekretnine. Prema njegovom iskustvu, vidljivo je povećanje kupnje nekretnina u gotovini, ali uvođenje eura nije jedini razlog za to.

"U zadnjih godinu dana osjetno se povećao udio plaćanja gotovinom. Iz razgovora s kolegama rekao bih da je to slučaj kod više od 50 posto kupoprodaja u zadnjih par mjeseci. Jedan od razloga je, dakako, uvođenje eura, ali i inflacija te sve ostalo što je dovelo do akumuliranja velike količine novca na računima i van njih", objasnio je g. Rastovac.

"Treba imati na umu da imamo oko 30 posto stranih kupaca, koji su većinom gotovinski kupci, pa su oni zaslužni za dobar dio ranije spomenutog postotka. Za očekivati je da će se njihov udio uskoro i povećati, a da će broj odobrenih kredita u sljedećoj godini padati zbog podizanja kamata. Posljedično, postotak stranih kupaca i postotak gotovinskih kupovina mogao bi rasti, ali broj transakcija padati zbog sve manjeg broja kreditno sposobnih građana", nastavlja.

"Rekao bih da u Zagrebu ima jako puno kupaca Hrvata koji žive u inozemstvu, pogotovo za novogradnju, ali po moru mislim da je više stranaca. Kod najskupljih novogradnji u Zagrebu su kupci većinom Hrvati iz inozemstva ili stranci koji imaju neku poveznicu s Hrvatskom", zaključuje g. Rastovac.

Aljoša Vučetić iz pulske agencije Maris Nekretnine ima drugačija iskustva, ali ne zbog toga što misli da se kupnjom nekretnina gotovinom ne pokušava zaobići Porezna uprava, nego iz njegovog iskustva to nije novija pojava, pa se ne može povezati s ulaskom u eurozonu.

"Kod većine rješavanje gotovine, bilo kuna ili eura, nema nikakve veze s ulaskom Hrvatske u eurozonu. Naravno, bilo je dosta plaćanja u gotovini, ali samo jer su ljudi stekli taj novac na crno i zato su ga se rješavali, kako građani Hrvatske tako i stranci. Pogotovo se to odnosi na gastarbajtere, koji su kupovali nekretnine da prikriju tragove, nazovimo to tako. Tako da se ne bih složio da je dolazak eura razlog kupnje u gotovini", otkriva g. Vučetić.

Iako je teško znati koliko je točno praksa rješavanja gotovine odgovorna za rast potražnje, neke stvari su jasne. Od 2017. do 2021. je zabilježen veliki rast transakcija na tržištu nekretnina u Hrvatskoj, ukupna vrijednost je skoro udvostručena, a najveći rast je kod stanova/apartmana i građevinskog zemljišta.

Uz to, u prvoj polovici 2022. smo pri vrhu članica EU po rastu cijena, udio nekretnina koje su kupljene gotovinom se zadnjih mjeseci povećao i iznosi više od 50 posto, prema izjavama samih agenata za nekretnine, ali isto je javno govorio i guverner Boris Vujčić.

HNB prati kretanje kredita banaka i drugih financijskih institucija u cijeloj Hrvatskoj i, uspoređujući ukupnu vrijednost transakcija kupovine stanova i kuća s vrijednosti novih stambenih kredita, jasno je da se stvarno pola i više stanova, apartmana i kuća kupuje gotovinom.

Razlog za to je sigurno i akumulirana dodatna štednja za vrijeme pandemije, kroz 2020. i 2021. Tih godina, posebno u 2020., u cijeloj EU zabilježen je veliki rast dijela mjesečnog dohotka koji se štedi, pa tako i u Hrvatskoj.

Također, ovaj način skrivanja novca od državnih Poreznih vlasti nije novost. Uvođenje eura samo je dodatan razlog za intenziviranje tog načina izbjegavanja oporezivanja i propitkivanja porijekla imovine.