Dokaz za to nudi i Google Earth-satelitski snimak: razvidno je da su u radijusu od samo 500 metara niknule tri, a u radijusu od 800 metara čak pet velikih deponija građevinskog otpada, tzv. šuta. Obilazak terena otkriva neugledna odlagališta i šut u kojem se prepoznaju ostatci keramičkih pločica, crijepa, paleta, polutrulih i nagorjelih dasaka, ljepenki, PVC-folija, cigli, tapita, limenih i PVC-bačvi, blokova klasičnog i poro-betona, ali i bijele tehnike i starih vozila. Ta su odlagališta i stalna javnozdravstvena opasnost jer su iznad vodnozaštićenog područja obližnjeg izvorišta Palata, a nesporno je da se zbog njih smanjuje i vrijednost susjednih parcela. 

Razlog više za brigu o onečišćenju okoliša su i bizarne tvrdnje mještana koji anonimno, da se ne zamjeraju, izriču primjedbe da se “tu često iskopava zemlja koju vlasnici prodaju i potom u te rupe odlažu šut, a katkad i otpad nepoznatog podrijetla, pa čak i motorno ulje!“  

„Strah nas je da to može zatrovati tlo i podzemne vode, a sve prekriva građevinski otpad“, govore mještani.  

ODLAGALIŠTA NISU ‘POTPUNO DIVLJA’  

Takve parcele nisu samo uz lokalnu cestu Gromača-Kliševo-Orašac jer je jedna u samom središtu Kliševa, odmah iza mjesne crkve. Ipak, odlagališta nisu “potpuno divlja“ jer su vlasnici parcela svjesno odobrili odlaganje, a vlasnici dijela odlagališta susjednih parcela ističu kako su im se “počela sušiti stabla maslina neposredno uz deponije“. 

Sve podsjeća na nedavni incident na izvorištu Palata, kad je otkriveno kako je pojava masnoće i neugodnog mirisa u vodi na izvorištu povezana s načinom odlaganja biootopada od prerade maslina. Tad je dio sugrađana sumnjao da je incident povezan s navedenim odlagalištima. 

Podsjetimo da je dugo vremena jedino legalno odlagalište bilo ono na Osojniku. No, od svibnja prošle godine nije u funkciji. Mještani naselja zapadno od Dubrovnika za “pošast“ širenja prakse odlagališta ne okrivljuju samo lošu kontrolu stanja u prirodnom okolišu, nego i izostanak kazni od strane nadležnih komunalnih redara. Poučeni iskustvom dosad najveće sanacije divljeg odlagališta takvog otpada, onog na Pobrežju, dio mještana ističe kako neredu u prostoru znatno doprinosi i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Podsjećaju da su gradskim i sredstvima Fonda više puta obavljene sanacije Pobrežja, uz znatnu korist koju su stekli vlasnici parcela dugoročno prenamijenjenih u deponije: svako se odlaganje naplaćuje, a kroz sanaciju je bila izgledna, tvrde, i odšteta od lokalne samouprave! Građani kažu da je “Fond time poslao zaraznu poruku “lakomim'' vlasnicima parcela koji su zaključili da se bez neželjenih posljedica mogu okoristiti na sličan način. 

Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić dobro zna za problem šuta i podsjeća da su  građevinski poduzetnici, kako bi dobili posao, prisiljeni ponuditi najnižu cijenu zbog koje im je neisplativo odlagati otpad na odlagalištu Osojnik koje stoga više i ne radi.  

IZ GRADA TVRDE: IZVRŠEN JE OČEVID  

-Svojedobno je gradska uprava koju sam vodio zaposlila vlasnika parcele s divljim odlagalištem na Pobrežju, pokojnog Nikšu Radulovića Raduku na radno mjesto komunalnog redara da čuva vlastitu parcelu! To je neko vrijeme funkcioniralo, da bi se vlasnik vratio staroj navadi te je sugrađanima dozvoljavao odlaganje otpada na Pobrežju, a sanacija tog odlagališta mnogo je koštala gradsku upravu, a uz to je i (pre)dugo trajala. Grad Dubrovnik i nadležne državne inspekcije trebaju biti posebno osjetljive oko širega područja izvora Palata koji je u vodozaštićenom području, kako se nikakav otpad, posebno biološki, ne bi bacao na to osjetljivo područje. Samo će se tako izbjeći incidenti koje smo nedavno imali s tim izvorištem - kazao je Vlahušić.  

I aktualnu gradsku upravu smo pitali za ovaj problem i jesu li dozvolili odlaganje, a ako nisu, slijede li zbog nezakonite djelatnosti nalozi vlasnicima za sanaciju. Odgovorili su da sukladno gradskoj Odluci o komunalnom redu i Zakonu o gospodarenju otpadom “djelatnici Odsjeka komunalnog i pomorskog redarstva Grada Dubrovnika u sklopu redovnih aktivnosti provode nadzore ilegalnih (‘divljih’) odlagališta otpada te je na tim lokacijama izvršeno više očevida za koje su postupci u tijeku“. Inače, prema Odluci o komunalnom redu, zabranjeno je odlagati zemlju od iskopa i otpadni materijal izvan za tu svrhu predviđenih odlagališta koje će gradska uprava odrediti sukladno prostornim mogućnostima, dok Zakon o gospodarenju otpada na kojeg se poziva Grad kaže da komunalni redar ”naređuje uklanjanje otpada osobi koja ga je nepropisno uskladištila, ostavila, odbacila i/ili odložila“. 

FOND NE FINANCIRA UKLANJANJE OTPADA S PRIVATNOG ZEMLJIŠTA  

Glasnogovornica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lidija Tošić ističe kako Fond u okviru javnog poziva jedinicama lokalne samouprave i javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode sufinancira projekte sanacije divljih odlagališta.  

-Zadnje tri godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Fond je sufinancirao sanaciju odbačenog otpada na području Grada Korčule (jedna) i Općine Lastovo (dvije lokacije) s 252 tisuće eura dok je u postupku sanacije još 16 lokacija na područjima Grada Korčule i Vela Luke u kojima Fond sudjeluje s najviše do 141 tisućom eura- kaže Tošić te ističe da je od 2004. Fond uz te projekte u našoj županiji sufinancirao ukupno 16 projekata sanacije divljih odlagališta i za to isplatio oko pola milijuna kuna.  

-Uklanjanje otpada s privatnih čestica nije prihvatljiv trošak i Fond to ne financira kroz svoje projekte. Fond nema mehanizme kažnjavanja osoba koje ga nepropisno odbacuju niti ovlasti inspekcijskog nadzora kojeg provode komunalni redari i Državni inspektorat. Fond kontrolira namjensko trošenje sredstava za projekte i uz uklanjanje otpada na saniranim lokacijama sufinancira sprečavanje ponovnog odlaganja otpada (ograđivanje i video nadzor lokacija) - izjavila je.  

Predsjednik MO Gromača Marko Radiš za odlagališta kaže da nisu nikom draga.  

- Ali, netko pravi maslinik, netko nešto drugo, ali nitko na to ne gleda tako da se time sebi ili susjedu umanjuje vrijednost parcela. Jer, djedovinu nitko ne prodaje. O tome smo više puta razgovarali na mjesnom odboru, a vlasnici su rekli da zemlju dovoze na svoje parcele. I što ja tu mogu? Ne mogu provjeravati što se doista iskrcava. Ne želim ništa sam odlučivati, a Mjesni odbor je zaključio da je to privatno, voze na svoje i nitko se ne želi svađati - kaže Radiš. 

‘SVE PROLAZI POTIHO’ 

Privatno vlasništvo naglašava i predsjednik MO Kliševo Tonći Vuleša. 

-Sve prolazi potiho i problem se ne uočava. I demografija igra ulogu jer je stanovnika malo i starije su životne dobi. Vjerujem da to i ne primjećuju! Mjesni odbor Kliševo kroz participativno budžetiranje obnavlja i potiče oživljavanje tog područja, ali je u Kliševu 30, zovem ih spavača: tu žive i dnevno idu na posao. Od njih je samo četvero mlađe od 50, svi ostali su stariji i neke stvari ne primjećuju! Da shvatite s čime se borimo kažem da smo tek prije godinu u selu dobili novu umjesto stare trafostanice stare 60 godina! Ljudi se bave “životnijim stvarima“, ako me razumijete! Ni vodu nismo davno dobili. U Gornjim selima sad Gromača ima vrtić, ali nema mladih ljudi. Znači, nema prosperiteta i odlagališta ih puno ne brinu. Gornja sela su zaboravili i zapostavili punih 60 godina, ali se ispostavilo da je to “nepostojanje“ donijelo nešto vrijedno milijune: čisti zrak i nedirnutu prirodu. Ne valja ako to sad uništimo i vrijeme je da se ta ljepota valorizira, sačuva i naplati! - kazao je.  

Pronašli smo i dio vlasnika parcela s odlagalištima. Poduzetnik Srećko Trojanović tvrdi da nema deponij nego skladište strojeva i materijala.  

- Gore imam dva bagera, kamion i nešto auta. Poravnao sam brdo za pržinu, cimenat, građevinski materijal, kontejner i sve ogradio žicom te izgradio betonski zid. Uskoro sadim kriješve, jabuke, kruške i šljive. Tamo su i tri kučka, a da je deponij, ne bi mi trebali. Postavio sam i rezervoar za vodu, da mogu polijevati. Poravnao sam brdo i sve ću samljeti, poravnati i kultivirati. Ali, ako se na otpadu posade masline, svaka čast! Iza crkve u Kliševu teren je sad poravnat i više nije uvala, a kad se to uredi i posade stabla, bit će bolje nego da su ostale stijene. Protiv sam šuta: sebi sam u Trstenom poravno parcelu te posadio trideset stabala agruma i sad se zelene! Mali bager će kad dođe ljepše vrijeme iskopati rupe i sve urediti. 

I Božo Margaretić ističe da nema otpad.  

- To sin priprema sadnju maslina! Probio je i put, a bili su krš i kamen. Sad će to izravnat i dovest po' metra zemlje. To je mislio i lani, ali su mu zabranili kamionima kroz Orašac. Već je posadio 50 sadnica na dvije parcele i još će 100-200 maslina ili drugih voćki. No, ljudi su ingordi i ljubomorni, putem bace vreću smeća, a ne u kontejner, ali se žale na “deponije“ iako je to iz iskopa. Sin sve odmah planski sanira i poravna. Da, naplati on sve, ali vidjet ćete kad se posadi. Prve su već ozelenile, ja travu kosim već dvije godine, a masline su narasle i do 2 metra! To je ljepše od makije - kaže nam.  

Odlučan je i Vladimir Buć. 

-Lažu vas, nemam šut nego samo na jednom mjestu, prema Gromači, od GP-a materijal od gradnje ceste. Tu su ga odbacili: ima pržine i malo kamena, možeš prošetati i vidjeti. Ljudi su baksuzni, prošetaj da ti pokažem!- kaže Buć. 

Za tvrdnje da je na njegovoj parceli “niklo odlagalište otpada koje kvari krajolik“ Ivo Lučić Minđuha kaže kako to nije točno.  

-Parcela jest moja, ali kad se probijao put za Gornja sela, samo se tu odlagao kamen i zemlja, ništa više! To nije otpad! Dođite i vidite! Sve je to iz vremena dok parcela nije bila moja, nego moje majke od koje sam je naslijedio - kazao je.  

Na putu Orašac-Kliševo prodaje se parcela od 9100 kvadrata “pogodna za odlaganje građevinskog materijala i strojeva“. Pronašli smo vlasnika koji o prodaji kaže - Tko želi, može kao OPG graditi restoran ili objekt do 450 kvadrata, odlagati alat, cigle i slično. 

-Prodajem, ali ne odgovaram za namjenu. Cijena nije tajna: 16,5 eura po kvadratu ili ukupno oko 150.000 eura. Osobno kupcu savjetujem da kupi i tu postavi više kontejnera da građani imaju gdje odložiti svoje stvari. Star sam i više ne mogu, ali bi to bilo jako unosno!- kazao je.