Grad Dubrovnik kao prepoznata turistička destinacija prolazi kroz fenomene i problematike većih europskih gradova unatoč svojoj veličini i broju stanovnika. Društvo arhitekata Dubrovnik tu činjenicu prepoznaje kao polazište u kojem upravo građani postaju sukreatori kvalitetnijeg života na malom teritoriju. 

40 000 ljudi oblikuje prostor za milijun. 

Javni prostor, kao zajednički prostor kojeg ravnopravno dijelimo, čini mjesto susreta, razmjene mišljenja i zajedništva. Upravo zbog toga istinski se dijalog većeg broja aktera može dogoditi isključivo unutar adekvatnog javnog prostora. U tom pogledu, javni prostor kao fizički entitet je esencijalan za razvoj javnog mijenja. 

Kao gradotvorni element, ne samo u fizičkom smislu, već i kao mjesto u kojem se stvara i odražava identitet grada, javni prostor je arhiva naše kolektivne memorije, ali i mjesto različitih interesa, podložno promjenama, zauzimanju i gubitku. 

Privatni prostor potiskuje javni.

Budućnost javnog prostora trenutno je nepoznata. Postojeće prostorno-planerske metode nerijetko su uvjetovane političkim inicijativama te isključuju aktivnije sudjelovanje krajnjeg korisnika. Kao takve, teško će udovoljiti nadolazećim kritičnim promjenama. Potencijal stoga leži u aktivnijoj komunikaciji između građana, struke i javne uprave.

Više informacija na mrežnim stranicama Društva arhitekata Dubrovnik (http://www.d-a-d.hr/), te na društvenim mrežama platforme Grada gladan (https://www.facebook.com/gradagladan/  i https://www.youtube.com/channel/UC_y0oNIkA6K4QKfQNrrTFZQ ).

Projekt se ostvaruje uz potporu i sufinanciranje Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.