'BILO BI DOBRO KADA BI POSTOJALO MALO GROBLJE' Provjerili smo gdje počivaju dubrovački kućni ljubimci
Ljudi se iznimno vežu za svoje kućne ljubimce pa se trude osigurati im kvalitetan i ugodan život. Nakon godina provedenih skupa, kada dođe do smrti voljene životinje, zbog nesreće, bolesti ili prirodnim tokom, za većinu vlasnika to predstavlja izrazito stresan i bolan trenutak.
U Hrvatskoj raste zanimanje građana za opraštanjem i gajenjem spomena na kućne ljubimce. Takve usluge se mogu jedino pronaći u Zagrebu, u Spomengaju, groblju i krematoriju za kućne ljubimce. Najviše građana traži kremiranje kućnog ljubimca pa je tako u Spomengaju obavljeno preko stotinu kremacija. Nakon tog procesa, vlasnici ljubimaca preuzimaju urnu s pepelom i odlažu je u kasete, odnosno zid sjećanja. Grobna mjesta su nešto slabije tražena, a uređuju ih ljudi koji su vlasnici preminule životinje.
Voditeljica Spomengaja kaže kako je riječ o civilizacijskoj nužnosti, a njihove usluge koriste ljudi diljem Hrvatske. Budući da brojni Dubrovčani imaju kućne ljubimce provjerili smo što čine s njihovim tijelima nakon što nastupi smrt. Predsjednica Društva za zaštitu životinja Anica Sambrailo kaže kako na području Grada i Županije ne postoji mjesto predviđeno za legalan ukop životinja jer zakon nalaže kako se ne smiju ukopavati pa čak ni u svome đardinu već posebno zbrinjavati.
- Veterinar u Konavlima Branko Širok ima potpisan ugovor s Gradom i općinama o zbinjavanju umrlih životinja. On jedini na području Dubrovačko-neretvanske županije ima odgovarajuće hladnjače pa se tijela na taj način zbrinjavaju - pojasnila je Sambrailo te dodala kako veterinar Širok usluge naplaćuje 650 kuna po umrloj životinji. Iz svog iskustva i saznanja koja ima, Sambrailo ističe kako ljudi u Gradu i županiji jako rijetko koriste navedenu uslugu jer im je to skupo pa stoga najčešće zakopavaju svoje kućne ljubimce gdje stignu.
Sambrailo se prisjetila kako je Društvo prošle godine platilo kaznu zbog nepropisnog zbrinjavanja umrlih životinja. Oni se naime brinu o napuštenim životinja, ali ih često ljudi zovu jer vide uginulu životinju. Da bi brzo i humano reagirali, volonteri Društva su zakopavali lešine u jednu jamu zbog čega su dobili kaznu od Veterinarske inspekcije.
- Mi smo jedini kažnjeni i platili smo iznos koji je propisala inspekcija, a nitko drugi nije kažnjen iako ljudi posvuda zakopavaju umrle ljubimce - govori Sambrailo te dodaje kako bi bilo lijepo kada bi u Dubrovniku postojalo malo groblje za kućne ljubimce zbog emotivnih, ali i zakonskih razloga.
- To nam predstavlja veliki problem, a posebno nama volonterima koji se brinemo o napuštenim životinjama jer tužan je rastanak sa svakom životinjom. Nadam se, kada bude izgrađen legalni azil na Grabovici, da će biti i prostora za groblje. To je inače način da se potiče udomljavanje jer ljudi dođu ukopati kućnog ljubimca pa se možda pri tome odluče uzeti novoga - kazala je predsjednica Društva za zaštitu životinja koja smatra kako su hladnjače u kojima se odlaže i otpad iz klaonica nehuman način posljednjeg počivališta za kućne ljubimce. Ipak, ističe Sambrailo, Društvo plaća 650 kuna po svakom tijelu životinje. Sambrailo je iskazala nadu kako će na Grabovici konačno dobiti mjesto za napuštene životinje.
- Izašao je novi zakon o skloništima za životinje. Mi bi voljeli da se Žarkovica prvo registrira, a onda da se prebacimo nakon izgradnje novog skloništa koje bi bilo na potpuno saniranoj Grabovici. Ne trebaju nam soldi već samo poštivanje zakonskih odluka - zaključila je predsjednica Društva za zaštitu životinja Anica Sambrailo.