Broj kreveta u privatnom smještaju, u siječnju ove godine iznosio je oko 636 tisuća što je porast od oko 38 tisuća kreveta, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast je vjerojatno potaknut i novim Zakonom o turizmu, pa su neki požurili “uskočiti na vlak” prije zabrane. Iako iznajmljivanje apartmana mnogima osigurava egzistenciju, neka od najpopularnijih turističkih odredišta osjećaju i negativne posljedice “apartmanizacije”. Prije svega, lokalnom stanovništvu teže je i skuplje doći do nekretnine za stanovanje. 

No, zabrana novih apartmana također je problematična. Što ako bi se netko za pet ili 10 godina poželio baviti iznajmljivanjem, ali eto, ne može, jer su kvotu već popunili “stari” vlasnici apartmana. Ne čini se baš kao pravedno rješenje.

Jedan od prvih lokalnih čelnika koji je najavio ograničenje broja apartmana jest gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, koji za FORBES Hrvatska kaže da je umjesto daljnjeg nekontroliranog rasta apartmana potrebno uvesti regulaciju njihovog broja po zonama, u kojima, smatra, treba apsolutno onemogućiti daljnje davanje dozvola za kratkoročni najam u stambenim zgradama. 

“Naglasak je na stambenim zgradama i apartmanizaciji jer nam se događa da raste broj novoizgrađenih stanova, a u isto vrijeme mladi u Dubrovniku ne mogu niti kupiti niti pronaći stan za najam. Događa nam se da kapital pobjeđuje demografiju, stoga reakcija Grada Dubrovnika ide u smjeru zaštite i pomoći mladima i mladim obiteljima”, kaže Franković.

Franković je, kako kaže, uputio prijedlog izmjene Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekta u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Prijedlog je da se u minimalne uvjete za sobu, apartman, studio apartman i kuću za odmor, nadoda sljedeće: Modul objekta je funkcionalna cjelina određene neto površine (na uporabi gostu) s ulazom i dnevnim svjetlom (soba, prostorija za boravak, kupaonica), osim ako se radi o stambenoj zgradi čija namjena je stanovanje, tada u istoj nije dozvoljen kratkoročni najam već isključivo dugoročni najam od najmanje godinu dana.

“Oni koji imaju objekt za najam zasigurno neće biti onemogućeni u kapitalizaciji svoje imovine jer ukoliko u određenoj zoni neće biti moguće dobiti dozvolu za pružanje ugostiteljske usluge smještaja taj stan moći će se dati u dugoročni najam. Također, ukoliko se u međuvremenu oslobodi prostor u određenoj zoni za pružanje usluge smještaja onda se otvara opcija za nekoga drugoga tko zadovoljava uvjete”, smatra Franković.

Forbes Hrvatska je za mišljenje pitao i Hrvatsku gospodarsku komoru, a možete ga vidjeti OVDJE.