Izložba 'Ex libris', iz privatne zbirke Boža Lasića, otvorena je večeras u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik. Riječ je o načinu na koji je Lasić prikazao ljubav prema knjigama, ali i počast svim autorima i vlasnicima biblioteka koji su predano i odano čuvali vrijednu građu. 

Vlasnik građe je Božo Lasić, a postav potpisuje Robert Kralj, dok su za grafičko oblikovanje zaslužne Paula Raguž i Ivona Macan. 

"Nekada prije, knjige su se puno više cijenile, pa su vlasnici označavali svoje knjige. Knjige su tako dobivale i na individualnosti", izjavio je Lasić, nakon čega je pojasnio što je točno ex libris. 

"Danas često ljudi zapravo niti ne znaju što je ex libris. Nešto više znaju oni koji se bave književnošću, ali rijetki su oni koji ih zaista cijene, uglavnom kolekcionari. Tako ih i ja skupljam, oni koji znaju za moju kolekciju nazovu me kada na nešto naiđu, pa kupujem", rekao je Lasić a zatim pojasnio kako je ex libris u suštini oznaka vlasništva knjige. To može biti naljepnica u obliku grafičkog listića ili pak neka otisnuta oznaka na unutarnjoj stranici prednje korice knjige. Pod ex librisom danas se podrazumijeva umjetnički oblikovana naljepnica koja nosi ime vlasnika knjige. 

"Naljepnice mogu biti različite veličine, sadržavati ime vlasnika i neke umjetničke elemente, recimo liječnikov element bi mogao biti stetoskop i slično", pojašnjava. 

Ex libris nastaje kad nastaju i javne knjižnice, pa tako postoji sačuvana plava pločica koja je stajala u ormaru s papirusima u biblioteci faraona Amendofisa III, oko 3300 godine prije n.e. U Europi pak datiraju iz srednjeg vijeka, a izumom tiska počinje i novo razdoblje ex. librisa. 

Njegova kolekcija, koju skuplja već tri desetljeća, jedna je od najbogatijih u Hrvatskoj. Iako nikada nije brojao, kaže moguće da ih je i blizu 2000, a najstariji datira oko davnih 1700. godina. Zanimljivo je kako u zbirci ima i dubrovačkih ex librisa poput onoga kapetana Iva Šiševića. 

Kolekciju u Znanstvenoj knjižnici na adresi Cvijete Zuzorić 4 (3. kat), možete pogledati do 19. prosinca.