Temeljem Odluke o zaštiti izvorišta Ombla, među ostalim, zabranjuje se podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina. Ova odluka je podržana i u BiH međunarodnim konvencijama o zaštiti prekograničnih voda. No, na terenu i u praksi stvar izgleda bitno drugačije.

INTENZIVIRALI SE RADOVI, STIGAO I NOVI VLASNIK?  

Kamenolom je tu već nekoliko godina, no u posljednje se vrijeme aktivirao. Od rujna su se na području kamenoloma radovi intenzivirali. Stigli su radnici, tu je i mehanizacija, a u posljednje vrijeme, kako nam tvrde izvori, čuju se i eksplozije.

Vlasnik kamenoloma bio je GP Pušina, no u posljednje vrijeme se spominju i promjene u vlasništvu, o čemu se još uvijek ne zna puno. Zanimljivo je i kako je koncesiju za ovaj kamenolom potpisao sad već bivši ministar Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Željko Laketić čije se ime u bh. medijima spominje u kontekstu otvaranja više istraga i podizanja optužnica. Njegovo se ime spominje i u slučaju tragedije u Donjoj Jablanici kada su katastrofalne poplave aktivirale klizište pri čemu se urušio kamenolom na tom području, a smrtno je stradalo 19 osoba.

ONEČIŠĆENJA BUŠOTINOM DIREKTNO IDU U VODU

Ono što posebno brine je to što se kamenolom nalazi na propusnom, krškom terenu ispod kojeg se nalaze podzemne rijeke, kao i veliko jezero, iz kojih voda otječe u izvorište Omble. Kako su upozoravali iz društva 'Zelena brda Začula', na tom su području provedena istraživanja metodom bojenja te su pokazala vrlo brzo obojenje rijeke Omble, od svega nekoliko sati do par dana. To znači kako bi bilo kakvo onečišćenje koje bi se dogodilo na području Začule, direktno i gotovo trenutno stiglo u Omblu!

Ovo je posebno alarmantno u kontekstu nedavne bušotine koja se također pojavila na području kamenoloma. Naš sugrađanin pronašao je bušotinu te je u nju ubacio po tri kamenčića, a po zvuku je jasno kako su oni upali direktno u vodu. Video je objavljen na portalu Dubrovački dnevnik, pa se pojavila opravdana bojazan kako bi teški metali ili kemikalije, ako bi došli do bušotine, dospjeli u vodu koju pijemo.

I to čak nije nerealan scenarij jer na području ima i otpada, a naravno kako pitanja otvaraju i sami radovi na kamenolomu.

DRUGA ILI TREĆA ZONA ZAŠTITE – KAMEN SE NE SMIJE EKSPLOATIRATI

Ono što jest sigurno je to kako se sporni kamenolomi nalaze u zoni sanitarne zaštite. No, tumačenja o kojoj se točno zoni radi, mijenjala su se s godinama. Prema starijim mapama, kamenolom se nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite. Prema elaboratu iz 2018. godine, koji je izradila tvrtka Ekotours iz Zagreba, sporni kamenolomi su smješteni u treću zonu. No, bez obzira na tumačenja, i u drugoj i u trećoj zoni je zabranjena eksploatacija kamena.

Naime, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika je u svibnju 2019. godine usvojilo Odluku o zaštiti izvorišta Ombla. Njome su utvrđene i mjere zaštite, temeljene na već spomenutom elaboratu Ekotoursa. Navedeno je kako je u toj zoni, među ostalim, zabranjena podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina, osim geotermalnih i mineralnih voda. Ovdje u pitanju nisu vode, nego vapnenac.

Prijašnjih se godina područje u kojem se danas nalaze kamenolomi svrstavalo u drugu zonu sanitarne zaštite, za koju vrijede još stroža pravila. No, čak i kao područje u trećoj zoni, ovaj sporni dio Začule nalazi vrlo blizu granici s drugom zonom.

VELIKI DIO TREBINJSKOG PODRUČJA PRIJETNJA JE NAŠOJ VODI

Za komentar na ovu temu smo upitali stručnjaka – umirovljenog inženjera građevine Tomislava Pavišu koji je također konstatirao kako se kamenolom ne može nalaziti na tom području i kako predstavlja prijetnju izvorištu. No, upozorava kako je to tek jedan od potencijalnih problema s područja susjedne BiH.

Pritom podsjeća na to kako se najavljenim nacrtom novog prostornog plana Grada Trebinja uskoro predviđa širenje grada na vanjski rub II. zone sanitarne zaštite izvora Ombla u širi prostor sela Gomiljani, a spominje i projekt izgradnje Aerodroma Trebinje. Kako kaže, zbog svega toga treba težiti novim mjerama zaštite pitke vode, a ne samo provođenju administrativne kontrole.

Što se tiče samog problema eksploatacije kamenoloma u Začuli, Paviša kaže kako je to rezultat neodgovornog ponašanja investitora, a kritizira i izjavu gradonačelnika Mata Frankovića koji je za medije govorio kako se odlagalište Grabovica nalazi u III. zoni sanitarne zaštite. Paviša izražava bojazan kako bi taj argument mogli koristiti i investitori na kamenolomu u Začuli te također spominje problem 'premještanja' spornih područja iz II. u III. zonu sanitarne zaštite, a kao primjer navodi upravo Grabovicu.

„Sva provedena hidrogeološka istraživanja nedvojbeno dokazuju da se Grabovica nalazi u II. zoni sanitarne zaštite i da su na toj lokaciji mogu obavljati samo radovi sanacije, a nikako produživanje deponiranja novog otpada. Izjave koja decidno govore o Grabovici u III. zoni su štetne za budućnost javne vodoopskrbe Dubrovnika, jer se na rezultate elaborata pozivaju autori studije utjecaja na okoliš aerodroma Trebinje, a sutra vjerojatno i investitori kamenoloma Začula. Oni će te izjave nastojati koristiti u obrani svojih interesa i otežati usvajanje jasnih zaključaka da se navedeni objekti nalaze u II. zoni zaštite koji su utemeljeni na jasnim i čvrstim rezultatima dugogodišnjih istraživanja za potrebe izgradnje HE na Trebišnjici i HE Dubrovnik. Njih je za potrebe Vodovoda Dubrovnik izradio Energoprojekt Beograd 1991. godine, a revidirali su ih hrvatski stručnjaci hidrogeolozi“, izjavio je Paviša dodavši kako dubrovačko područje treba hitnu pomoć pri rješavanju ovih pitanja jer, kako upozorava, dubrovačka javna vodoopskrba ubrzano klizi u veliku neizvjesnost.

„Da bi se izbjegle nove krupne greške, potrebno je prihvatiti da se budući poslovi ovakve naravi do daljnjega moraju prepustiti Vladi odnosno nadležnim javnim poduzećima. Zone sanitarne zaštite izvorišta pitke vode u susjednoj državi moraju predlagati ovlaštene institucije vlada obje susjedne države“, smatra Paviša.

EKSPLOATACIJA KAMENA ZABRANJENA U III. ZONI, ALI 'NEĆE ZNATNO UTJECATI NA IZVOR'

Dubrovački dnevnik još od srpnja upozorava na ovaj gorući problem. Prema nadležnima smo još tada poslali upite, ponavljali ih, no oni su uglavnom izostajali. Pravovremene odgovore dobili smo jedino od Vodovoda Dubrovnik koji zapravo nema nadležnost po ovom pitanju. No, kako su zaprimili upozorenja o postojanju kamenoloma, odmah su ih proslijedili na Hrvatske vode, Grad Dubrovnik, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine te od istih zatražili reakciju na navedeno, dok su od Općine Ravno također pismeno zatražili informaciju o eventualnim aktivnostima na tom području.

Kako su nam odgovorili iz Vodovoda, zasad su zaprimili obavijest od strane tamošnjeg inspektorata Ministarstva gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije. Oni su se očitovali kako je prostornim planom Općine Ravno na područjima Srnjak i Začula predviđeno vađenje vapnenca te su za ta eksploatacijska polja dodijeljene koncesije za dva investitora.

Nadalje se navodi da su obje tvrtke ishodile suglasnost Zavoda za zaštitu kulturno povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije, kao i vodne suglasnosti i okolišne dozvole. U obavijesti koju je zaprimio Vodovod Dubrovnik, bh. inspektorat navodi i da je 'u postupku davanja Vodne suglasnosti Agencija za vodno područje slivova Jadranskog mora zatražila mišljenje Vodnogospodarskog odjela za dalmatinske slivove Hrvatskih voda, vezano za negativan utjecaj kamenoloma po režim voda i eventualna postojeća izvorišta voda, posebno na izvorište Omble'. U obavijesti inspektorata Vodovodu dalje stoji kako su, prema dostavljenom elaboratu izrađenom od strane tvrtke Ekotours, ovi kamenolomi smješteni u III. zonu sanitarne zaštite. Inspektorat u svom odgovoru Vodovodu dalje navodi kako planirana eksploatacija kamena 'neće znatnije utjecati na izvorište rijeke Omble, ali su Vodnom suglasnosti propisne i dodatne mjere zaštite izvorišta Omble'. Nije sasvim jasno kako je zaključeno da planirana eksploatacija neće znatnije utjecati na izvorište, ako je ona zabranjena u III. zoni sanitarne zaštite.

INSPEKTORAT POTVRDIO: JEDAN INVESTITOR JE ISHODIO SUGLASNOSTI!

U obavijesti bh. inspektorata koja je dostavljena Vodovodu stoji i da je jedan koncesionar nakon potpisivanja koncesijskog ugovora, pribavio 'zakonom propisana odobrenja'. Time su, kako se navodi, 'stekli pravo za eksploataciju predmetne mineralne sirovine i započeli s istom. Navode kako drugi koncesionar još nije ishodio potrebno odobrenje zbog čega 'ne može vršiti eksploataciju dok ne ishodi nedostajeće odobrenje'. 

„S obzirom na to da Vodovod Dubrovnik ima nadležnost isključivo nad zahvaćanjem vode s izvorišta na kojima ima koncesiju, među kojima je i Ombla te je odgovoran za isporuku pitke vode, sve zaprimljene informacije Vodovod je proslijedio na iste adrese kojima se obraća od početka ovog slučaja“, zaključuju iz Vodovoda u svom odgovoru na naš upit.

BEZ ODGOVORA

No, ostali odgovori su uglavnom izostali. Iz Ministarstva zaštite okolišta i zelene tranzicije su nam sredinom srpnja na naš upit odgovorili kako od institucija u Bosni i Hercegovini nisu obaviješteni ni konzultirani po pitanju eksploatacije kamena u kamenolomima, sječi šume i crpljenju vode, ali jesu od strane Vodovoda Dubrovnik, uz izraženu zabrinutost o utjecaju na izvorište Omble.

„Po zaprimanju obavijesti Vodovoda Dubrovnik d.o.o., budući da se aktivnosti provode u neposrednoj blizini državne granice te s obzirom na izuzetnu važnost rijeke Omble kao izvorišta pitke vode za opskrbu stanovništva na području Grada Dubrovnika i šireg dubrovačkog područja, od nadležne Agencije za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru zatražena je žurna dostava očitovanja i informacija o trenutnom statusu svih aktivnosti koje su u tijeku ili su planirane, u vezi s predmetnim kamenolomima, provedenim okolišnim postupcima, izdanoj vodnoj dokumentaciji, a osobito o sagledavanju utjecaja na vodni režim rijeke Omble. Po zaprimanju očitovanja odlučit će se o daljnjim koracima u cilju zaštite vodnih resursa rijeke Omble“, odgovorili su tada iz Ministarstva.  

Otada su prošla tri mjeseca, a problem ne samo da je još uvijek prisutan, nego se s radovima i bušotinom dodatno intenzivirao. Stoga smo prema Ministarstvu uputili još dva upita – krajem srpnja i sredinom rujna. Upitali smo ih jesu li poduzeti određeni koraci te imaju li neka nova saznanja. Na nijedan od ta dva upita, iz Ministarstva do danas nisu odgovorili.

Dva upita smo adresirali na Općinu Ravno, no ni otamo također nisu odgovorili baš ništa. Riječ je o međudržavnom pitanju pa bi Ministarstvo tu najprije trebalo nešto poduzeti, no hoće li se to i dogoditi i kada, zasad nije poznato.

TREBALO JE REAGIRATI JOŠ 'JUČER'

Kamenolom u mjestu Začula nije tu 'od jučer'. Već godinama se sječe šuma, odlaže otpad, priprema teren, no o tome se nije puno znalo, do danas. Ipak, građani, a i Dubrovački dnevnik, već mjesecima upozoravaju na intenziviranje radova, no ništa se konkretno ne događa, niti nadležni izvješćuju javnost o ovom problemu.

Vrijedi pritom spomenuti kako Hrvatska ne može izravno djelovati na unutarnje probleme susjedne države, no može apelirati, upozoravati, ali i tražiti da se poštuju međunarodne konvencije, koje obvezuju i BiH na čuvanje pitke vode kojim se opskrbljuje dubrovačko područje.