Riječ je o testnoj fazi, a ako se ona pokaže uspješnom, naplata će od 2025. godine biti trajno uvedena. Naplata će funkcionirati tako što će se iznos platiti online na ulazu u grad, a posjetitelji će dobiti QR kod. 

TURISTI ĆE MORATI IMATI QR KOD 

Oni koji će prenoćiti u tom biseru Italije dobit će drugačiji QR kod prema kojem neće morati plaćati pristojbu. Neće je morati plaćati ni oni koji će u grad doći zbog posla, kao ni stanovnici Venecije i regije Veneto u kojoj se grad nalazi, djeca mlađa od 14 godina, osobe koje studiraju u tom gradu, koje tu posjeduju imovinu kao ni članovi njihove uže obitelji. 

Najavljeno je kako će policija i inspektori nasumično provjeravati posjetitelje. Oni koji kod sebe ne budu imali pripadajući QR kod, kažnjavat će se već spomenutim novčanim kaznama. Stanovnici Venecije i regije Veneto neće trebati imati QR kod, samo dokaz o prebivalištu.  

DUBROVNIK I VENECIJA - DVA RAZLIČITA GRADA S PUNO DODIRNIH TOČAKA 

Dubrovnik je grad koji s Venecijom ima neke dodirne točke. Osim što su nekoć davno dijelili i zajedničku povijest, gradovi su pod UNESCO-vom zaštitom, iznimne kulturne vrijednosti i bogate baštine. U oba grada su se dogodile slične mjere kojima se nastoji smanjiti negativan utjecaj prekomjernog turizma i u kojima se nastoji pomiriti suživot lokalnog stanovništva i turizma – primjerice ograničavanjem decibela u povijesnim jezgrama gradova. 

Venecija je problemom prekomjernog turizma puno pogođenija pa je stoga morala povlačiti i neke drastičnije mjere. Na primjer, za Dubrovnik je bilo dovoljno uvesti pravila u okviru kojih je došlo do ravnomjernije raspodjele dolaska kruzerskih gostiju u Grad i uplovljavanja kruzera, dok je Venecija bila primorana u potpunosti zabraniti uplovljavanja kruzera u Venecijansku lagunu. Odluka je to koja je donesena 2021. godine, no počela se primjenjivati tek sada.  

Oba grada godinama osmišljavaju načine o tome kako smanjiti turističke gužve u srcu sezone. Jednodnevni izletnici obično su gosti koji ne troše puno novca u destinaciji, a u kratkom vremenu pokušavaju obići sve najatraktivnije, pa time i najfrekventnije gradske lokacije zbog čega ni njihova disperzija nije moguća. Dubrovački dnevnik stoga je upitao gradonačelnika Mata Frankovića razmišlja li se i u Gradu Dubrovniku o naplati ulaza u Grad jednodnevnim gostima. 

FRANKOVIĆ: NAPLATA ULAZA U GRAD NE BI NIŠTA RIJEŠILA 

„Svaki grad ima svoje posebnosti, svoje prednosti i ograničenja. Grad Dubrovnik je od 2017. godine, kroz različite alate, počeo uvoditi mjeru, a poseban je fokus stavljen na istovremene dolaske tj. na ravnomjerniju preraspodjelu tih dolazaka. Sukladno svim studijama i analizama, u tome smo uspješni“, izjavio je Franković dodavši kako naplata ulaska u grad za jednodnevne izletnike kakvu testno od proljeća uvodi Venecija, ne može i neće riješiti problem. 

„Onaj tko je odlučio doći u Dubrovnik na jedan dan, to će učiniti svakako. Smatram kako je zbog toga potrebno koristiti neke druge alate poput ravnomjernijeg rasporeda uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima, što već prakticiramo, njihovog duljeg ostanka u gradu… I tu su zabilježeni bitni pomaci jer je taj prosjek s četiri sata povećan na deset. Nadalje, tu su dnevni izletnici i 'slotovi' za njihove dolaske, unaprijed određen broj izletnika…“, kazao je Franković. 

Pri tom, kao važan alat spominje i DuPass – digitalnu karticu koja omogućava Gradu velike prihode, ali i mogućnost da kontaktiraju gosta putem e-maila. Gradonačelnik navodi i novost ove sezone. 

„Od ove godine, korak po korak, uvest ćemo i obvezu rezervacije posjeta muzejima, zidinama i ostalim atrakcijama“, najavio je Franković. 

OD UPOZORENJA ZA IZBJEGAVANJE DO POZITIVNOG PRIMJERA 

Dubrovnik je već donio paket mjera i smjernica u sklopu projekta 'Poštujmo Grad' koji se bavi strateškim upravljanjem destinacijom s akcijskim planom. Kao takav, predstavlja skup mjera i aktivnosti u čijem fokusu je Dubrovnik predvodnik održivog i odgovornog turizma na Mediteranu te smanjenje negativnih učinaka prekomjernog turizma. 

Rezultati su zasad i vidljivi i mjerljivi. Ono što stanovnici Dubrovnika mogu potvrditi jest to kako na ulazu u Grad s Pila više nema 'čepova' ni gužvi, čemu se prije svjedočilo. Dubrovnik je uklonjen s lista gradova koje treba izbjegavati, a danas se o njemu u svjetskim medijima piše i govori više u kontekstu održivosti. 

Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC) provelo je prije nekoliko mjeseci i drugu ocjenu odredišta za Grad Dubrovnik koja je 2023. godini iznosila čak 86,04 posto. Porast je to od 16 posto u odnosu na 2019. godinu kada je ista organizacija prvi put provela ocjenu održivosti, koja je tada iznosila 70 posto. Ovi rezultati doneseni su temeljem kriterija Ujedinjenih naroda, a završni dokument pokazatelj je da je Dubrovnik na dobrom putu ka zadanom cilju.