Za nedavne velike oluje upravo se jedan pravi tornado pojavio južno od Lokruma. Na karti je prikazan broj prijavljenih tornada od 2000. do 2013. godine. U Europi ih se pojavljuje oko 300 godišnje, što je oko 25 posto ukupnog broja tornada koji se pojavljuju u SAD-u.

Pijavice, koje su puno češće na našem području, smatraju se slabim tornadima. Nastaju slično kao i 'pravi' veliki tornadi. U našim su krajevima češći nad površinom mora, a sastoje se od vodenih kapljica podignutih s morske površine te kondenziranih kapljica u oblaku.
Ako nastaju nad kopnom, sastoje se od prašine i pijeska. Najčešće, kažu stručnjaci, nastaju pri jakoj konvekciji ljeti ili jesen iznad tople vodene površine.

Pijavica može i skrenuti s vodene površine na kopno, gdje najčešće razorno djeluje i vrlo brzo nestane. Nedavno je tako pijavica udarila u Konavoske stijene, ali na sreću nije bilo posljedica.

Mogu biti promjera od dvadesetak do stotinu metara, a traju do 20 minuta. Brzina vjetra koja se razvija u pijavicama na našem području doseže 80km/h. U Hrvatskoj je najviše pijavica primijećeno na području između Dubrovnika i Visa, gdje ih se pojavi i desetak godišnje, dok se duž zapadne obale Istre pojave dvije do tri.

Nad Jadranom se pijavica ili tornado može pojaviti pri prodoru hladnog zraka s kontinenta nad toplu morsku površinu gdje more kao izvor vlage dodatno pogoduje razvoju nestabilnosti te olujnih oblaka koji za sobom povlače mogućnost nastanka pijavice. No ne znači da se iz svakog kumulonimbusa može razviti pijavica, potreban je vrtlog opisan u nastanku tornada. Općenito se javljaju tijekom cijele godine ali češće u jesen, osobito u listopadu i studenom (kopno se brzo ohladi, a more još relativno toplo).

Kako bi mogli prognozirati tornado i pijavicu potrebno je na određenom području uočiti promjenu temperature i vjetra koje mogu omogućiti dovoljno vlage, nestabilnosti, uzlaznog strujanja i smicanja vjetra za formiranje olujnih oblaka koji su preduvjet za razvoj snažnog rotirajućeg oblaka.