Ove godine Festa će biti posebno svečana budući da se obilježava 1700. obljetnica mučeničke smrti svetog Vlaha zbog čega je i proglašena Godina svetog Vlaha.

Stari Dubrovčani dobro su znali što se za koju festu sprema, tako je poznato da se za svetog Vlaha spravljaju šporki makaruli. Jadranka Ničetić dugo je proučavala staru dubrovačku kuhinju, a recepte koje je skupila objavila je u svojoj knjizi Dubrovački komini. Za Dubrovački dnevnik otkriva kakva je tradicionalna dubrovačka kuhinja.

'Stara dubrovačka kuhinja je specifična po mirodijama, začinima i ljekovitom bilju koje su jako puno upotrebljavali. Znamo da je Dubrovnik bio na raskrsnici putova, što karavana koje su dolazile iz zaleđa što od trgovačkih brodova i samih naših pomoraca koji su vrlo rado donosili začine i sadnice raznih biljaka . Ima dosta pisanih dokumenata gdje začinom trgovalo. Zanimljivo je da su stari Dubrovčani jako obožavali papar, ali papar je bio skup i nisu ga mogli priuštiti sve do nedavno do 50ih godina prošlog stoljeća. Bilo je veliko stablo papra u parku Luja Šoletića u Gružu, ali nikad nije davalo ploda, isto tako stablo papra raslo je i u Platu. Taj papar su stavljali gdje god su stigli, ali u nedostatku tog začina dosjetili su se da u goveđu juhu veliku žlicu kanjele (cimeta), također su koristili đumbir, klinčiće, kroz niz jela možemo vidjeti koliko su te začine voljeli ', kazala je Ničetić.

Također je ispričala i neke od običaja koji su se njegovali prije i za vrijeme Feste.

'Na Kandeloru u Župi je bio običaj jesti rizot od kosovića. Prije su ih ljudi lovili pod pločice, znači jednu pločicu ili jedan teži kamen bi prislonili uza zid ili među,  poduprli bi ga štapom a ispod bi se stavile sjemenke voća. Običaj je nalagao da na Kandeloru svi susjedi pozovu na večeru odnosno na taj rizot od kosovića. Poslije večere običaj je bio sjediti oko vatre pjevale su se crkvene pjesme, a stariji su mlađima pričali priče o svetome Vlahu. Znalo se često i zapjevati i zabalati linđo, a moram naglasiti da se rizot od kosovića danas više ne priprema jer su kosovići zakonom zaštićena vrsta.

Čeljad iz okolnih mjesta danima prije bi se pripremala Festu koja je dan koji dohodi nam jednom na godište i moralo se doći u procesiju. Djevojčice su u svoje malene ubruse spremale mantalu, kontonjatu, jabuke i suhe kolačiće i nosile su ih na blagoslov ujutro bi ih blagoslovili u crkvi svetog Vlaha, a popodne kad bi se vratile u svoja mjesta one su se natjecale koja će bolje mladićima prezentati te slastice, a mladići su dolazili u njihove kuće u skupinama tako da bi već s vrata vikali gdje je to blagoslova, a one bi bi se trudile što ljepše potratati ih.

Taj suhi kolačić zove se još i kolač svetog Vlaha ili blagoslovljeni kolač našla sam ga pod nekoliko naziva, ali u suštini recept je uvijek bio isti. On se također nosio na blagoslov. Prvo se zamijesi se tijesto pa se ispeče pa se iskida na fetice koje se onda još malo peku, nešto slično talijanskim cantuccinima samo što ovi naši ne sadržavaju mjendule. Također ovi naši se nisu močili u mlijeko ili čaj.Oni su se jeli kada bi nekoga zaboljelo grlo, to je bila poanta da blagoslovljeni kolačić pomogne u ozdravljenju, odlomio bi se bokun tvrdog kolača stavio bi se usta i pio bi se vrući čaj koji bi natopio taj kolačić, na taj način bi sveti Vlaho čuvao od bolesti grla', ispričala je Ničetić.

Nezaobilazan dio trpeze za vrijeme Feste naravno su šporki makaruli. Donosimo i recept Jadranke Ničetić za prave tradicionalne šporke makarule.

ŠPORKI MAKARULI (Normativ za 4 osobe)

Sastojci: goveđa potkoljenica –gušter ili meso od buta 70 dkg, 4-5 ožica ulja, 2 veća luka, 3-4 pice češnjaka, velika ožica ukuhane rajčice (konserva), vezica sjeckanog petrusina (samo lišće), mala žlica soli, mljevenog papara, pola žličice mljevenih klinčićia, mljeveni oraščić, pola žličice cimeta, 2-3 suhe šljive bez košpica, dec crnog vina,  ½ kg makarula i tvrdi ovčji sir.

 U teći na vruće ulje dodati sjeckani luk, kad luk zažuti dodati meso izrezano na kockice, potom sjeckani česan i petrusin. Kad ispari tekućina koju je pustilo meso doliti pola deca vode i ukuhanu rajčicu, staviti poklopac i polako dinstati.

Potrebno je povremeno promiješati.  Kad je meso već napola učinjeno, dodati mljevene klinčiće, mljeveni oraščić, šljive, cimet, sol i papar. Sve prelijemo decom crnog vina i pustimo dalje dinstati na tiho oko dva sata, ovisi o tvrdoći mesa. Ako tekućina ishlapi dodajte još malo vrele vode. Gotovi toć ostavite neko vrijeme da odstoji.  

Makarule treba skuha u dosta slane vode, kad su gotovi procijediti ih i oprati mlakom vodom, dobro ocijediti a potom pomiješati s mesom i toćem. Tako sastavljeno jelo ostaviti 10-15 minuta kako bi se što bolje sjedinilo. Šporke makarule poslužiti posute domaćim naribanim ovčjim sirom.