Piše: Silva Capurso

- I faza kardiologije u Općoj bolnici Dubrovnik počela je kada je formirana koronarna jedinica 80-tih godina, a II  fazu, od 2006. godine, obilježio je razvoj intervencija i invazivnih metoda liječenja.

U siječnju 2019. Odjel kardiologije Opće bolnice Dubrovnik proslavio je  uspješno razdoblje rada uz nazočnost vodećih stručnjaka iz hrvatske kardiološke zajednice. Nakon kratkog turbulentnog razdoblja koje je obilježila i izvanredna situacija i reorganizacija stanja radi Covid-19 epidemije, Opća bolnica Dubrovnik vraća se normalnom funkcioniranju, a dubrovačka kardiologija kreće dalje.

- Cilj nam je u Koronarnoj jedinici modernizirati centralni monitoring i pacijent monitore sa svim danas dostupnim parametrima mjerenja, kao i omogućiti ECHO srca visoke klase s transezofagijskom sondom. - govori dr. Ferri-Certić i dodaje kako do kraja godine planiraju još novosti.

- Kod bolesnika koji nisu u stabilnom stanju u hitnim ćemo slučajevima početi koristiti ECMO uređaj, a s tim ciljem nastavljamo pripremu našeg osoblja uz kolege iz KB Dubrava. Ostvarena je i suradnja s voditeljem kardiokirurgije KB Dubrava prof. Igorom Rudežom vezano uz mjesečne kardiokirurške konzultacije i transfer bolesnika na zahvate u KB Dubrava čime nastavljamo dugogodišnju uspješnu suradnju. 

Kardiološki odjel treba i neke nove uređaje. Iako novaca u ovom trenutku nema, cilj im je kupnja novog uređaja za koronarografiju čija je vrijednost oko 6 milijuna kuna, kao i 1.5 milijun kuna vrijedno financiranje dva segmenta pacing i elektrofiziolgije s kojima bi kardiologija Opće bolnice Dubrovnik povećala kvalitetu rada i bila prepoznata ne samo unutar RH već i u zemljama regije. I na kraju, je li to isplativo? Ne uvijek, ali prema mišljenju voditelja Odjela kardiologije Opće bolnice Dubrovnik drugog izbora nemamo.

- U Dubrovniku je situacija specifična. Uz dužno poštovanje svih kolega koji rade privatno, ipak treba reći kako se niti u jednoj privatnoj poliklinici ne implantira pacemaker, bilo koji elektrouređaj, ne mogu se raditi akutni infarkti, ne mogu se raditi dilatacije, stentovi, kontrole tih uređaja, niti komplikacije takvih zahvata. U današnjoj situaciji nije nevažno reći kako je većina tih bolesnika nerijetko na granici socijalne egzistencije i Opća bolnica Dubrovnik kao državna, javna ustanova mora opstati. Neke pretrage možete odraditi u Zagrebu ili Splitu, ali akutnu traumu, moždani udar, krvarenje iz gastro trakta i sva kardiološka hitna stanja moraju imati dobru i kvalificiranu ekipu liječnika, sestara i svog pratećeg medicinskog osoblja, kao i opremu i materijal da se takva stanja, odnosno pacijenti zbrinu odmah. Ma koliko se ponekad ljudi žalili, bolnički sustav u Republici Hrvatskoj pruža dobru uslugu. S obzirom na cijelu situaciju dubrovačka kardiologija uslugu pruža svima potrebitima, stoga bih na kraju želio reći da moramo čuvati Opću bolnicu Dubrovnik, kao i dubrovačku kardiologiju koja nam svima donosi dobrobit. Kardiologija koja može pružiti hitnu skrb naglo nastalim bolestima srca je jedan od temelja bolnice. Kada toga ne bi bilo, mislim da bolnica ne bi imala smisla.