DONOSIMO! Kako je Leon Šprlje od Grada tražio gotovo milijun kuna za zemlju koju je dobio ‘džabe’ (FOTO/VIDEO)
Direktor tvrtke Rursus Leon Šprlje prošlog je tjedna obustavio radove HEP-a na priključku prema pročistaču u Komolcu, tvrdivši kako je njegova obveza zaštititi svoje privatno pravo koje se odnosi na dio puta na koji se postavlja priključak.
Nije dugo trebalo da se oglasi i gradonačelnik Mato Franković koji je kazao kako je tvrtka Ipsum u vlasništvu Leona Šprlje, indikativno, godinama bila glavni izvođač radova tvrtke Vodovod, a kako su analize pokazale kako je to ujedno bila i najproblematičnija tvrtka s kojom je Vodovod Dubrovnik surađivao. Franković je tada izjavio kako je Šprlje 'uprihodovao višemilijunski iznos od Vodovoda, a kako bi sada dodatno eksploatirao Grad'.
Od Vodovoda naplatio 80 milijuna kuna
Kad se spominje 'višemilijunski iznos', tada vrijedi napomenuti kako nije riječ o cifri od pet, 10 ili 15 milijuna kuna. Naime, prema podacima s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, riječ je o vrtoglavih 80 milijuna kuna koje je tvrtka Ipsum u vlasništvu Leona Šprlje uprihodovala od Vodovoda Dubrovnik.
Prema dostupnim podacima, tvrtka je kao samostalni izvođač radova za Vodovod uprihodovala oko 15 milijuna kuna, i to 2015. godine 3.344.807 kuna, 2016. godine 8.814.760 kuna te 2017. godine 5.609.916 kuna. No, to nije konačna brojka.
Naime, tvrtka Ipsum je bila podizvođač radova preko tvrtke Cestar d.o.o. te je tako uprihodovala dodatnih 65 milijuna kuna od Vodovoda Dubrovnik, i to 2011. godine nešto više od 132 tisuće kuna, 2012. godine preko 13 milijuna kuna, 2013. godine preko 20 milijuna kuna, 2014. godine 15,6 milijuna, 2015. godine 9,7 milijuna, 2016. godine više od 5,5 milijuna te, konačno, 2017. godine nešto manje od pola milijuna kuna. Naplaćeni radovi su se odnosili na projekte Gornja sela Orašac, ugovore interventnih radova i projekt Jadran.
No, ni tih 80 milijuna kuna Šprlji očito nije bilo dovoljno da se tvrtka spasi od stečaja. Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu-Stalne službe u Dubrovniku, krajem 2017. godine pokrenut je postupak radi utvrđivanja uvjeta oko stečajnog postupka nad tvrtkom.
Tražio 900 tisuća pa spustio na 600
Šprlje je dvaput izašao na teren kako bi obustavio radove, kako kaže, na svojoj zemlji koju je kupio 2013. godine. Indikativno, iste godine su se intenzivirale priče oko izgradnje pročistača u Komolcu, a kupljeno je i zemljište za izgradnju. Priča je još zanimljivija ako se u obzir uzme ono što nije utvrđeno, ali se priča po kuloarima, a to je da je prvotna ideja bila da se gradilište gradi dosta niže od lokacije na kojoj je danas, a samim time puno bliže zemljištu u vlasništu tvrtke Ipsum.
U svojoj izjavi za medije, Šprlje je kazao kako nije komunicirao s predstavnicima Grada, Vodovoda, HEP-a ni predstavnicima ostalih institucija koje su uključene u priču oko predmetne ceste odnosno pročistača. Na pitanje je li za predmetno zemljište tražio naknadu, tada je odgovorio riječima: 'Ne, u nijednom trenutku nismo to mogli tražiti jer nije bilo razgovora'.
Ipak, gradonačelnik Franković demantirao je Šprlju koji je na konferenciji za medije kazao kako je 'za bokun zemlje tražio 900 tisuća kuna', a demantira ga i dokumentacija. Podsjetimo, riječ je o 362 kvadratna metra, koliko iznosi površina predmetnog dijela pristupnog puta.
Dubrovački dnevnik u posjedu je fotografija dokumentacije iz kojih se jasno vidi kako je tvrtka Ipsum u prosincu 2016. godine uputila dopis u kojem tvrdi kako kamioni Vodovoda prolaze do gradilišta pročistača i kako koriste dio njenog zemljišta tj. dijela predmetnog puta. Iako Šprlje tvrdi kako im nije cilj opstruirati projekt, u svom dopisu tvrde da se tvrtke koje izvode radove obavijeste da njihovi kamioni ne prolaze parcelama u vlasništvu tvrtke Ipsum inače će zatražiti zaštitu od suda.
U nastavku dopisa, tvrtka Ipsum, suprotno Šprljinim navodima kako nikada nije zatražena novčana naknada za dio puta, nudi prodaju dijela pristupnog puta po cijeni od vrtoglavih 955.318 kuna. Dakle, u tom je trenutku Šplje htio prodati jedan 'kvadrat' pristupnog puta po cijeni od 2.639 kuna.
Cijenom je, očito, bila zatečena i tadašnja Uprava Vodovoda koja nije pristala na tu ponudu. Prema neslužbenim informacijama, Vodovod Dubrovnik je u jednom trenutku ponudio Šprlji 100 tisuća kuna, uz obrazloženje kako ponuđena cijena od gotovo milijun kuna za jedan dio puta ne odgovara onoj tržišnoj, ali i naveo kako treba rasvijetliti radi li se o nerazvrstanoj cesti.
Šprlje je cijenu spustio na 682.370 kuna, što je iznos od 1 885 kuna za metar kvadratnih, na što Vodovod nije pristao.
Otkup bi predstavljao grubo kršenje Zakona o cestama
Kako neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, tadašnja Uprava Vodovoda nakon Šprljinih ponuda u kojima ističe vrtoglave iznose za, kako je kazao Franković, 'bokun zemlje', zatražila je mišljenje dvaju odvjetničkih društava te pravne službe Vodovoda. Prema mišljenju dvaju odvjetničkih društava, nije postojala osnova za Šprljina potraživanja.
Također, Uprava Vovovoda je 27. prosinca uputila dopis prema Gradu, koji se nakon dva dana od dopisa očitovao, a prema očitovanju stoji kako bi kupnja navedenog zemljišta predstavljala kršenje Zakona o cestama.
„Vidljivo je kako iz zemljišta katastarskih općina prolazi asfaltirani put koji u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu (...). Valja napomenuti kako navedena nerazvrstana cesta u naravi predstavlja kolni prustup do vodospreme Komolac. Dakle, slijedom svega navedenog otkup bi predstavljao grubo kršenje Zakona o cestama,“ stoji u dopisu Grada.
Prodao sve za 300 tisuća, od Grada tražio tri puta više za samo jedan dio
Cijena po kojoj je tvrtka Ipsum kupila zemljište pokazuje koliko potraživanja od Grada nisu u skladu s tržišnim cijenama.
Dubrovački dnevnik doznaje kako je zemljište u Komolcu koje se sastoji od pet parcela Ipsum kupio 2013. godine za 375 tisuća kuna od GP-a Dubrovnik u stečajnom postupku. Kao što je prethodno navedeno, dio tog zemljišta je htio prodati Gradu Dubrovniku, i to za više od 950 tisuća kuna, što je višestruko veća cijena za dio zemljišta od one po kojoj je kupio cijelo zemljište.
U listopadu 2017. godine Šprlje ispred Ipsuma sklapa kupoprodajni ugovor s tvrtkom Rursus, čiji je direktor, a kojoj za 300 tisuća kuna prodaje svih pet parcela zemljišta. Prema podacima iz sudskog registra, Šprlje je direktor tvrtke Rursus, a kao vlasnik se vodi Dalibor Obradović, također Metkovac. Vrijedi spomenuti i kako je upravo Obradović prokurist Šprljine tvrtke Ipsum. Upravo je Šprlje ispred Rursusa prošlog tjedna stao pred novinare i poručio kako oni samo 'štite svoju zemlju'. Slijedom svega navedenog opravdane su insinuacije kako se, bez obzira na sklapanje kupoprodajnog ugovora iz 2017. godine, stvarna promjena vlasništva nad predmetnim zemljištem nije dogodila. Svakako je važno istaknuti kako je oko mjesec dana nakon prebacivanja zemljišta koje se nalazilo pod Ipsumom na Rursus, objavljena odluka o stečajnom postupku.
Šprlje je 13. rujna izašao pred novinare kako bi kazao kako ne opstruira projekt izgradnje pročistača pitke vode nego kako brani interese i zemljište Rursusa. Ipak, izostavio je bitan detalj, a to je činjenica kako je 20. kolovoza 2018. godine tvrtka Rursus prodala cjelokupno zemljište tvrtki Aspicio u vlasništvu Ivice Krstičevića, također Metkovca, i to po cijeni od 300 tisuća kuna, što je višestruko manja cijena od one koja je nuđena Gradu, i to za jedan dio cjelokupnog zemljišta.
Vezane vijesti:
