"Pisao sam ga od Svetog Vlaha ove godine do sada, dakle 11 mjeseci po prilici. Tema? Identitet Dubrovnika odnosno njegove promjene od pada Republike do danas," kaže Cvjetinović čiji je roman svojevrstan omaž dubrovačkom identitetu od 1813. godine do danas, a roman se osvrće na sve prilike i neprilike u kojima se Dubrovnik našao.

"S jedne strane imamo glavnog lika, a to je Orsat Gozze, i njegovu vlasteosku familiju koja je sedam stoljeća u Gradu i koja kroz svo ovo vrijeme radnje romana, dakle 1813.-1999., za sebe govori samo kako su Ragusei- Dubrovčani. No, kroz ovo razdoblje se vode ideološke i ine bitke o tome je li Dubrovnik hrvatski ili srpski, potom imamo srbokatolike koji krajem 19. stoljeća dva mandata vladaju Gradom... U biti je ovo antiratni roman, iako glavni likovi prolaze kroz niz revolucija i ratova; od dubrovačkog ustanka 1813., preko ustanka u Veneciji 1848., hercegovačkog ustanka 1875., Velikog rata, Španjolskog građanskog rata, Drugog svjetskog rata te Domovinskog rata," kaže Cvjetinović.

Kako je objasnio, roman je koncipiran u dva vremenska slijeda. Prvi i glavni prati događaje od ljeta 1991. do smrti glavnog lika 1999. godine, a drugi, koji ide paralelno s prvim po principu poglavlje za poglavlje, prati razdoblje od 1813. do 1896. godine, kada se glavni lik rađa.

Roman ima povijesni karakter, događanja su stvarna, poput opisanih ratova i revolucija, a likovi i dijalozi su izmišljeni. Ipak, Cvjetinović će njime dati pravu sliku onoga što je Grad proživio nakon pada Republike. Inače, ovo je Cvjetinovićev četvrti povijesni roman, ali prvi nakon 17 godina. Cvjetinović je dosad objavio i tri zbirke pjesama.