ČESTO SE TRESE Seizmolog objasnio zašto je baš Dubrovnik među najugroženijim gradovima
Za sve potrese na našem području krivac je Jadranska mikroploča.
“Ona je produžetak Afričke ploče i stiješnjena je u odnosu na Euroazijsku te se podvlači pod Dinaride, uzduž Dalmacije. Aktivnost te ploče pokreće rasjede, i to je nešto što se zbiva svakodnevno, samo je pitanje koliko se energije, pojednostavljeno rečeno, nakupilo na pojedinim rasjedima i u kojoj mjeri oni to mogu zadržati ili moraju otpustiti vani u obliku potresa“, rekao je seizmolog Tomislav Fiket za "Slobodnu Dalmaciju" nakon potresa od 4.6 prema Richteru koji je u listopadu prošle godine imao epicentar na granici Hrvatske s BiH kod Buškoga jezera.
Poznato je i kako je upravo područje Dalmacije među najtrusnijim u Hrvatskoj, a posebice se to odnosi na Dubrovnik i njegovu okolicu. Najjači potresi događaju se na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj utjecaj nije ograničen samo na te uske zone već se djelomice prenosi i na širu regiju.
- Potresna je opasnost najveća oko dubrovačkog područja gdje su mogući jači potresi magnitude do 7.0 prema Richteru. U ostatku Dalmacije, i cijeloj Hrvatskoj, za tako jak potres je vjerojatnost minimalna - naglašava Fiket.
Najjači potres kojega bilježe naše povijesne knjige je onaj iz 1667. kad se šestoga travnja golemo kamenje kotrljalo sa Srđa na Dubrovnik rušeći sve pred sobom. Na moru se pojavio tsunami koji je potapao brodove u gradskoj luci, a na kraju je sve dokrajčio strašan požar koji je bjesnio danima. Na temelju zapisa je rekonstruirano kako je taj potres bio jak oko 7.6 stupnjeva po Richteru.
Seizmički je najmirnije stanje u Istri, na kvarnerskim otocima te na istoku zemlje uz granicu prema Srbiji. Seizmički rizik pak ovisi o više stvari kao što su način gradnje, gustoća naseljenosti, vrsta tla..., s time da stručnjaci tvrde kako tlo u Dalmaciji bolje amortizira potrese nego na kontinentu. U Dalmaciji je teren krški pa rjeđe dolazi do amplifikacije trešnje. Međutim, to pojačanje trešnje se može dogoditi u poljima kao što je Sinjsko i Livanjsko gdje postoji i sloj sedimenata.
Upravo je Sinjsko polje područje u kojem počinje povećana opasnost od jačih potresa i ide preko Imotskoga do Dubrovnika.