Gradonačelnik Franković istaknuo je kako se na gradskom računu nalazi šest milijuna kuna te je podsjetio kako je od ožujka uveden sustav neophodnog i nužnog financiranja. Zbog ostvarenih nižih prihoda u proračunu, za sad su obustavljene subvencije za zrakoplovne karate na relaciji Dubrovnik - Zagreb i obratno te cestarine za autoceste A1 za prvu skupinu vozila na relaciji Ploče – Zagreb - Ploče. Obustavljene su i potpore za zapošljavanje pripravnika, osim onih za koje su ugovori potpisani prije korona-krize.

Rebalans je napravljen zbog gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, a najavljen je još jedan val ušteda u listopadu, kada će gospodarska situacija biti još jasnija. Pitali smo dubrovačke gradske vijećnike što treba rezati kako bi se uštedjelo budući da nas očekuje znatno manje prihoda.

Ivana Šepak (DUSTRA)

“Svi se nadamo oživljenju ove sezone, da se koliko-toliko nabere prireza i poreza pa onda nećemo trebati praviti velike rezove u proračunu. Mi u DUSTRI uvijek krećemo od sebe i tako smo ukinuli sebi vijećničke naknade i financiranje stranaka. Gradonačelnik je najavio kako će tražiti pomoć države i teško mi je uopće prejudicirati gdje bi se još trebalo rezati. Kultura ima veliki proračun i možda je prilika da se to preispita. Znam da su mnogi ljudi u teškoj situaciji, a u ovakvim okolnostima kultura je 'šlag na torti' i ako nema temelja ne može biti ničeg drugog. Jednostavno morat ćemo se svi stisnuti. Rezovi su svuda prisutni, žao mi je svake osobe koja će izgubiti posao. Vidim na svom primjeru kako je kad nema prihoda jer sam turistička vodička i imam svaki treći dan turu. Mislim da ne bi trebali rezati socijalna davanja jer ako to krenemo raditi onda smo propali kao  društvo. Grad je uvijek imao auru bogatstva i davalo se ljudima koji su najugroženiji. Ako ovaj put 'udarimo' na njih možemo staviti 'lokot na Grad'. Svakako je sad prilika da se pregleda bez čega se može. Vjerujem da će gradonačelnik postupiti najbolje moguće, pitat će za savjet i druge ili iz svog iskustva izvući najbolje. Mislim da će dobro odraditi idući rebalans.”

Jadran Barač (SDP)

“Šteta što se prošla sjednica nije iskoristila za iskazivanje većeg manjka nego što je to usvojeno. Mislim da će on sigurno iznositi više od 300 milijuna, a ne oko 100 milijuna kuna kako je do sada predviđeno. To je bitno prvenstveno radi promjene načina ponašanja i nužnosti što skorije prilagodbe novonastalim okolnostima. Planiranje manjka proračuna od 50 posto bi, za razliku od prethodnog rebalansa,  zasigurno generiralo i odgovornu promjenu ponašanja u preraspodjeli sredstava nego što je to odrađeno.

Što se tiče rezova, načelno bi trebalo sjeći projekte koji mogu čekati, koji se nisu započeli raditi te naposljetku one koji nisu u završnoj fazi realizacije.

Vladajući manjak misle pokrivati novim kreditom do kraja godine, ali veliki dio razvojnih projekata je  već pod kreditnim opterećenjem iz prethodnih razdoblja. To nam govori da nova dugoročna kreditna zaduženja neće puno pomoći u ovakvom razvoju situacije.

Također, potreban je ozbiljan pristup u reorganizacije gradske uprave jer trenutna struktura zaposlenih nije održiva niti je potrebna. Gradska uprava i pojedine tvrtke su nabujale unatrag nekoliko godina, a gradonačelnik je opravdao povećanje broja zaposlenih zbog povećanja turizma u Dubrovniku. Sada se treba suočiti sa svojim postupcima u odnosu na manjak turizma i neodgovornoj politici zapošljavanja.”

Maro Kristić (Most)

“Osobno ne očekujem značajniji rebalans proračuna do kraja ove kalendarske godine. Tko god malo bolje poznaje financije i zna čitati između redaka može zaključiti da će gradska uprava manjak prihoda do kraja godine nadomjestiti dugoročnim kreditom od 100 milijuna kuna, kojim će se ukupno kreditno zaduženje Grada povećati na preko 350 milijuna kuna, bez kamata i troškova kredita koje ćemo plaćati sljedećih 10 do 15 godina. Dakle, u ovoj godini, koju možemo smatrati izbornom godinom gradska uprava će kreditnim zaduženjem pokušati kupiti mir i tako zadovoljiti sve proračunske i van proračunske korisnike na teret godina koje dolaze. Istim putem će ići i većina gradskih poduzeća u kojima situacija također nije sjajna. Problem je u tome što to mnogi ne razumiju i misle da je to pravi put, jer nisu svjesni da nakon toga tek slijede pravi problemi. Tek u sljedećoj godini, nakon lokalnih izbora ćemo biti prisiljeni pogledati istini u oči i tek tada slijede bolni rezovi, jer je teško očekivati da će se već sljedeće godine turizam oporaviti, a proračun vratiti u normalu. Ako se bude ustrajalo na ovom modelu usmjerenom na nova zaduženja, bez kvalitetnih mjera za poticanje gospodarstva i investicija i jasnog plana ušteda utemeljenih na načelu solidarnosti, možemo očekivati sljedećih 10 godina bez ozbiljnih razvojnih projekata, izuzev onih koje uspijemo financirati europskim sredstvima, ali na to se ne možemo osloniti.

Ova gradska uprava bi trebala potražiti pomoć stručnjaka koji će ih savjetovati kako upravljati financijama u teškoćama, jer je očito da idu krivim putem koji može imati teške posljedice. Godine neracionalnog upravljanja javnim novcem došle su na naplatu prije nego što je bilo tko očekivao.

Osobno smatram da prostor za dodatne uštede postoji u smanjivanju plaća i materijalnih prava zaposlenika gradske uprave, javnih ustanova i poduzeća, ali po modelu solidarnosti tako da se oni s većim primanjima privremeno odreknu nešto većeg dijela svoje plaće od onih s manjim primanjima, kako bi što manje ugrozili one zaposlenike s nižim primanjima. Model linearnog smanjenja plaća u visini od 10 posto kojeg čak nisu primijenila ni sva gradska poduzeća nije ozbiljna mjera u odnosu na situaciju u kojoj se nalazimo.

Također, nije logično oslobađati zakupce poslovnih prostora u vlasništvu Grada plaćanja zakupnine bez jasnih kriterija koji su usmjereni na očuvanje radnih mjesta pa i tu postoji prostor za velike uštede.”

Nikša Selmani (Srđ je Grad)

“Mi smo se uvijek zalagali kako je potrebno kontinuiran izvještavati o situaciji vezanoj za proračunska sredstva pa tako i sada. Svi gradski vijećnici bi trebali sudjelovati u kreiranju proračuna pa samim time sudjelovati i u rebalansu. Želimo da nas se konkretno uputi kakvo je financijsko stanje nakon čega bi trebali raditi na tome da napravimo što kvalitetniji rebalans. Ovaj put ukinute su određene subvencije što se moglo organizirati na neki drugi način primjerice ostaviti onima kojima su potrebne. Jednostavno moramo znati kako Grad financijski stoji pa ćemo onda znati što i gdje rezati.”

Marina Vučković Matić (HNS)

“Nedavni dugo iščekivani rebalans proračuna zapravo je bio veliko razočaranje. Od kada je krenula kriza izazvana koronavirusom bilo jasno kako će Dubrovnik biti iznimno pogođen, stoga je dubrovački HNS i tražio odmah rebalans, ali gradonačelnik i HDZ očito su kalkulirali i čekali da prođu nacionalni izbori kako im ne bi naškodio rejtingu. Kada je rebalans napokon došao na klupe pokazalo se kako ponovno ne postoji ideja kako stvoriti novi prihod nego se sve svodi na rezanje troškova gdje god se može. Nije se išlo u objedinjavanje zajedničkih poslova gradskih ustanova, a umjesto 'guranja' djelatnika operative u prijevremenu mirovinu treba razmisliti o stvarnoj potrebi za radnim mjestima pomoćnika, zamjenika, savjetnika, ali i dijela troškova održavanja u segmentu komunalnog i prometnog odjela.

Svaka kriza je zapravo nova prilika, ali gradonačelnik i ljudi oko njega očito ne znaju kako ovu krizu preokrenuti, a cijenu toga platit ćemo svi mi. Mantra gradske uprave je - nema turista pa nema ni novaca i moramo se pomiriti s tim. To nipošto nije točno.

Umjesto rezanja na svim poljima trebamo stvarati stoga bih voljela u idućem rebalansu proračuna vidjeti nove izvore prihoda, primjerice prihod od rente brojnog poljoprivrednog zemljišta građanima, ali i neke nove ideje i novi zamah za Dubrovnik. Dobra ideja je poticanje proizvodnje agro i eko proizvoda koji bi se onda u obliku poklona dijelili turistima na zidinama. Tako bi se otvorile nove mogućnosti za naše sugrađane, potaknula proizvodnja, ali i promovirali proizvodi i proizvođači te, što je danas još i važnije, otvorilo tržište kako bi oni svoje proizvode mogli plasirati.

IT industrija posebna je priča jer upravo je Dubrovnik bio mjesto gdje su ponikle uspješne tvrtke poput Combisa ili Lausa. Potaknimo stvaranje radnih mjesta davanjem poticaja projektima ili poslovima koji nisu direktno vezani uz turizam, poput stručnih usluga ili različitih oblika proizvodnje. Protiv krize se potrebno boriti proaktivno, to je jedini način da Dubrovnik izađe jači iz ove krize. Ako gradonačelnik ne zna kako to postići, neka nas pozove da mu prezentiramo ideje, uvijek smo otvoreni za pomoći Gradu i našim sugrađanima.”

Terezina Orlić (DDS)

“Teško je govoriti o konkretnim brojkama, treba pričekati da ovi ljetni mjeseci prođu pa vidjeti kakvi su bili prihodi, ali čini mi se već sad kako će se proračun prepoloviti. To je izvjesno i bit će zasigurno bolno. Treba rezati praktički sve stavke koje nisu nužne i ono što nije neophodno za funkcioniranje Grada i službi. Podržavam gradonačelnik u onome što je rekao da socijalna nota ne smije biti zanemarena, našim sugrađanima to moramo omogućiti. Sve drugo, proporcionalno visini prihoda koji se ostvaraju, mora se rezati.”

*Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik Petkom