Okupljenima se obratio biskup Roko Glasnović. 

„Što vam reći, što vam poželjeti? Svi govorimo o Božiću, slavimo Božić. A zašto govoriti o Božiću i slaviti Božić? Pokušat ću u trinomu vjere, nade i ljubavi vidjeti zašto govor o Bogu. S tim da je važno znati, a možda već i znamo, da je uvijek govor o Bogu i govor o čovjeku i obratno. Zašto onda vjerovati? Jako je važno trinom vjere, nade i ljubavi usvojiti, moliti za njega i živjeti po njemu. Poslužit ću se nekim autorima, književnicima, papama… Kaže jedan književnik – Mora se vjerovati, mora se vjerovati, ne iz tradicije, niti iz straha pred smrću, niti zato što je to netko zapovjedio, niti iz humanističkih razloga, niti radi spasa, niti radi originalnosti, mora se vjerovati jednostavno iz razloga jer Bog postoji. Kad to stavimo kao temelj našega života, mijenja se perspektiva naših razmišljanja, riječi, a onda i djela“, kazao je biskup i rekao da u srcu svakog čovjeka prebiva nada kao želja i očekivanja dobra.

„Ne samo dobra koje primamo svakodnevno, već onaj temeljni susret s Bogom, koji je Dobro, pisano velikim slovom. Iako, čovjek ne zna što sutra nosi. Nada ne postiđuje, nada ne razočarava. Ta ljubav Božja je razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan. Vidite kako od vjere i nade dolazimo do ljubavi. Jer uistinu, čovjek ne može živjeti bez ljubavi. On ostaje po sebi neshvatljivo biće, njegov život ostaje lišen smisla, ako mu se ne objavi ljubav. To je Božić, Božja ljubav se objavila u Isusu Kristu, u svima nama. Zar možemo biti toliko zatvoreni, zar ne želimo dopustiti Bogu da prebiva u našem srcu, da nas onda obilato daruje? Kažem, njegov život ostaje lišen smisla ako mu se ne objavi ljubav, ako je ne susretne, ako je ne usvojimo, ako je ne kušamo, ako na njoj živo ne sudjelujemo… a o nama ovisi želimo li susresti Božju ljubav“, kazao je biskup i poželio svima radostan, blagoslovljen i sretan Božić, kao i nadom i radošću ispunjenu novu godinu.

Ovom prigodom, na prijedlog Bratovštine festanjula sv. Vlaha, biskup je za Festu svetog Vlaha 2025. godine za festanjule imenovao iz reda pomoraca Antuna Regja, a iz reda zanatlija Miha Deranju.