Bilo bi sjajno kada bi Dubrovnik u Gružu dobio pješačku rivu poput one u Splitu. Prema zamislima, ta bi se pješačka riva protezala od Remize do crkve sv. Križa. Godinama su se spominjale razne ideje o izmještanju sadašnje prometnice – bivši gradonačelnik Andro Vlahušić imao je više zamisli – od dodatnog nasipavanja obale pa do gradnje ceste kroz povijesne vrtove, što se tamošnjim stanarima nije pretjerano svidjelo. Postojale su i druge ideje, poput gradnje klasičnog tunela ispod povijesnih vrtova, a tek u posljednje vrijeme govori se o prometnici koja bi išla sadašnjom trasom, ali bi se spustila ispod zemlje.

Malo prije prošlogodišnjeg dolaska korone ova posljednja ideja predstavljena je u gradskoj vijećnici, ali kako nam je korona svima promijenila život, tako je i ona pomalo gurnuta u stranu. Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić kaže nam kako su u važećem GUP-u nacrtane obje trase, i ova ispod sadašnje prometnice, i ona ispod povijesnih vrtova.

-Ta ideja ispod povijesnih vrtova je znatno kompliciranija za izvedbu jer prolazi ispod privatnih parcela što bi značilo da ih se mora izvlastiti. Tim vlasnicima ta se ideja ne sviđa i jako su se bunili. Ondašnji idejni projekt koji je prezentirao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić odmah je pao na imovinskim pitanjima – objašnjava Tokić te dodaje da je ova ideja o prometnici pod zemljom kuda ide postojeća ceste bolja za izvedbu.

Tunel ispod postojeće ceste

Obzirom da bi se ta cesta morala spustiti pod zemlju, nužno je s obje strane osigurati nagib. Pitamo Tokić kako bi to vizualno izgledalo, odnosno bi li taj nagib koji bi se vidio nagrdio prostor.

-Sa strane grada, taj bi nagib počinjao kraj Remize. Naravno riječ je o jednom traku ceste, a ostatak bi išao prema Lapadu kako je sada slučaj. Tunel bi bio dvosmjerna cesta, ne bi bio širi. Na drugoj strani nagib bi išao kraj crkve sv. Križa, a izlazak kraj Minčete bi imao dvije trake, jednu za grad, a drugu za Lapad. Što se tiče tih nagiba, ne bi tu bio veliki zahvat u prostoru, jer u biti s obje strane ulazi samo po jedan trak, a tek kraj Minčete dva. Rješenje je u biti vrlo jednostavno – ističe Tokić.

Pitamo ju koliko bi koštalo.

-Ne previše. Nešto skuplje nego da se radi klasična cesta. Naravno sve to košta i trebalo bi se financirati iz EU fondova. Sljedeći korak koji trebamo poduzeti jest izrada studije isplativosti da se dalje može ići prema fondovima. Nažalost, zbog korone su stvari malo zastale. Ta studija dođe oko pola milijuna kuna. Vjerujem da bi EU financirao projekt jer je njegova vrijednost što povećava kvalitetu života stanovništvu kroz pješačku zonu i javni prostor, a unutar istog ovog projekta je ideja o park and ride sustavu na Pobrežju koji smanjuje promet u gradu i poboljšava ekologiju. Tako da ne vjerujem da bi bilo problema oko financiranja, a ovakvi projekti i jesu dobri za izlazak iz koronakrize – kaže Tokić.

Drugo središte grada

Gruž bi rivom, naglašava Tokić, postao drugo središte grada i rasteretio staru gradsku jezgru. Dobio bi se sjajan prostor za šetnju koji ima sunce čitav dan, a okružen je starim ljetnikovcima.

-Da to postane pješačka zona otvarali bi se restorani, kafići, ljudi bi ispijali kavu na suncu, a ispred njih vezani brodovi. Bila bi to fenomenalna priča. Treba ju izgurati, nije jednostavno, ali slično je bilo i s Lapadskom obalom, pa smo na kraju uspjeli. Za rivu u Gružu treba napraviti čitav niz ozbiljnih dokumenata kako bi se dobila sredstva iz EU fondova. A njih će biti na raspolaganju u sljedećem periodu – zaključuje zamjenica gradonačelnica.

Arhitekt Vlaho Alamat bio je među prvima koji je prepoznao važnost pješačke rive u Gružu. Još 2007. godine kao predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik zalagao se za izmještanje postojeće prometnice kako bi građani dobili fenomenalan javni prostor koji bi podigao kvalitetu življenja, ali i cijene okolnih nekretnina. Međutim, on smatra da je bolja ideja da se sadašnja prometnica izmjesti tunelom ispod povijesnih vrtova.

-Ova ideja o cesti ispod sadašnje zahtijeva gradnju nagiba koji na kraju neće biti malen. Kroz tunel trebaju prolaziti autobusi i kamioni, pa bi taj nagib u konačnici bio oko sto metara po pojedinom traku. Sto metara po pojedinom traku nije malo. Bolje bi bilo da se to koristi kao trg ili šetalište, a ne da se taj prostor izgubi. Smatram da je bolja ideja gradnja tunela ispod povijesnih vrtova, jer je taj prostor na uzvisini, pa za ući u tunel ne treba nagib. Sjećam se još davno dok smo prezentirali tu ideju kako je bivši vlasnik Radeljevića Mirko Obrvan bio oduševljen. Rekao mi je kako bi mu to povećalo vrijednost zemljišta i uopće se nije bunio što bi tunel prolazio ispod njegovog zemljišta – napominje Alamat.

Kuda s prometom dok se ne izgradi?

Dodaje i da je pozitivno što se postojeći promet, dok se ovaj tunel ispod povijesnih vrtova ne napravi, ne bi bio zaustavljen.

-Pitanje je kuda bi se promet odvijao da se gradi tunel ispod postojeće ceste. Taj projekt bi dugo trajao dok se ne napravi, a koja bi bila alternativa dok sve ne bude gotovo? Kako god, dobro je da se priča o rivi u Gružu, iako je nevjerojatno da je prošlo 14 godina otkako smo u DAD-u o ovome govorili, a da se skoro ništa nije pokrenulo. Ta bi riva bi bila sjajno rješenje, još kada bi se povezala sa starom gradskom jezgrom s tramvajem, to bi bilo prekrasno zaokruženo. Dubrovnik bi dobio odličan javni prostor i poveznicu s morem koja mu nedostaje – mišljenja je Alamat.

Bi li se stanari bunili da im tunel ide ispod parcela?

-Nije im nikad prezentiram idejni projekt, pa da se bune zbog ovoga ili onoga. Dok se takav projekt ne da na javni uvid ne možemo govoriti o potencijalnim problemima. Što se izvlaštenja tiče, ne bi im se dirale nikakve privatne parcele, već bi sve išlo ispod zemlje – smatra arhitekt.

Kako god bilo, riva u Gružu bila bi sjajno rješenje za ovaj grad. Građani bi dobili fenomenalnu javnu površinu gdje bi mogli uživati šetajući se kraj mora bez buke auta, a posebno zimi kada sunca ima cijeli dan što je rijetkost u većini dijelovima Dubrovnika. Nadamo se da ćemo rivu dočekati u bliskoj budućnosti i da neće opet proći 15 godina, a da se ništa konkretno ne napravi.

PITANJE REMIZE

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić kaže kako sadašnja vlast gura ideju ispod postojeće ceste, umjesto kroz povijesne vrtove, jer je po njegovim riječima Orlanda Tokić trebala projektirati prostor Remize koja je u vlasništva Pema.

-Da cesta ide preko povijesnih vrtova, morao bi se izvlastiti dio parcele koji ide preko Pemovog vlasništva. Pošto je Tokić projektantica Pemovog projekta, odustalo se od te ideje, te se pokrenula ova o gradnji tunela ispod postojeće ceste – tvrdi Vlahušić i dodaje da su ona i vlasnik Pema Lovorko Milošević osobno kod njega dolazili u ured dok je bio gradonačelnik.

Tokić odgovara da je to laž.

-Nije prvi put da gospodin Vlahušić kao ni njegov koalicijski partner HNS spominju mene u kontekstu projekata koje sam navodno radila ili navodno radim što spada u kategoriju klevete jer te priče nisu istinite. Namjerno stvaraju konstrukcije pogotovo sada u izbornoj kampanji. Ja kao projektantica nikada nisam sudjelovala u projektiranju bilo kakvog projekta Remize. Nemam nikakav ugovor, niti bilo kakav drugi odnos s gospodinom Lovorkom Miloševićem što je vrlo lako provjerljivo. Što se tiče ceste kroz povijesne vrtove ta je ideja propala puno prije našeg dolaska na vlast, jer je bilo jako puno problema po pitanju izvlaštenja, a neke kuće su se trebale i rušiti, pa su se građani bunili i pisali peticije. Ova varijanta ispod postojeće ceste je znatno jednostavnija i jeftinija i već je bila ucrtana u GUP kada smo došli na vlast. Umjesto da je Vlahušić podržao projekt gradnje tunela ispod postojeće ceste, on je uporno gurao ideju kroz povijesne vrtove iz tko zna kojih privatnih razloga. Zato ja postavljam pitanje: Zašto je on gurao ideju kroz povijesne vrtove, je li to zbog preostale zone Radeljevića i njegove uloge u izradi UPU-a tog područja? – ističe Tokić te dodaje:

-Gospodinu Lovorku Miloševiću, moram i to spomenuti, uopće ne odgovara ovaj plan gradnje tunela ispod postojeće ceste, jer nagib za tunel počinje nedaleko Remize. Stoga, ako Vlahušić nastavi s ovakvim prozivanjima, tužit ću ga zbog klevete -  zaključuje Orlanda Tokić.

Maro Marušić