Godina je 2020., datum 27. prosinca. u Hrvatskoj je protiv koronavirusa cijepljena prva osoba, o kraju pandemije već se prognozira. Mislilo se tada kako će 2021. godina biti godina normalnog života. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, tada je izjavio kako 'do ljeta 2021. očekuje smirivanje epidemiološke situacije jer je potražnja za cjepivom u cijelom svijetu velika'. U anketi Dubrovačkog dnevnika prije 52 tjedna, čitatelji su se s 56 posto glasova izjasnili kako misle da će koronavirus, odnosno pandemija, doživjeti svoj kraj 2021. godine, dok je njih 44 posto kao godinu kraja ipak prognoziralo 2022.

GDJE JE 'ZAŠTEKALO'?

Godinu dana kasnije situacija je nepromjenjena. Cjepivo imamo, procijepljeno je (u trenutku pisanja ovog napisa) 48,65 posto ukupnog stanovništva u Hrvatskoj. Pandemija se razbuktava i dalje, unatoč jasnim primjerima visoko procijepljenih država koje više ne strahuju za svoje zdravstvene sustave. Dio Hrvata i dalje misli kako će se pandemija povući sama od sebe i da ne trebaju dati svoj doprinos cijepljenjem, drugi slijede preporuke i čini se kako su među tim taborima tenzije iz dana u dan sve izraženije.

„Najgore svojstvo ovoga virusa je njegova nepredvidivost i to što ga stalno podcjenjujemo, stalno mislimo da smo ga pobijedili i onda primimo tri autogola. Ja bih na neki način uvjetovao cijepljenje, a sad treba vidjeti na koji način. Interes pojedinca ne može biti ispred interesa zajednice. Ono što ljudi ne shvaćaju jest da smo mi u ratu. Samo u ratu znaš tko ti je neprijatelj i gdje se nalazi, a ovdje ne znaš dok ne uđe u kuću i ubije nekoga, nisi niti svjestan da je ušao. Isto kao što u ratu imamo mobilizaciju i dezertere, tako i ovdje treba uvesti mobilizaciju“, kaže nam ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić.

No, Zavod za javno zdravstvo nije ustanova čiji je posao samo borba protiv koronavirusa, a ravnatelj Lakić rekao nam je kako pati i drugi dio poslova koji Zavod radi jer su djelatnike uglavnom preusmjerili na rad za potrebe COVID-a, uzorkovanja, analiza, pa i zvanja oboljelih i vođenja izvješća. 

UTRKA IZMEĐU KORONAVIRUSA I ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

Trenutno je zaustavljen hladni operacijski pogon bolnice. Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić pojasnio je što to točno znači. U bolnici postoje tri tzv. pogona - hitni, odgođeno-hitni i hladni. Hitni pogon je za sva ona stanja koja se ne mogu odgoditi odnosno uzrokuju trenutnu ugrozu koja mora biti odmah 'riješena', odgođeno-hitni se odnosi na ona stanja čije pogoršanje može doći u kratkom vremenu i zbog toga ih se također treba 'sanirati' čim prije. Ta dva pogona u dubrovačkoj bolnici i dalje rade neometano, uz sve ambulante, laboratorij, radiologiju... Zaustavljen je hladni pogon koji čine stanja koja ne trebaju hitnu operaciju. Za primjer je ravnatelj naveo operacije zamjene kuka, koja čini dio hladnog operacijskog pogona. 

„Imamo 60-ak hospitaliziranih na COVID odjelu, proteklih dana imamo šestero ljudi na intenzivnoj, ostali su na odjelu za zarazne bolesti. Naš COVID odjel zauzima dva kata, imamo još 20 slobodnih kreveta, a da ne angažiramo dodatne kapacitete. I sada imamo nepromijenjen broj sestara koje su angažirane s drugih odjela, a to je njih 12“, opisuje ravnatelj Bekić.

 Kako kaže, fizička pregrada COVID i non COVID je na drugom katu između Ortopedije i traumatologije te ostatka kirurgije. “Ukoliko se pređe brojka 82 hospitalizirana, iduće širenje ide na traumatologiju, gdje postoji kapacitet 30 kreveta,“ objašnjava ravnatelj dodavši kako su za potrebe rada na COVID odjelu povučeni i specijalizanti. 

„Povukli smo 20-ak specijalizanata u rotaciji od dva tjedna, kolege su podnijeli veliki teret i žao nam je kao ustanovi, a i meni kao ravnatelju što smo ih morali povući, ali na ovaj način naši kolege infektolozi koji su već dugo u borbi imaju pomoć. Kroz ova dva tjedna boravka u ustanovi pomoći će, a neće patiti njihovo obrazovanje i specijalizacija, diplomski. Snosimo troškove njihovog boravka i želim zahvaliti i njima i direktoru hotela Imperial, Mariju Matkoviću, koji je osigurao smještaj za dio naših specijalizanata koji nemaju smještaj u Dubrovniku“, rekao je ravnatelj za Dubrovački dnevnik. 

No, nisu kapaciteti smještaja i opreme jedini koji presuđuju u utrci između korone i zdravstvenog sustava. Kadar u bolnicama, odnosno ljudi koji znaju skrbiti o teže i teško bolesnim pacijentima, nije neograničen. Bekić je istaknuo kako s mogućnostima kadra kojeg imaju, mogu primiti još 30 do 40 osoba na liječenje od COVID-a.

DVA SPECIJALISTA OD PREVLAKE DO SPLITA

Sada 2022. godina kuca na vrata, a mi umjesto kraja pandemije imamo zaustavljen hladni operacijski pogon u Općoj bolnici Dubrovnik i preopterećene, psiho-fizički umorne liječnike koji brinu koliko će sugrađana o kojima skrbe svakog dana - umrijeti.  

„Na Odjelu je užasno, nama infektolozima je užasno naporno, preopterećeni smo, imamo ispomoć specijalizanata, ali odluke i odgovornost nosimo mi. Od četvero ljudi koji su započeli ovu pandemijsku priču sa statusom specijaliste, jedna kolegica je pošla na porodiljni koji može trajati tri godine, druga kolegica pregovara u Irskoj o novom zaposlenju u struci. Ostali smo docentica Ljiljana Betica Radić i ja“, govori nam voditelj Odjela za infektologiju i dermatovenerologiju OB Dubrovnik, a sada tzv. COVID odjela, Stjepan Đuričić. 

Valja svakako napomenuti da doktorica Betica-Radić ima sve uvjete za mirovinu, ali još uvijek radi u OB Dubrovnik sa COVID pozitivnim pacijentima uz doktora Đuričića, a oni su jedini specijalisti infektologije u našoj županiji. 

AUTOBUSI – MJERNA JEDINCA BROJANJA MRTVIH 

Najnovije brojke temeljene na reprodukcijskom broju delta varijante virusa, koja je trenutno dominantna, prikazuju kako ćemo trebati procjepljenost od 90 posto kako bi se pandemija zaustavila. Upitali smo doktora Đuričića misli li da ćemo te brojke postići.

„Naravno da nećemo. Bit će nam dva i tri autobusa mrtvih dnevno. Nemam niti predstavu koliko će to trajati, nemam uopće dobru prognozu. Gledajte gdje živimo, sadašnju procijepljenost, pa kako da budem optimističan? Ja ih gledam kada nam dolaze, kada umiru. Prije deset mjeseci je ova država, po kojoj svi pljuju, nabavila cjepivo koje je besplatno, distribuirano kako treba, i opet ne valja“, frustriran je doktor Đuričić koji radi tolike brojeve dežurstava da je o tome teško i pisati.

„Uveo bih da svatko tko nije cijepljen, a razboli se od korone, snosi troškove i plati svoje liječenje, da trošak ne snosi ni osnovno ni dopunsko osiguranje, nego sam bolesnik. A što se tiče zdravstvenog sustava, u njemu, da se mene pita, niti jedan čovjek koji nije cijepljen ili se ne želi testirati po protokolu - ne bi radio. Nikakve opomene pred otkaz, nego odmah raskid ugovora. Moramo početi rješavati problem, možda bi to bio dobar način, možda i ne bi, ali bismo poslali jednu poruku“, kaže Đuričić.

‘RAZOČARAN SAM OPĆOM KULTUROM HRVATA U 21. STOLJEĆU’

Tijekom ove pandemije zabilježeno je i veliko nepovjerenje javnosti prema samoj struci. Upitali smo svoje sugovornike zašto je to tako. 

„To je stvar opće kulture, ja sam razočaran sada kada sam shvatio koji je kvantum opće kulture u RH u 21. stoljeću. To je ono što mene kao čovjeka, kao profesionalca koji skoro 25 godina radi u zdravstvu – rastužuje“, završava za Dubrovački dnevnik Đuričić i odlazi na još jedno dežurstvo, spašavati živote.

Na ovo pitanje osvrnuo se i ravnatelj ZJZ-a Lakić.

„Očito je u nas taj mentalitet da kada građani budu suočeni s činjenicom da ljudi umiru, trudnice i mlađi – onda se cijepe. I to će trajati dok brojevi ne počnu padati, onda kada brojevi počnu padati, tada će opet vjerojatno biti stagnacija s cijepljenjem. To je jedan loš način razmišljanja,“ kaže Lakić. 

 Joško Cebalo, načelnik Stožera civilne zaštite DNŽ, svjestan je kako cijela situacija predugo traje, a građane poziva na strpljenje, ali i na povjerenje u struku. 

"Cjepivo protiv koronavirusa velik je doseg medicine te pozivam sve da se cijepe i na taj način iskažu solidarnost, zajedništvo i brigu za vlastito, ali i zdravlje naših najmilijih,“ poručuje Cebalo.

Ravnatelj bolnice je istaknuo kako je trenutni stav Svjetske zdravstvene organizacije, a i svih organizacija koje se bave borbom protiv koronavirusa, kako je jedino aktivno i primjenjivo sredstvo borbe protiv pandemije – cijepljenje.

„Imate stručnjake i ‘stručnjake’, puno se ovih pod navodnicima pojavilo. Pandemija traje i određeni dio javnih osoba i političara, estradnih osoba i pogotovo društvene mreže šalju krive informacije, kako educiranim tako i needuciranim ljudima. Ne treba ljude kriviti što imaju ograničeno znanje iz medicine, kada to nije njihova struka, ali onda čovjek kad prati te sve informacije, zbunjuje ga se, osoba počinje sumnjati i to je rezultat tog negativnog djelovanja, ljudi se onda ne cijepe. Sada smo svjedoci kolona ljudi koji se žele cijepiti. Vidimo u Zagrebu redove ljudi koji se nisu cijepili, onda kada su vidjeli kako korona može biti opasna, odlučili su se cijepiti. Mi u bolnici vidimo pogoršanja u sat vremena, ljudi u kratko vrijeme mogu postati izrazito loše, imati tešku kliničku sliku“, kaže Bekić. 

Pitali smo ravnatelja bolnice misli li da se treba uvesti obavezno cijepljenje.

„Za sve ljude koji imaju indikaciju, odnosno mali broj ljudi koji su razvijali alergijske reakcije na dosadašnja cjepiva imamo opravdanje za necijepljenje, ali svi ostali se mogu i moraju cijepiti i opravdanje za necijepljenje nemaju. Ja jesam za uvođenje obaveznog cijepljenja, nisam stručnjak tog područja, ali svi stručnjaci koji se bave tim područjem su složni da je cijepljenje jedini izlaz iz ove pandemije“, kaže Bekić .

Osvrnuo se i na sekundarni objekt za COVID pozitivne, onaj tvrtke Valamar, koji stoji na raspolaganju OB Dubrovnik. Za sada još uvijek ne postoji potreba za aktivacijom Valamara kao sekundarnog objekta za zaražene, a glavni 'problem' Valamara je taj što je to objekt gdje se ne može dati kisik, a većina hospitaliziranih, kako objašnjava ravnatelj Bekić, zbog težih kliničkih slika koje viđaju u trenutno hospitaliziranih, zahtjeva upravo terapiju kisikom.

AKO MOŽE KAFIĆ, MOŽE I KUĆICA 

Naši sugovornici su za Dubrovački dnevnik prokomentirali eventualno postrožavanje mjera, nadolazeći Advent, kao i druga blagdanska okupljanja.

„Po pitanju eventualnog pooštravanja mjera na području Dubrovačko-neretvanske županije, ističem kako Stožer razmatra i takav scenarij, ponovno u suradnji i prema preporukama županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Naš primarni cilj do sada, ali i u budućnosti, svakako je očuvanje zdravstvenog sustava. Želio bih naglasiti da tome doprinosimo svi kao pojedinci pridržavanjem mjera, ali i cijepljenjem koje se pokazalo najboljom zaštitom od težih oblika COVID-19 infekcije. Pridržavanje mjera među ostalim rezultira i smanjenjem pritiska na zdravstvene ustanove, ali i osoblje u zdravstvu koje je na svojim leđima nosilo, a i dalje nosi, najveći teret pandemije. Pred nama je razdoblje Adventa. Naravno, svi mi želimo provesti blagdane u zajedništvu i u skladu s tradicijom pa i programima na kakve smo navikli prije koronavirusa, što je još jedan razlog da budemo razumni i mislimo jedni na druge. Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije prati situaciju, a pratit će je i dalje te će sukladno situaciji i u dogovoru sa strukom eventualno predlagati odluke o održavanjima manifestacija. Ono što moram istaknuti je da smo u stalnom kontaktu s jedinicama lokalne samouprave koje su dosad istaknule namjeru za organizacijom festivala ili događanja u predblagdanskom razdoblju. S njima ćemo i dalje komunicirati te ćemo zajednički donositi odluke, kako smo učinili i prošle godine“, rekao je Joško Cebalo. 

Bekić smatra kako postoji prostor za održavanje Dubrovačkog zimskog festivala, jer, kako kaže, ne vidi razlog zbog kojeg kućice ne bi mogle raditi, dok kafići mogu. 

„Budući da je pristup ugostiteljskim objektima neograničen, ali uz poštovanje određenih epidemioloških mjera, nema razloga da se ne održi Advent. Radi se o događaju na otvorenom i ne bi trebalo doći do nekih masovnijih okupljanja ispred kućica“, zaključuje Bekić, dok Lakić smatra kako je pooštravanje mjera jedino moguće rješenje u ovom trenutku. 

“Po meni ljude treba resetirati, s mjerama. Da ljudi shvate ‘nećete pomoliti iz kuće’, jer ako dozvoljavamo da ljudi idu po kafićima, druže se, rade što hoće, a nema tko to kontrolirati, onda to nije dobra poruka. Ljudima mora biti jasno da ne možemo ovako dalje. Nije ovo pitanje totalnog lockdowna, ali da postrožimo maksimalno, jer to je jedino moguće rješenje u ovom trenutku. A ovo sada... mi na ovaj način, čekamo samo još veće katastrofe“, zaključuje Lakić. 

Iz tiskanog izdanja Dubrovački dnevnik petkom