Na današnji dan George Washington izabran je za prvog predsjednika SAD-a. Rođen je 22. veljače 1732. godine u Bridges Creku u Virginiji. Obrazovao se sam, a u dvadesetoj godini stekao je poljoprivredno imanje u Mont Vernonu koje je obrađivao praktički cijeli svoj život, a na tom imanju je i umro 14. prosinca 1799. godine.

U politiku je stupio nakon angažiranja u vojnim jedinicama koje su se borile protiv Francuza i Indijanaca. Nakon osvajanja francuske tvrđave Duquesne dao je ostavku, a politički se ponovno angažirao u trenutku nesuglasica i sukoba tadašnjih kolonija i britanske krune.

Dana 4. veljače 1789. godine izabran je za predsjednika SAD-a, a tu dužnost preuzeo je u travnju iste godine. Dužnost predsjednika obavljao je osam godina, a najviše ga je obilježilo izdizanje iznad političkih podjela pokušavajući smanjti razlike između sjevera i juga. Njegovim imenom prozvana je krajnja sjeverozapadna američka država, nekoliko manjih gradova, te novo administrativno središte i glavni grad Washington, koji se počeo graditi godinu dana nakon njegove smrti.

Dana 4. veljače 1815. godine rodio se Josip Juraj Stossmayer, a 1948. Alice Cooper.

Josip Juraj Strossmayer, hrvatski biskup i političar, rodio se na današnji dan 1815. godine u Osijeku.

Studij teologije završio je u Hrvatskoj, a visoko sjemenište u Budimpešti gdje je sa samo 20 godina postao doktor filozofije. Na prijedlog hrvatskog bana Jelačića, car Franjo Josip imenuje ga bosansko-đakovačkim i srijemskim biskupom 8. studenoga 1849. godine. Za biskupa je zaređen 8. rujna 1850., a 29. rujna preuzeo je upravu biskupije i ostao na čelu (55 godina) sve do svoje smrti. Nakon postavljanja za biskupa, svoj je program obrazložio riječima: "Sve za vjeru i domovinu".

Strossmayerovim zalaganjem Zagrebačka nadbiskupija postala je nadbiskupija i metropolija te je kao takvu odvaja od ugarske crkvene organizacije. U Osijeku je potaknuo gradnju crkve sv. Petra i Pavla te niz župnih crkvi u njegovoj biskupiji.

U Hrvatskom Saboru (1861.) održao je čuveni govor o odnosu Hrvatske prema Ugarskoj u kome se zalagao za federalni savez s ugarskim narodima. Pet godina kasnije (1866.) izabran je za predsjednika Hrvatske regnikolarne deputacije za pregovore s Mađarima, a koji su bezuspješno završeni. Na crkvenom polju smatrao je za najvažniji zadatak svog biskupskog zvanja propagiranje vjerskog jedinstva među Slavenima.

Preminuo je 8. travnja 1905. u Osijeku, a sahranjen je u đakovačkoj prvostolnici. Danas mnoge ulice i trgovi u Hrvatskoj nose Strossmayerovo ime. Osječko sveučilište nazvano je njegovim imenom kao i jedna od dvije najveće ulice (koju Osječani od milja zovu Štrosika). Na rodnelu osječkih velikana u starog osječkoj gradskoj jezgri Tvrđi nalazi se njegova bista. U glavnom gradu Češke Pragu jedan od trgova nosi ime po Strossmayeru.

Pjevač, tekstopisac, glumac, DJ Alice Cooper, pravim imenom Vincent Damon Furnier rodio se na današnji dan 1948. godine u Detroitu, Michigan.

Glazbenu karijeru započeo je sredinom šezdesetih na vrlo neobičan način - osnovao je grupu Earwigs koja je ismijavala Beatlese i njihove frenetične fanove. Nedugo kasnije, Earwigs su prerasli okvire parodije i postali pravi sastav, sa svojim pjesmama. Nekoliko puta mijenjali su ime, da bi 1968. postali Alice Cooper, nazvani prema "vještici" koja je živa spaljena u vrijeme inkvizicije. Vincent Furnier tada je odlučio promijeniti ime i osobno postati Alice Cooper. O razlozima za odabir tog imena postoji nekoliko priča.

U doba kada su hippie ideje o slobodnoj ljubavi i širenju percepcije izazivale užas u američkoj javnosti, a diskografske kuće uglavnom nisu željele objaviti ništa što bi pretjerano vrijeđalo američki ukus, Alice Cooper prskao je publiku krvlju, otkidao glave lutkama, organizirao glumljena klanja na pozornici.

Pojavljivanjem u nekoliko epizoda prestižne američke emisije The Hollywood Squares postao je nešto više od atrakcije rezervirane za ljubitelje njegove muzike. Uspio je preplaviti medije sa svih strana, i svoj ironičan stav premjestio je sa metal stage-a na širu pozornicu, jednostavno nazvanu svijet. Sedamdesetih godina Alice Cooper nije više bio samo zanimljiv freak koji kida glave lutkama i liže zmije, već je postao zanimljiv i zato što igra golf sa Bobom Hopeom.

Cooper je osvojio publiku pišući iz pozicije buntovnog, ali zbunjenog teenagera. Tako je pjesma "I'm Eighteen" sa "Love It To Death" postala prvi veliki hit grupe. Pored te, uvjetno rečeno "socijalne" tematike, obradio je niz drugih tema, koje su čak i u vrijeme "flower-power" revolucije ostale netaknute, uglavnom zbog toga što su bile potpuno suprotstavljene osnovnim hippie idejama. Nekrofilija, silovanje, mentalne bolesti, religija, pohlepa.