Nažalost, potpuno je druga priča s vrlo opasnim kokainom. On se u percepciji većine povezuje s nečim što je 'fancy', s luksuzom, glamurom, u konačnici moći. Isto je i u Dubrovniku gdje je ta skupa droga u krugovima bogatih i moćnih nažalost postao nešto poput statusnog simbola. Kako su turistička kretanja u Dubrovniku rasla, tako su i njegovi stanovnici dobili priliku za ostvarivanje ozbiljnijih prihoda, što hoće reći kako je poduzetnička klima postajala sve ozbiljnija, pa je rasla i popularnost kokaina. No, nije uvijek to samo pitanje statusa nego i činjenice kako je kokain droga koja osigurava dugotrajnu budnost pa ga koriste i oni koji su jako zaposleni, kako bi mogli izvršiti sve obveze, napredovati u karijeri, a uz to se navečer još i zabaviti.

„Danas su svi na kokainu. Puno ugostitelja, poduzetnika uopće, odvjetnika, doktora, taksista, uglavnom onih koji ostvaruju ozbiljniji prihod ovdje,“ govori nam sugovornik blizak tim krugovima.

'SPEED' JE KAO KOKAIN ZA SIROMAŠNE

Kad se govori o kokainu, uglavnom se on vezuje uz odrasle i one koji ostvaruju ozbiljne prihode, što ne znači kako droga nije raširena među onima koji zarađuju manje i koji su mlađi. U prvom redu, to je amfetamin, kolokvijalno nazvan 'speed'. U prijevodu – speed je 'kokain za siromašne'. U Dubrovniku je među mladima 'speed' itekako raširen i popularan.

„Cijene pića u ugostiteljskim objektima su abnormalno visoke, za prosječan izlazak treba vam dosta novca, još ako ćete nešto i pojesti… To mladi uglavnom nemaju. Jeftinije ih izađe gram 'speeda' koji ih onda drži cijelu noć. U klubovima, na svadbama, na slavljima, danas možete vidjeti puno strašno veselih mladih koji su očito pod utjecajem nečega, a piju malo ili ništa. To je zbog 'speeda',“ govori nam mlada Dubrovkinja.

Neslužbeno smo doznali kako gram 'speeda' izađe 100-tinjak kuna. Za usporedbu, isto toliko kokaina košta 100-tinjak eura, ovisno o čistoći. Uz marihuanu, među mladima u Dubrovniku su danas vrlo popularne sintetičke droge koje mogu ostaviti vrlo ozbiljne posljedice. Dakle, amfetamini, ecstasy, LSD… Imaju različita djelovanja, razvijaju psihičku i fizičku ovisnost, utječu na razmišljanje, percepciju, koordinaciju pokreta, imaju negativan utjecaj na učenje i pamćenje, a mogu izazvati šizofrene reakcije, anksioznost, zbunjenost, u čemu se osoba povlači u sebe i gubi kontakt s okolinom. Ukratko, vrlo pogubno za mlade ljudske živote.

CIJELI NIZ RIJETKIH DROGA: IBOGA, GHB, MJAU, CRNA MAMBA…

Mladi u Dubrovniku nisu jedini među kojima su sintetičke droge uzele maha. Kako doznajemo, već nabrojene su lako dostupne i cjenovno vrlo pristupačne u Dubrovniku, a pri njihovoj izradi nisu potrebne velika stručnost ni aparatura. Nešto drugačija situacija je s metamfetaminom, sintetičkom drogom iz skupine amfetamina, koja se žargonski naziva crytal meth, a ponekad i ice. Na sreću, on nije raširen u Dubrovniku.

„On je skuplji od 'speeda',  izaziva teške psihološke reakcije, poguban je po psihičko i fizičko zdravlje, a razvija se u posebnim laboratorijima u kojima bi onda trebale raditi osobe koje dobro poznaju kemiju i kemijske spojeve,“ govori nam dobro upućeni izvor.

I dok se prije, govoreći o drogama, uglavnom govorilo o marihuani, kokainu i heroinu, danas su popularne sintetičke droge koje se razvijaju i pojavljuju na tržištu u različitim oblicima. Tako je tu cijeli niz novih sintetičkih droga poput meferdona koji se žargonski naziva 'mjau' i sličan je ecstasyju, crne mambe koja podsjeća na kanabis, cloud ninea koji se radi od soli za kupanje, ketamina, inače najbrže rastućeg halucinogena na svijetu koji se često koristi kod odvikavanja od heroina, a često se i zloupotrebljava.

Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj smo poslali upit jesu li se u posljednje tri godine susretali s novim sintetičkim drogama, odakle su odgovorili kako se one na našem području ipak rijetkost.

„Do danas nije bilo slučajeva zapljena novih droga, ali je bilo nekoliko slučajeva zapljena manjih količina, izuzetno rijetkih droga čija konzumacija na našim područjima nije uobičajena. Takve vrste droga se najčešće pronalaze graničnom kontrolom kod stranih državljana prilikom njihovog prelaska državne granice u namjeri ulaska na područje ove Policijske uprave,“ odgovorili su iz policije.

Kako navode u svom odgovoru, tako je tijekom 2022. godine u četiri navrata zaplijenjena manja količina ketamina, uglavnom u količinama od 0,1 do 0,9  grama. U jednom je slučaju zaplijenjeno 26 grama halucinogene droge Iboga i u jednom slučaju je zaplijenjeno 1066 mililitara GHB, popularno zvane droga za silovanje.

„Zasigurno je najzanimljivija zapljena 250 kilograma ketamina u listopadu 2021. godine. Radi se o najbrže rastućem halucinogenu na svijetu koji je zaplijenjen na MCGP Karasovići, a državljanka Poljske koja ga je provozila kazneno je prijavljena i pritvorena zbog neovlaštene proizvodnje i promet drogama. Spomenut ćemo i 20-ak slučajeva zapljene metamfetamina, u ukupnoj količini od oko 700 grama. Radi se o izuzetno opasnom stimulansu koji izaziva jaku ovisnost, koji je kemijski najsličniji amfetaminu,“ odgovorili su iz policije.

ZNAJU LI RODITELJI ŠTO SE DOGAĐA?

Cijeli niz novih sintetičkih droga, raširen i popularan 'speed' među mladima i novi trendovi u narko svijetu nešto su od čega treba čuvati mlade, a prvi korak su roditelji. Droga je stvaran i vrlo ozbiljan društveni problem, pa i u Dubrovniku. Iako je uvriježeno mišljenje kako se on događa nekom drugome, negdje daleko i nekoj drugoj djeci, činjenica je kako je ovdje, kako je stvaran i kako o njemu treba povesti računa. U razgovoru s roditeljima doznajemo kako oni uglavnom ne znaju o kojim se drogama radi, koje su to nove droge i koje su opasnosti.

„Imam dvoje djece, od čega jednog tinejdžera i ne sjećam se kako sam doživjela kako nas je netko pozvao ili informirao o ovom problemu. O drogama među roditeljima se ne govori. Ne znam koje su to nove droge, koji su trendovi i što mogu očekivati. Ne znam kako one djeluju niti koji su pokazatelji konzumacije, a naravno kako me to zanima jer doma imam tinejdžera koji redovito izlazi vanka s društvom. Imam povjerenja u njega, ali naravno kako opreza nikada dosta i naravno kako bi na rješavanju problema trebalo raditi cjelokupno društvo, počevši s nama roditeljima koji nismo dovoljno informirani, a nije da postoje baš laki i dostupni načini za to. Na internetu se može pronaći svašta, a nama trebaju točne i provjerene informacije. I u konačnici savjeti,“ govori nam jedna majka.

PRVI JOINT S 12, S 15 KOKAIN…

Iz tog smo razloga kontaktirali izv.prof. prim. dr. sc. Katarinu Dodig-Ćurković, dr.med., specijalista psihijatra, subspecijalista dječje i adolescentne psihijatrije i subspecijalista forenzičke psihijatrije, inače pročelnicu Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek koja nam je objasnila kako droga utječe na strukturu ličnosti i koji su znakovi upozorenja na koje bi roditelji trebali obratiti pažnju.

„Droga odnosno psihoaktivne tvari zasigurno mijenjaju i strukturu nečije ličnosti tako što primarno utječu na odnos mlade osobe prema sebi, ali i prema drugima. Neke droge stvaraju i fizičku i psihičku ovisnost, neke samo fizičku, a manje psihičku, međutim sve uglavnom utječu u negativnom kontekstu na strukturu ličnosti. Tako nerijetko govorimo o antisocijalnim poremećajima ličnosti, paranoidnim poremećajima ličnosti, sklonost agresivnosti, teškoći u kontroli postupaka i impulzivnosti, čestim depresivnim stanjima, ali situaciji u kojoj se paralelno uz konzumaciju droga često naviknu i na druga ovisnička ponašanja, alkohol, kockanje i slično. Odavno je jasno kako droga mijenja mozak, jer kako se stvara ovisnost tako se nažalost mijenjaju karakterne crte osobnosti upravo radi vezivanja droge na točno određena mjesta u mozgu odgovorna za promjene u našem ponašanju: paranoja, halucinacije, agresivnost, sumnjičavost… Još od pedesetih godina se stalno prati učinak droga na osobnost i, nažalost, dugotrajna primjena je uglavnom ukazivala na negativne učinke droge na našu osobnost, odnosno strukturu ličnosti,“ kaže psihijatrica Dodig-Ćurković. Za Dubrovački dnevnik je iznijela vrlo zabrinjavajuće podatke o sve nižoj dobnoj granici u kojoj mladi probaju, a onda i konzumiraju drogu.

„Upozoravam roditelje kako je dobna granica za probanje prvog jointa ili prve tabletice odnosno 'speeda' nažalost sve niža, pa čak već i s 11 ili 12 godina imaju takva iskustva. Obeshrabruje podatak kako danas skoro svaki klinac ima iskustvo s nekom vrstom droga do 18. godine života, a posebno zabrinjava podatak kako vrlo lako dolaze do tih tvari. Roditelji u početku opažaju promjene koje uglavnom pripisuju pubertetu, posebno ukoliko se radi o dječacima, odnosno adolescentima. Međutim danas i djevojke jednako kao i mladići konzumiraju različite tvari. U prvom redu marihuanu, a kasnije nažalost i različite sintetičke droge među kojima je i niz novih koje svakodnevno stižu na tržište sa sve jačim i ubojitijim djelovanjem. Neki već s 15 ili 16 godina imaju iskustva konzumacije kokaina, amfetamina, crystal metha,“ tvrdi Dodig-Ćurković.

Govoreći o znakovima upozorenja, Dodig-Ćurković napominje kako u početku roditelji opažaju kako dijete slabi na tjelesnoj težini, a neki u kratkom vremenskom razdoblju izgube i do 20 kilograma. Blijedi su, malo spavaju, često odsutni, s podočnjacima, doimaju se  bezvoljnima i nezainteresiranima, pa čak i depresivnima. Kako kaže, često ostaju dokasna vanka, popuštaju u školi, izbjegavaju sportske aktivnosti, ranija druženja… Kod konzumacije amfetamina, navodi Dodig-Ćurković, mladi se doimaju kao da imaju višak energije, malo spavaju, stalno su u pokretu, nefokusirani, a roditelji često mogu primijetiti kako iz kuće nestaju novac, zlatnina, neke vrijedne stvari…

„Vrlo često adolescenti, a najrizičniji su oni između 15 i 17 godina, imaju preburne reakcije na najmanji podražaj, nekontrolirane agresivne ispade, ispade bijesa, sumnjičavosti… Nažalost, česta su i halucinatorna doživljavanja, a kod sintetskih droga nagla agresija, paranoidnost, vizualne i slušne obmane osjetila, osjećaj nadmoći, velike snage, fizičke agresije prema okolini. Međutim mislim kako ipak roditelji trebaju u početku odmah opaziti te drastične promjene u tjelesnoj težini, izgledu, jednoj apatiji djeteta, promjeni ritma sna, skrivanja ili zaključavanja u sobu.... Posebno je bitno opaziti s kim i kako provode slobodno vrijeme, društvo u kojemu se kreću....,“ savjetuje Dodig-Ćurković koja napominje kako treba stalno upozoravati na štetnost i posljedice uzimanja droga, kao i izbiti iz glave stav o 'medicinskoj koristi droga' jer mladi od svega zapravo i zapamte samo to. Ne pamte kako se radi o tvarima koja uništavaju i dušu, tijelo i koje su uništile mnoge obitelji, živote i ljudske sudbine.