Naime, taj londonski list donosi priču o Albaniji kao glavnom središtu “traffica” droge u Europi. Albanija, mala balkanska zemlja i jedna od najsiromašnijih europskih država, s teškom i bremenitom prošlošću izolirane i zaostale komunističke diktature, postala je najvažnija odrednica za šverc marihuane, kokaina i heroina. Albanija je postala “europska Kolumbija”, a tamošnje mafijaške skupine došle su na zao glas kao najgore i najbrutalnije, kao jedna od najjačih i najorganiziranijih bandi na svijetu, koje dobrim dijelom kontroliraju ne samo albanske institucije, nego i mnoge političare, suce i policajce diljem Europe. Svoje su poslove odavno izmjestili iz Albanije u europska središta pa već kontroliraju narkotržišta Belgije, Nizozemske, Velike Britanije, Španjolske i nekih drugih europskih država, a pod njihovom je kontrolom i najveća europska luka Rotterdam. Albanska je mafija preuzela istu mrežu i rutu koja se koristila za prijevoz i distribuciju kanabisa iz Latinske Amerike te heroina preko Srednje Azije za Europu.

Prijetnje

Kako je ta mala i siromašna zemlja na repu europskih zbivanja postala kriminalni bauk? Istraživački novinar Artan Hoxha, koji je jednu u nizu prijetnji smrću dobio čak i u emisiji uživo na albanskoj televiziji, kaže da je Albanija postala jedan od najvećih proizvođača kanabisa u Europi tijekom 90-ih godina 20. stoljeća nakon pada odioznog režima Envera Hoxhe, ali i pod “dojmom” ratova u bivšoj Jugoslaviji kada je preuzela balkanske rute droge, krađu automobila, trgovinu ljudima i prostituciju. Samo od šverca kanabisa Albanija godišnje “privredi” više od pola svoga BDP-a, oko 4,5 milijardi dolara, a gdje je još tranzit heroina i kokaina koji stiže iz Kolumbije. Naime, Albanija je postala glavni tranzitni centar za latinoamerički kokain i heroin, koji se prebacuje u Italiju i Crnu Goru odakle kreće na svoj put do krajnjih korisnika u Europi, piše Independent. Iako je na albanskoj obali postavljeno mnogo najmodernijih radara Lockheed Martin, koji bi morali uočiti svaki brod već od 3,5 metara dužine, ispod radara im prođu i brodovi veći od 15 metara i 300 konjskih snaga koji se sve češće koriste za transport droge. I ribarski brodovi sve se češće, umjesto izlovom ribe, bave ulovom kokaina. Početkom ove godine na jednom takvom brodu pronađeno je čak 1,5 tona marihuane ulične vrijednosti oko deset milijuna eura, a sredinom 2018. u jednoj kolumbijskoj pošiljci banana pronađeno je 613 kilograma kokaina, ali to je kap u moru od onoga što se zapravo prebacuje. Male luke Drač i Vlora postale su glavne europske luke za šverc narkotika. 

Više pročitajte na Euroactiv.jutarnji.hr