KOLIKO DUBROVČANI ZNAJU DUBROVAČKI? Za šugaman i abonamenat svi znaju, ali ingordeca je napravila problem
Marija Obuljen je u listopadu prošle godine provela svoje lingvističko istraživanje putem online ankete u kojoj joj je pomogao Dubrovački dnevnik. Projekt je sada gotov, a ovo su rezultati:
Obuljen se prvenstveno bavila razlikom znanja po dobnim skupinama. Mjesto stanovanja i spol nije uzimala u obzir. Razlike po dobnim skupinama bile su i više nego očite.
Od ukupno 1663 ispitanika, najviše ih je onih koji su pripadali dobnoj skupini 26-50 godina (56.61%), međutim nama je bilo zanimljivije promatrati razlike u rezultatima onih najmlađih (14-25 godina; 24.74% ) i najstarijih (50+ godina; 18.65%). Među riječima koje smo odabrali za istraživanje našle su se i one koje koristimo svakodnevno, ali i one koje su rjeđe. Upravo na tim riječima bilo je najzanimljivije promatrati razlike u poznavanju dubrovačkog idioma. Svi znaju što je šugaman ili abonamenat, međutim kada dođu na red dota ili ingordeca stvari se znatno mijenjaju.
Nakon obrade podataka došli smo do zanimljivih rezultata. Većina je bila očekivana.
Mladi ispitanici jednako dobro poznaju riječi svakodnevog govora kao i oni najstariji. Prvih deset od ponuđenih riječi koje mladi koriste uvijek su redom: šugaman, balančana, tapit, spenza, kredenca, polpeta, komončin, fjoka, pantaruo i fermaj. Za ove riječi sinonimi standardnog jezika jednostavno nisu nikakva konkurencija. Slično je i s poretkom prvih 10 riječi ispitanika 50+ : balančana, šugaman, despet, polpeta, demižana, kredenca, tapit, spenza, gustijerna i abonamenat.
„Problemi“ nastaju za mlade s drugim riječima. Čak 53,60% uopće ne zna što znači ingordeca, a 20% zna, ali nikada to ne bi upotrijebilo u govoru. Stvari stoje potpuno drugačije kod najstarije skupine: 52,76% uvijek koristi upravo tu riječ, a nikada neki njen sinonim, dok ih samo 2,76% ne zna što riječ znači.
Slično pravilo nalazimo u više primjera. Dota je za mlade nepoznanica. 37,33% uopće ne zna značenje te riječi, a 22,93% zna, ali nikada ne koristi. S druge strane 65,52% ispitanika s 50+ godina uvijek koristi upravo riječ dota za miraz.
Sličnu statistiku uočavamo i kod riječi kolpomorto, fosa, mareta, zvrčoka i tako dalje.
Za ove razlike u znanju možemo kriviti više faktora, ali prije svega razlike u načinu života među generacijama i globalizaciju koja je odavno uzela maha.
Marija Obuljen se zahvalila Davoru Mladošiću i Maji Milošević, autorima rječnika 'Naški'.
