Je li Vaterpolski klub Jug trebalo izbaciti iz prve lige?

Autor: Maro Marušić Autori fotografija: Marko Prpić/PIXSELL
VK Jug je 2007. godine nastavio natjecanje u Prvoj hrvatskoj ligi pod drugom udrugom. Obzirom da je riječ o skroz drugoj pravnoj osobi, postavlja se pitanje je li Jug natjecanje trebao započeti iz najnižeg ranga?

Dubrovački dnevnik više je puta pisao kako Vaterpolski klub Jug ima tri udruge. Podsjetimo koje su  - prva je VK Jug, osnovana 1982. godine, a njezin predsjednik je Ivan Pavličević. Druga je ŠD Jug (Športsko društvo Jug), osnovana 2002. godine, a predsjednik je Srđan Gavranić. Treća pod kojom se Jug natječe u Prvoj hrvatskoj vaterpolskoj ligi je VK Jug Adriatic osiguranje, osnovana 2007. godine, a vodi ju predsjednik Tomislav Dumančić. U sve tri udruge isti je direktor Ognjen Kržić.

Što je sporno u čitavoj priči? Te tri Jugove udruge, pravno gledajući, nisu međusobno povezane, odnosno riječ je o različitim pravnim subjektima. Iz Hrvatskog vaterpolskog saveza (HVS) su nam kazali da se Jug u Prvoj hrvatskoj vaterpolo ligi natječe preko udruge VK Jug Adriatic osiguranje, odnosno da je samo ta udruga njihov član. E sad, ako je ta udruga osnovana 2007. godine, kako je moguće da je u vaterpolskom prvenstvu - ako nije riječ o istoj pravnoj osobi – tek tako naslijedila neku drugu Jugovu udrugu? Pošto je riječ o različitim pravnim osobama postavlja se pitanje nije li natjecanje trebala započeti iz najnižeg ranga?

Dinamova muljanja s pravnim subjektima

Najpoznatiji primjer muljanja s istim/različitim pravnim subjektima je Nogometni klub Dinamo. Za vrijeme Zlatka Canjuge Dinamo (tadašnja Croatia) bio je dioničko društvo, kao što je to danas Hajduk. Kada je pokrovitelj Croatije Franjo Tuđman umro, te kada je uprava na čelu s Canjugom napustila Maksimir, ostala su razna dugovanja prema igračima od kojih su najpoznatija bila prema Draženu Ladiću, Igoru Cvitanoviću i Robertu Prosinečkom. Dinamo mijenja pravni oblik, umjesto dioničkog društva, opet postaju udruga, te se na sudu brane kako oni s tim dugovanjima nemaju ništa. Zanimljivo je kako nova uprava Dinama niječe na sudu pravnu povezanost s Croatiom, ali istovremeno nastavlja natjecanje u prvoj hrvatskoj ligi. Ako nije riječ o istom klubu, zar natjecanje nisu trebali početi iz najniže lige? Ne samo da su natjecanje nastavili u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi nego su prisvojili i sve trofeje kluba za kojeg su na sudu tvrdili da nije riječ o istome. Njihova pravna logika je zaista čudna - kada su u pitanju trofeji, tradicija i brend riječ je o istom klubu, a kada su u pitanju dugovanja igračima, e brajo, onda nemaju nikakve zajedničke veze.

Odvjetnik Ivan Brleković, koji je bio potpredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, puno se bavio baš pravnom sportskom problematikom. On nam kaže da je, nažalost, ovakva praksa u hrvatskom sportu uobičajena.

-Vlada kaos po pitanju nadležnih institucija koje u biti ne rade ništa, niti točno znaju što trebaju raditi, pa se ni ne reagira. Za udruge je inače nadležno Ministarstvo uprave, ali oni se jednostavno ne bave sportom. Bivši ministar Jovanović puno je govorio kako treba uvesti reda, ali nije uspio, jer nije imao potrebno znanje. Tada se na inicijativu Petra Skansija osnovala sportska inspekcija, ali u praksi je riječ o čistoj birokratskoj tvorevini bez ikakve koristi – kaže nam Brleković.

Nedorečeni zakoni

Pitamo ga u glavu je li Jug osnivanjem nove udruge i njenom registracijom pri HVS-u trebao natjecanje započeti iz najnižeg ranga?

-Nažalost, nigdje u zakonu to izrijekom ne piše. Također nigdje ni ne piše da neki sportski klub ne može imati više udruga. Tragedija je da se ništa ne radi po tom pitanju, niti resorni ministri uopće razumiju problematiku. Jug, koji mi je inače jako drag klub, samo je iskoristio društveni nemar i neznanje, ništa što se uobičajeno u sportu, ali i ne samo u sportu, neprekidno događa. Niti je Jug prvi, niti posljednji primjer – ističe Brleković.

Osvrnuo se na Dinamo.

-Kada je dioničko društvo Dinamo otišlo u stečaj, što se imovine tiče, nije imalo niti stolicu. Mnogim igračima se dugovanja nikad nisu vratila, samo onima koji su bili najuporniji poput Ladića. Tako da i sudovi u različitim sporovima iste stvari drugačije tumače. Vidimo na primjeru Italije kako se tamo postupa s klubovima koji uđu u probleme i osnivaju nove pravne subjekte poput Parme, Palerma i ostalih. Izbaci ih se u amaterski rang, iako je riječ o klubovima s velikom tradicijom – naglašava Brleković te dodaje kako bi on uredio čitavu priču.

Željko Hladika/PIXSELL

Ivan Brleković

-U zakonu o udrugama dodao bih posebno sportsko poglavlje – sportske udruge. Tko uopće može biti sportska udruga, a potom bih popisao sva pravila. Prvo tko uopće može biti član neke sportske udruge, a to bi bio onaj tko nije kažnjavan i osuđivan. Naravno da treba uvesti pravilo jedan član, jedan glas, da sve te sportske udruge djeluju po demokratskim načelima. Članovi bi imali aktivno i pasivno biračko pravo, baš kao što to ima Barcelona. Aktivno pravo ima svaki član udruge, a pasivno biračko pravo dolazi nakon određenog staža, mislim da je u Barceloni deset godina. Također za predsjednika Barcelone može se kandidirati samo netko tko je dugo u udruzi, ne može svoju kandidaturu podnijeti novoupisani član. Naravno da bi bilo logično da Ministarstvo sporta vodi registar sportskih udruga, a ne da je kaos kao sada, da se uopće ne zna pod čijom je nadležnošću. Jug, recimo, uopće nije pod ingerencijom Ministarstva sporta, nego Ministarstva uprave, eto koji je to apsurd, a ovi pojma nemaju što bi trebali raditi. I što će onda na kraju sportska inspekcija? Kome ona uopće odgovara? Najgore od svega je što se nema ni volje, ni znanja za promijeniti situaciju nabolje – zaključuje Brleković dodavši da bi on obavljao besplatno funkciju u resornom Ministarstvu samo da se riješe pravna sportska pitanja.

Naravno pitali smo i HVS je li Jug s novom udrugom trebao nastaviti natjecanje u Prvoj hrvatskoj vaterpolo ligi, ali ni nakon naših ponovljenih upita, nisu ništa odgovorili. Inače VK Jug (1982.) nema zaposlenih osoba. Prihodi u 2019. godini bili su mu 400 tisuća kuna. ŠD Jug (2002.) također nema zaposlenih. U 2019. godini imali su milijun i pol kuna prihoda od čega je iz vlastitih izvora, točnije imovine otpadalo 684 tisuće. Jug Adriatic osiguranje (2007.) u 2019. godine imao je 22 zaposlenika. Ukupni prihodi su mu iznosili 8,2 milijuna kuna – toliko naime iznosi proračun kluba. Većim dijelom financira se iz privatnog sektora, ali nije zanemariv iznos ni koji dobije od Grada Dubrovnika (godišnje oko milijun i pol kuna).

Maro Marušić

Popularni Članci