SVI GOVORE NEISTINU! Jesu li otvorena sva vrata termoelektrani na ugljen u Pločama?

Vlada RH je rekla: 'Ključne odluke, poput izmjene prostornih planova mora, i kad je u pitanju izgradnja TE od 800 MW, donijeti lokalna samouprava'.

Gradonačelnik je oštro demantirao navod Vlade RH nazivajući ga zabludom: 'Izmjene Prostornog plana kada je u pitanju izgradnja TE od 800 MW donosi područna samouprava (za Vas koji niste upoznati, kao i za Vladu RH koja očito ne poznaje važeće propise RH to je Dubrovačko-neretvanska županija)!', pustio je tu tvrdnju na Facebook profilu.

Uvjeti provedbe zahvata termoelektrane, definira se Državnim planom prostornog uređenja i govorimo o građevini  državnog značaja

Dubrovački Dnevnik u traganju za istinom tko je od njih u pravu pronalazi zakonske izmjene, propise, uredbe. Dolazimo do brojnih saznanja koja ćemo detaljno pojasniti i izložiti, no svode se na sljedeće:

Uvjeti provedbe zahvata termoelektrane, konkretno ove koja se planira graditi u Pločama od 800 MW, definira se Državnim planom prostornog uređenja i govorimo o građevini koja je Uredbom definirana kao građevina od državnog značaja.  I Uredba i novi Zakon doneseni su prije nego što nam je Vlada poslala svoj odgovor u kojemu se navodi kako je u pitanju nadležnost lokalne samouprave, isto kao i prije nego što je gradonačelnik pustio uvjereno objašnjenje da je isto na područnoj samoupravi, uz stavljanje na raspolaganje svojih stručnih službi svim građanima prilikom svog komentara na društvenoj mreži.

No, vratimo se na akte. Što konkretno znači da je građevina od državnog značaja i da se zahvati takve gradnje definiraju Programom državnog prostornog uređenja kao što bi bio slučaj termoelektrane u Pločama? Isto znači nadilaženje raznih birokratskih prepreka, svojevrsno ubrzavanje realizacije velikih investicija i izravno uključivanje u Prostorno uređenje najvišeg reda bez ikakvih mogućih 'sputavanja' od strane lokalne ili područne samouprave.

Isto tako, u ovom  slučaju ujedno znači i lakši prodor u smislu ishođenja dozvola, jer lokacijsku dozvolu, kao i ostale u ovom slučaju izdaje direktno - nadležno Ministarstvo.

Slijedi pojašnjenje prilikom kojeg nam se izvori oslanjaju na Narodne novine i službene stranice Vlade i ministarstava.

2013. godina puna zakonskih promjena, novih uredbi...

Naime, Vlada RH je, kako su naveli u jednom od svojih javnih objašnjenja,  pod uvjetom da investitorima stvori pogodnu klimu i teritorij u kojemu velike investicije neće nadilaziti na brojne barijere, donijela niz zakonskih promjena, uredbi i propisa.  

Među njima je donošenje novog Zakona o prostornom uređenju koji se dogodio 12. prosinca 2013. U njemu je naznačena jasna promjena koja je izrazito bitna u smislu investicije u jednu termoelektranu kakva se planira u Pločama.

Ista Uredba, spomenuta u ovom izloženom članku 56 (Zakon o prostornom uređenju, NN 153/2013), vidljiva je na stranicama Narodnih novina s naznačenim datumom 19. ožujka 2014. godine. Ona određuje građevine, površine i zahvate državnog i područnog (regionalnog) značaja, koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju, ne smatraju građenjem, a koji se prostornim planovima planiraju na teritoriju Republike Hrvatske i u njenom epikontinentalnom pojasu.

Prema njoj, energetske građevine, odnosno, elektrane instalirane snage 20 MW i veće s pripadajućim građevinama, definiraju se kao građevine državnog značaja. O istome se možete uvjeriti ovdje.

Navedeno znači da stanje odlučivanja kod prostorno-planske dokumentacije, kada su u pitanju objekti od posebnog interesa, glavnu riječ ima država, na čiju se to razinu podiže. Tu nedvojbeno spada i termoelektrana na ugljen u Pločama, a navedene tvrdnje jasno su potkrijepljene u Zakonu u više članaka i stavaka (NN 153/2013: čl. 56,67, 116,122, 123). Od svih izdvajamo:

Evo i odgovora na pitanje tko izdaje akte za zahvate u prostornom planu državne razine:

Koje su ovlasti po ovom pitanju lokalne samouprave koju je naznačila Vlada RH u svom odgovoru i područne samouprave koju je naznačio gradonačelnik Vejić u svom odgovoru?

Odgovor je, gotovo nikakve.

Za slučaj da jedinice lokalne samouprave i imaju neku od obveza izdavanja pojedinačnih dokumentata prostornog uređenja (ili poslije pojedinačnih upravnih akata) iste moraju postupiti prema naputcima plana višeg reda odnosno naputcima Ministarstva (Države) što je posebno naznačeno čl.123 navedenog zakona koji između ostalog kaže: U slučaju protivnosti prostornog plana niže razine prostornom planu više razine prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se prostorni plan više razine.

Investicije od državnog značaja brže dolaze do dozvola

Građevine od državnog značaja kao što bi bila TE Ploče, dobile su još jednu olakotnu okolnost sa zakonskim promjenama. Dozvole za gradnju (lokacijska i/ili građevinska dozvola) dobivaju se izravno od ministarstva.

No, vratimo se na zakon i uredbu. Građevine od državnog značaja kao što je ovaj nama interesantan slučaj, s njima su dobile još jednu olakotnu okolnost. Naime, definira se drugačija procedura u smislu ishođenja dozvola za gradnju (lokacijska i/ili građevinska dozvola) koje se dobivaju izravno s jedinstvene adrese: ministarstvo.

Isto definira Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (Narodne novine 116/07, 56/11) gdje je jasno naznačeno da Ministarstvo izdaje lokacijsku i građevinsku dozvolu za elektranu instalirane snage 20 MW i veću s pripadajućim građevinama, kao i primjerice dalekovod 220 kV i više s trafostanicom i rasklopnim postrojenjem na tom dalekovodu.

Navedenim zakonom i uredbama, olakšana je procedura u smislu provođenja velikih investicija, konkretno i termoelektrane na ugljen u Pločama. Vlada RH je bila jasna u objašnjenju promjene Zakona o prostornom uređenju gdje su prilikom njegovog predlaganja izneseni sljedeći argumenti:

'Naime, Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske kojima su planirani zahvati u prostoru od značaja za Državu, po svojoj pravnoj prirodi i sadržaju nisu dokumenti podobni za provedbu tih zahvata (izdavanje lokacijskih dozvola), već je njihovu provedbu potrebno „razraditi“ prostornim planom županije, i prostornim planovima na lokalnoj razini, a na što donositelji tih planova nisu uvijek spremni....Zakonom će se: omogućiti planiranje na državnoj i regionalnoj razini zahvata u prostoru državnog, odnosno županijskog značaja i provedba tih planova bez donošenja prostornih planova nižih razina te koordinacija planiranja i investiranja na državnoj razini što će imati za posljedicu aktiviranje i iskorištavanje državnih i regionalnih sredstva, odnosno poboljšanje njihova iskorištavanja i s tim u vezi omogućavanje i poticanje gospodarskog razvitka na svim razinama i u svim segmentima društva', službeno je pojašnjenje pušteno u javnost prilikom predlaganja izmjena koje su se na kraju i dogodile.

Što kažu Program državnog prostornog uređenja i Strategije?

Pročavajući i dva osnovna dokumenta po pitanju, konkretno ovakve energetske investicije koja se želi locirati na prostoru luke Ploče, Program državnog prostornog uređenja, te Strategiju prostornog razvoja RH kao i onu energetskog razvoja RH, jasno je da i njihove promjene i sadržaji idu upravo u smjeru zagovaranja energetske politike gdje je termoelektrana na ugljen u RH prioritet.

Za one koji ne znaju, dogodile su se izmjene i u Programu prostornog uređenja RH. I to ne tako davno, konkretno, u lipnju 2013. godine. Po pitanju energetskih objekata na ugljen kao pogonsko gorivo, nisu baš beznačajne.

Možda je nekima poznato da je država u prijašnjem Programu prostornog uređenja RH (iz 1999. godine) imala stavku da se 'do 2015. godine u RH neće graditi niti istraživati, odnosno ispitivati mogućnost izgradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao i nuklearnih energanata'. Ukoliko se pitate kako je onda prošla investicija za Plomin C, imamo i na to odgovor koji smo pronašli na službenim web stranicama HEP-a gdje pojašnjavaju kako se taj projekt ne kosi s navedenom odredbom. 'U slučaju TEP C, riječ je o postojećoj lokaciji i rekonstrukciji kojom se zamjenjuje blok TEP 1 suvremenijim blokom unutar postojećeg "tvorničkog dvorišta", pa tako ovaj zahvat nije u suprotnosti s tom odredbom', navode iz HEP-a.

Te stavke s izmjenama i dopunama od 2013. godine više nema te se određena rečenica s izmjenama Programa prostornog uređenja RH jednostavno - izbrisala.

TE Ploče nije niti na vidiku u svim važnim dokumentima

U Programu prostornog uređenja RH, nije nigdje naznačeno južno područje kao ono na kojemu se planiraju nova energetska postrojenja

Promjena u vezi lokacije izgradnje energetskog objekta na području Ploča nema, što se ne može reći za Omblu i Vukovar koji su upravo s ovim izmjenama konkretno navedene kao lokacije za energetske lokacije na obalnom području te onom u Istočnoj Slavoniji.

Općenito, u Programu prostornog uređenja RH, nije nigdje naznačeno južno područje kao ono na kojemu se planiraju nova energetska postrojenja. Konkretno, govorimo o području Ploča i njegove šire okolice.

'Nova proizvodna energetska postrojenja previđena su u tri područja: šire područje srednje i sjeverne Dalmacije, šire područje istočne Slavonije, šire područje Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije. Predviđa se izgradnja minimalnih instaliranih snaga 350 MW za termoelektrane, odnosno oko 120 MW za hidroelektrane',navedeno je u dotičnom dokumentu. Tako na karti vidimo točno označena potencijalna područja za ovakve projekte, a vidimo i zacrtanu kombi elektranu na prirodni plin u Metkoviću. TE Ploče po ovome nije ni u planu. Barem ne još.

SLIKA: Program prostornog uređenja RH (Izvor)

No, i to što se ničim ne naznačuje enrgetski objekt u Pločama na ovoj karti, treba uzeti s oprezom. 'Kapacitete i njihov razmještaj utvrđivat će se sustavno na razini daljnjeg planiranja cjelovite državne mreže kroz Strategiju razvoja energetskog sustava uvažavajući potrebe sigurnosti i učinkovitosti', piše u istom Programu prostornog uređenja RH.

Naravno, zavirili smo i u Strategiju energetskog razvoja.

Energetska strategija je jasna: TE na ugljen su prioritet RH!

Strategija prostornog i energetskog razvoja, jasno je usmjerena na nužnost gradnje termoelektrane na ugljen u RH što je postao prioritet u energetskoj politici. 'Investitori su manje skloni riziku i dugoročnim investicijama pa će stoga Vlada Republike Hrvatske stvarati pogodno zakonodavno, institucionalno i administrativno ozračje za investitore.', jasno se navodi u Strategiji energetskog razvoja RH kada su u pitanju energetske investicije. Taj dio zadatka su ispunili. 

U istoj se Strategiji posebno naznačava prioritetnim istražiti lokacije za smještanje termoelektrane na ugljen. 'Jedna od prioritetnih zadaća Vlade Republike Hrvatske je pokretanje istraživanja lokacija za izgradnju termoelektrana na ugljen i uvrštenje odabranih lokacija u Program prostornog uređenja Republike Hrvatske i odgovarajuće županijske planove, kako bi se na vrijeme pripremile lokacije za izgradnju potrebne snage u termoelektranama na ugljen', piše u navedenoj Strategiji.

Ploče su zasigurno posebno interesantne za lokaciju iste, iako nisu nigdje konkretno navedene. Ali, nalaze se uz more, a uz to, razvijeni lučki sistem pruža dobavu koja je odgovarajuća. 'Republika Hrvatska je pomorska zemlja s dobrim lokacijama za izgradnju termoelektrana na ugljen. Morem su dostupni izvori kvalitetnog ugljena uz konkurentnu cijenu, zahvaljujući čemu električna energija proizvedena u tim objektima može biti regionalno konkurentna', navodi se u Energetskoj strategiji.

Jesu li sva vrata otvorena za izgradnju termoelektrane?

Da zaključimo, Ploče se do sada još ne spominju kao konkretna lokacija niti u Strategijama niti u Programu državnog prostornog uređenja, ali isto se može promijeniti. No, ključne promjene vezane uz moguću realizaciju termoelektrane na ugljen u Pločama, ne treba pratiti kroz izmjene prostornih planova lokalne samouprave, kako je uputila Vlada, a niti isključivo u županijskom, kako je uputio gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić. Zašto su dali neistinite tvrdnje i nisu usmjerili javnost na ovakve podatke, iako im je posao isto pratiti i transparentno omogućiti vjerodostojne informacije, znaju samo oni.

Očigledno je kakvoj energetskoj politici smjera naše ministarstvo, kao i to da želi aktivno biti uključeno u isti proces te da jasno želi olakšati prodor svim investicijama, pa tako i ovim energetskim. Konkretno, ovim su se, ciljano ili ne, uvelike otvorila vrata i jednoj termoelektrani na ugljen u Pločama.

No, u Pločama je svakako vrijedno napomenuti još dva događaja: Imenovani su novi članovi i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave. Nije sasvim jasno je li ista obzirom na sve navedene promjene ima jednaku nadležnost kada je u pitanju 'blagoslov' za izgradnju energetskog objekta na lučkom području, no ukoliko i jest, indikativno je kako je prijašnje Upravno vijeće, jednoglasno odbacilo takvu mogućnost još ranije.

Ovim su se nedvojbeno otvorila vrata da novo Upravno vijeće izglasa sasvim drugačiju odluku. Vrijedno je napomenuti kako je investicija već dobila potporu od Ministarstva gospodarstva, kako pisanim putem kada se tražila inicijativa za izmjenu Županijskog prostornog plana, tako i s raznim izmjenama u zakonima i novodonesenim Uredbama koje je kreirala Vlada RH.

Očigledno je kakvoj energetskoj politici smjera naše ministarstvo, kao i to da želi aktivno biti uključeno u isti proces te da jasno želi olakšati prodor svim investicijama, pa tako i ovim energetskim. Konkretno, ovim su se, ciljano ili ne, uvelike otvorila vrata i jednoj termoelektrani na ugljen u Pločama.

Uskoro donosimo intervju s eko aktivistom Vjeranom Piršićem kao i s bivšim direktorom Plomina 2 u izgradnji, ujedno i bivšim Ministrom energetike, Encom Tirelijem, koji su odlučili podijeliti plominsko iskustvo s našim čitateljima.

Danas je Plomin C dobio karakter strateškog projekta za RH što dodatno ubrzava njegovu realizaciju. Jednaki zahtjev podnesen je i za TE na ugljen u Pločama. U Plominu otpor javnosti nije naišao na sluh vladajućih, ali o tome više u intervjuu s eko aktivistom Vjeranom Piršićem kao i s bivšim direktorom Plomina 2 u izgradnji, ujedno i bivšim Ministrom energetike, Encom Tirelijem, koji su odlučili podijeliti plominsko iskustvo s našim čitateljima.

I napomena za kraj: Za ovo istraživanje nismo tražili pojašnjenja od ikakvih Ureda državne ili gradske uprave. S obzirom na sve navedeno, do pravih i vjerodostojnih informacija jako je teško doći preko službenih tijela. Očito.