PROJEKT KOJI ĆE OŽIVJETI TURIZAM U NERETVI: Upoznajte 'Lađarske dvore'
Veliki turistički projekt 'Lađarski dvori' kojeg je inicirala Udruga lađara Neretve, a čiji je nositelj natječajne dokumentacije TZ, odnosno, Grad Metković, nedavno je dobio 'vjetar u leđa' i od europskih fondova, koji su ideju nagradili s 300 tisuća kuna poticaja kako bi na ušću Neretve osvanula ova turistička atrakcija. Obzirom da projekt sa sobom nosi niz potencijala s kojima bi turizam na našem području dobio nove okvire, što je podržala i Dubrovačko-neretvanska županija, odlučili smo ispitati sve detalje ove investicije.
'Gradnja 'Lađarskih dvora' pretpostavka je relevantnog i održivog turističkog proizvoda, koji bi trebao postati okosnica turističke ponude u dolini Neretve', rekao je Nikola Grmoja, metkovski dogradonačelnik kojeg smo upitali da nam predstavi sve detalje ove vrijedne turističke investicije.
Sam projekt razvio se, naime, iz potrebe objedinjavanja nekoliko različitih djelatnosti kojima je neretvanska lađa ideja vodilja. Tako bi se tradicija izrade, održavanja i upotrebe neretvanske lađe povezala sa sadašnjošću kroz prikaz povijesne građe, učenja zaboravljenih zanata izrade i održavanja istih, te sportskog aspekta kroz veslačko društvo i njegovo djelovanje u razvoju sportske kulture. Projekt je shodno tome zamišljen kao spoj potreba lađara u njihovim aktivnostima kroz godinu i modernih turističkih potreba, a ujedno bi se kroz njegovo ostvarenje promovirale tradicionalne i autohtone vrijednosti neretvanskog kraja.
Lađarski dvori rješavaju probleme lađara i razvijaju sportski turizam
'Lađarski dvori' bi tako predstavljali multifunkcionalni turistički proizvod koji bi uz sve navedeno riješio i problematiku neretvanskih lađara. Zamišljen je kao višenamjenski objekt koji će služiti Udruzi lađara Neretve za smještaj lađa u njihovu vlasništvu te kao radionica za izradu novih i popravak starih autohtonih plovila (lađe i trupe), pa i za uredski prostor i sl. Ujedno bi trebao potaknuti rekreativne aktivnosti kojim bi se zasigurno obogatila turistička ponuda doline Neretve. 'Unutar Lađarskih dvora je predviđen i Dom sportova na vodi, neretvanski i regionalni centar za veslačke sportove na mirnim vodama, servis i uopće korištenje plovila', pojasnio je Grmoja budući da amaterski i profesionalni veslački klubovi na području Neretve nemaju adekvatne uvjete za skladištenje.
'U zadnjih nekoliko godina izražena je i tendencija da veslačke reprezentacije i klubovi istočnoeuropskih zemalja (Mađarska, Ukrajina, Češka, Poljska pa i Rusija) u dolini Neretve organiziraju pripreme zbog blage klime i izvrsnih uvjeta na vodi, a jedini limitirajući faktor im je potpuni nedostatak logistike', tvrdi metkovski dogradonačelnik. Ističe kako bi svi oni mogli koristiti resurse 'Lađarskih dvora' koja bi im bila na raspolaganju, poput prostorija za odlaganje drugih plovila koji se koriste u veslačkim sportovima, prostor za tjelovježbu (teretana), višenamjenske prostorije za veće skupove, seminare, projekcije i slična događanja.
Za promociju tradicionalnih vrijednosti, izgradio bi se Eko muzej
Uz sve navedeno, 'Lađarski dvori' imali bi i značajnu ulogu promoviranja neretvanskog kraja kao i tradicionalnih vrijednosti autohtonog života u Neretvi u prošlosti koje bi se manifestirale kroz Eko muzej koji je isto sastavni dio ovog velikog projekta. Riječ je o adekvatnim višenamjenskim prostorijama konferencijsko-muzejskog tipa u kojima bi mogle biti prezentirane tradicijske vrijednosti autohtonog života u Neretvi u prošlosti kroz razne projekte te postavljanjem trajne fotoizložbe. 'Ujedno bi prostor bio u funkciji organiziranim seminarima i predavanjima kao i za prikazivanje projekcija s poveznicom života u Neretvi u turističko promidžbene i znanstvene svrhe. Takav prostor predstavljao bi početnu bazu u obilasku svih okolnih turističko-kulturnih odredišta', tvrdi Grmoja.
Projekt podržan i od strane Dubrovačko-neretvanske županije
Dubrovačko-neretvanska županija svojim je partnerstvom podržala projekt Lađarskih dvora, obzirom da bi se njegovim ostvarenjem ostvarili neki zanemareni turistički potencijali te bi se podigla razina ukupne turističke usluge županije, doline Neretve i grada Metkovića, čime bi se u dolinu Neretve moglo privući i druge ulagače u njezin održivi razvoj kao i u ostanak mlađe, obrazovane populacije.
'Dvori bi ujedinili tradicionalne i naslijeđene vrijednosti te pridonijeli uvođenju suvremene turističke ponude koja bi privlačila turiste i posjetitelje', kaže Grmoja. 'Ujedno, u suradnji s turističkim agencijama i turističkim djelatnicima doline Neretve stvoriti će se pretpostavke za aktiviranje potencijala agro i seoskog turizma, koji još ne postoji u ovom dijelu Hrvatske. Zalaganjem za proglašenje doline Neretve parkom prirode neretvanski poljoprivredni proizvodi bi na sebi nosili oznaku „Proizvedeno u parku prirode“, što im u Europi značajno diže cijenu', objašnjava Grmoja referirajući se na turistički potencijal doline Neretve, uz naglasak kako svakako treba i spomenuti aktualni trend koji je sve prisutniji u svijetu da poljoprivredni proizvod od polja do stola prevali što kraći put.
Razvoj turizma i energetski planovi
'Lađarski dvori', prema riječima dogradonačelnika Metkovića, samo su jedan od kamenčića u mozaiku svekolikoga potencijala kojeg ima dolina Neretve i što tek treba iskoristiti. 'U turizmu to su još prilično očuvani prirodni rezervati flore i faune, birdwatching, idealni uvjeti za organiziranje zimskih priprema europskih biciklističkih zanesenjaka, zimske marine za nautičare, u desetcima napuštenih sela može se pokrenuti autohtoni seoski turizam...', nabraja Grmoja referirajući se na potencijalna buduća ulaganja koja bi se mogla ostvariti.
Grmoja obzirom na sve navedeno ističe kako u istoj turističkoj viziji, nema mjesta za jednu termoelektranu na ugljen u Pločama kao ni za projekt Gornji horizonti.
'Hrana, voda i zrak, uz Sunce, za koje Boga molimo da na ga ne uskrati – sve to mi sada imamo i možemo ponuditi drugima. Stoga upozoravam na dvije velike ugroze koje nam prijete. To je projekt Gornji horizonti koji će dolini Neretve, ali i Malostonskome zaljevu, oteti vodu te suluda zamisao da se u Pločama, kilometar zračne crte od ušća Neretve, gradi termoelektrana na ugljen snage od 800 MW. Jedina očuvana europska delta u kojoj ljudi još kako-tako žive pomireni s prirodom tako će se naći između energetske Scile i Haribde. Tome ćemo se mi u Metkoviću i dalje žestoko suprotstavljati i činiti sve da to shvate i ostali žitelji doline Neretve', zaključuje.
(FOTO: commons.wikimedia.org, by Maga, under CCA)
