POSTOJI OGROMAN POTENCIJAL Stručnjaci komentiraju: Može li dolina Neretve postati europska Florida?

Trgovine, tržnice, ulični štandovi, ma, nema prodajnog mjesta s voćem gdje se ne jari sjaj prirodno zlatno žute do narančaste boje. Svaka osoba u Hrvatskoj pritom zna da su ti agrumi potekli iz zelene doline Neretve i u pravilu veoma lako mogu osjetiti kada se radi o proizvodu iz uvoza. Kako kaže Mirko Knežić (26), proizvođač mandarina iz Mihalja kraj Opuzena, ona baš ljubi ovo područje, toplina u zraku i u zemlji čini ju specifičnom i jedinstvenom, kao i blizina mora.

- Naša mandarina uvijek izgleda svježije i sočnije u odnosu na ostale, punije je kore i nije spužvasta poput uvoznih koje kao da su napuhane i povele. Uvozne mandarine izgledaju gotovo plastično – posve su narančaste i sjaje se, a na našima vidiš da su prirodne i zdrave te zato odlične pred zimu kada je potrebno ojačati imunitet – objašnjava Knežić za Jutarnji. 

Kada je toliko bolja od ostalih na tržištu, zašto neretvanska mandarina nije prepoznatljiv brend u cijeloj Europi, kao što su agrumi na Floridi? U američkoj saveznoj državi se naranče nalaze na registracijskoj pločici vozila i postoje brojni turistički sadržaji vezani uz proizvodnju ove vrste voća. Naravno, Florida je jedan od najvećih proizvođača agruma na svijetu i teško je zamisliti da će neretvanska mandarina dostići takav globalni utjecaj. No, zašto ne bi mogla pokoriti stari kontinent i postati poznati hrvatski brend u Europi?

Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jakopović, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i nositelj kolegija Odnosi s javnošću u turizmu, smatra da potencijal za takav pothvat itekako postoji. Kako kaže, Hrvatska dosad nije u potpunosti iskoristila mogućnosti svojih autohtonih proizvoda u smjeru njihove globalne prepoznatljivosti i stvaranja brenda tih proizvoda. Ističe da postoje proizvodi koji na temelju svoje izvornosti imaju snažan potencijal za razvoj brenda kao što su, primjerice, slavonski kulen, istarski pršut, stonske kamenice i paški sir. Među njima su, kaže, i agrumi, neretvanske mandarine i dubrovačke ljute naranče, te ostalo povrće poput ličkog krumpira i ogulinskog kiselog zelja jer većina tih proizvoda već posjeduje zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, što im omogućuje da istaknu svoju unikatnost na globalnom tržištu i ispričaju svoju jedinstvenu priču.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.