POGLED U PROŠLOST: Neretvani u Španjolskom građanskom ratu
Ova fotografija nas vodi u 30-e godine 20.stoljeća u vrijeme trajanja Španjolskog građanskog rata, koji se vodio između fašističkih i ljevičarskih skupina. Mnoštvo je Dalmatinaca upravo sudjelovalo u tom ratu, ponajviše komunista i članova HSS-a. Ideali kojima su vođeni borci iz Hrvatske, nisu zaobišli ni naš kraj. Skoro svako selo u okolici Ploča imalo je po jednog borca u Španjolskom građanskom ratu,a zanimljiva je povijesna crtica kada se 35 dobrovoljaca iz Baćine zaputilo u rat, no otkriveni su i vraćeni svojim kućama.
Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između fašističke vlade i različitih lijevih skupina na jednoj, te desničarskih nacionalističkih postrojbi na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani. Gledajući iz današnje perspektive teško je dokučiti što je to navelo 150 Dalmatinaca, i to ne samo Dalmatince, već i druge Hrvate na pohod u Španjolsku na stranu republikanaca.
Većinu od takozvanih "Jugoslavenskih Španaca" činili su Hrvati, istaknuti HSS-ovci i komunisti koji su zanat stekli u zapadnoeuropskim zemljama. Tako znamo za Franju Puškarića HSS-ovca rodom iz Zagorja koji je poginuo 1937.godine u okolici Madrida u sastavu brigade "Matija Gubec". Neki dalmatinski borci bili su: Lovre Borovčić, Vicko Krstulović, Tonći Šitin, Ante Mijač....
Ti događaji nisu zaobišli ni Neretvu. No, prije pogledajmo političku situaciju tih godina, kako bi nam bilo jasnije. U Metkoviću 1919.godine formira se KP (Komunistička Partija), u Opuzenu 1925.godine, a u Baćini 1922.godine. Odmah je ustupila zabrana od strane Kraljevine Jugoslavije, pa KP osniva HRS (Hrvatski radnički savez) koji organizira 1936.godine štrajk na probijanju tunela Vrgoračko jezero-Baćinska jezera. No daleko najveći utjecaj i najjača stranka bio je HSS. KP je u to vrijeme više manje imala i svoje članove u HSS-u. Kad pogledamo situaciju nije ni čudo što su se odlučili na ovaj poduhvat.
Većinom su to bili školovani ljudi koji su neko vrijeme živjeli na zapadu, pa je npr. prve sindikalne ideje donio Bogunović(?) iz Austrije. Kasnije su se sindikalne ideje proširile na cijelu dolinu, pa tako imamo ogranke SKOJ-a diljem Pline, Baćine, Kule Norinske, Opuzena ,Gornjeg i Donjeg Komina, Gradca i čitavog Primorja. Zanimljivo je da se 35 dobrovoljaca iz Baćine uputilo u Španjolsku, no otkriveni su i vraćeni .Svako selo je imalo barem po jednog borca u Španjolskoj , a jedan od njih je i Petar Levantin, rođen u Metkoviću 1910.,viši agronosmki tehničar. U Španjolsku je otišao u rujnu 1936. preko Dubrovnika ukrcavši se na brod za Alžir, odakle se prebacio u Španjolsku. Bio je borac 3. interbrigade u bataljonu "Čapajev''. Istakao se u borbama za obranu Madrida gdje je i poginuo.
Apsolutno je zanimljivo sagledati iz današnje perspektive, kad imamo samostalnu Hrvatsku, povijesne činjenice vezane za naš kraj, jedino ostaje žal za nedostatkom još informacija o ovom razdoblju u Neretvi i Primorju. No, ove činjenice itekako otkrivaju koliko su daleko išli za svoja uvjerenja i bolji život.
Lokalpatrioti Ploče / T.G.
