PIRŠIĆ: Zagovarači TE vas lažu! Plomin je uništen, a TEP C se gradi protivno odredbama Prostornog plana

Autor: Ljubica Foškulo Autori fotografija: , Ljubica Foškulo, wikipedia.org, sisak.info, Greenpeace
Razgovarali smo s predsjednikom udruge Eko Kvarner i jednim od glavnih aktivista protiv TE na ugljen, Vjeranom Piršićem koji je odlučio iskustvo iz Plomina podijeliti s čitateljima Dubrovačkog dnevnika. Koje čestice nisu uključene u službena mjerenja, kako je Istarska županija podignula tužbu jer se TEP C planira graditi protivno određenjima Prostornog plana županije, kako zagovarači manipuliraju javnošću kada govore da oko Plomina postoji eko-proizvodnja, ili kako nema opasnosti jer će se radioaktivna šljaka prodavati građevinskim firmama - o svemu ovom nam je govorio Piršić 'iz prve ruke'. Ujedno je pojasnio zašto je TE na ugljen porazna za turizam i razvoj okolnih mjesta te zašto je turizam u Opatiji razvijen unatoč TE u Plominu, što ne misli da bi bio slučaj primjerice s općinom Gradac i Trpanj.

Što je po vama osnov problema u termoelektranama na ugljen koje se žele progurati u Hrvatskoj?

Hrvatski sabor je donio regule kojima se zabranjuje rad termoelektrana na ugljen 2001. godine.  2008. godine,  počela se raditi Strategija koja je rađena samo kako bi se opravdala termoelektrana na ugljen i istraživanje nuklearki. Ta Strategija vraća Hrvatsku u 19. stoljeće.

Cijela Europa, pa čak sad vidim i jedan Pakistan, rade sustavne planove za prelazak na obnovljive izvore energije, a mi se vraćamo unatrag. Postavljaju se dva ključna pitanja: prvo, zašto se to radi, a drugo, zašto nam lažu?! Odgovor je novac.

Navedeni projekti se zapravo žele realizirati uz, koliko vidimo, veliki otpor javnosti. U Plominu je također bio veliki otpor prema TEP C, u Pločama su prosvjedi.  No, TEP C se na koncu ipak gradi. Kako to komentirate?

Cijela priča je u tome da ugljenarski lobi nema šansu realizirati dobre projekte u zemljama s razvijenom demokracijom. Ugljenarski lobi može prodati neistinu da su TE na ugljen bezopasne i isplative u zemljama s nerazvijenom demokracijom, jer se u onima s razvijenom prvenstveno poštuje glas lokalne populacije i dođe se veoma lako do transparentne informacije. Korijen problema je što je nekim ljudima super dovesti ugljen iz Južne Amerike ili Afrike na Jadran, pretvoriti u električnu energiju i putem određenih dalekovoda, nju sprovesti u jednu Njemačku u slučaju Plomina ili u jednu Italiju, u slučaju Ploča.

Znači, ključan je profit, iza kojeg  stoji ugljenarski lobi: želi se jeftino kupiti ugljen i pri tom ne platiti za posljedice štete na okoliš pa i na živote građana i na tome se zarađuje. Da pojednostavimo i skratimo cijelu priču: CO2 i ostala zagađenja nama, a jeftina struja njima. 

Kako gledate na projekt Plomin C, obzirom da ipak predstavlja svojevrsnu energetsku neovisnost RH?

Plomin 2 koji je radio njemački RWE je pljačka Hrvatske i potpuno štetan ugovor za nas. Kompanija RWE se već nekoliko puta naplatila u Plominu 2.

Drugo, oni su željeli proći s projektom Plomin C  što prije i s tim su cijelu energetiku usmjerili na ubijanje obnovljivih izvora energije, jer da bi ga progurali, Hrvatska je smanjila kvotu solara samo na 10 MW što se u jednoj Njemačkoj instalira u jedan dan.

S Plominom 3 se događa isto što i s Plominom 2 po pitanju štetnih ugovora. Toliko je skandalozan i štetan taj ugovor koji se nudi! Oni žele pokloniti investitoru Plomin 2 i Plomin 3, koji konačno isplaćuju RWE, koji je već pretplaćen, i oni se obvezuju da ćemo mi  kupovati 50 posto struje po fiksnoj cijeni koju su oni odredili. To je uostalom protivno tržišnom natjecanju i korist za RH je jako obezvrijeđena.

U Njemačkoj se TE na ugljen gase zbog neisplativosti. Na koji način bi se ta neisplativost mogla manifestirati na Plominu C?

Dr. Enco Tireli, bivši Ministar energetike, izračunao je koja je cijena plaćanja troškova CO2 i njegova studija općenito govori koliko je ovaj projekt financijski negativan za Hrvatsku. Znači, osim što uništavaju sve naše vitalne grane, plaćat će visoku cijenu okoliša i CO2 i uz to potpisuju štetne ugovore po Hrvatsku, koji se odvijaju u neeuropskom duhu i netransparentni su. Pokušavaju naći financijere, objavili su tri partnera, ali ne i uvjete. Nimalo demokratski.

Je li s odbacivanjem referenduma i s obzirom na sadašnji stadij realizacije TEP C, nestala ipak nada onih koji se protive toj izgradnji?

Mi smo tražili referendum i 90 posto ih je bilo za njegovo sprovođenje. Prihvaćanje istog bio bi minimum pristojnost vlasti prema građanima, no odbačena je i sama ideja referenduma. Koliko je uopće obranjiva ta otuđenost naših političkih elita od građana? Ipak, vjerujem da još nije gotovo i nisam pesimist. Sad smo u EU i postoji toliko demokratskih standarda koje možemo tražiti. Ne vjerujem da će Bruxelles odobriti da se ugovara kako ćete kupovati 50 posto energije po nekim definiranim cijenama jer je isto suprotno tržišnom natjecanju. Potpuno netransparentno se 'šuruje' s investitorima preko naše grbače.

U službenim mjerenjima, izostavljena su ona najopasnijih čestica PM 2,5

Mjerenja od strane Zavoda za javno zdravstvo navode da su svi štetni utjecaji od strane TE Plomin unutar Graničnih vrijednosti. Kako to komentirate?

Zagađenja Plomina su zapravo nepotpuno parametrizirana. Kada govorimo o česticama, mjerenja su bazirana primjerice na mjerenju PM10, ali prava su opasnost čestice PM2,5. Naime, PM10 vam ostaju u nosnicama i ne idu dalje, ali PM2,5 su mikročestice koja vam se zabadaju u pluća i one su najopasnije jer vas mala koncentracija istih može razboljeti, a nisu uopće uvrštene u mjerenja i nigdje nećete naći njihovu količinu u izvještajima.

Ovo vam ne govorim kao stručni poznavatelj energetike, već je moje znanje bazirano na europskim studijama koje su rađene od strane agencija, Svjetske zdravstvene organizacije, a ne isključivo od Udruga, što je velika razlika. Sve europske studije pokazuju isto –da unatoč svim mjerama, zagađenja čestica Pm2,5 postoje, a koja se ne rješavaju.

Je li se mjeri radijacija?

Mjerila se iz šljake i ona je bila zabrinjavajuća. Postoje velike sumnje da je rast karcinoma u Labinštini direktno vezan  za radioaktivnu šljaku iz termoelektrana. Konkretno, doktor Mohorović je radio na istraživanju utjecaja TE Plomin na pobačaje i karcinome u Istri. On je naime ginekolog i u svom radu primijetio je anomaliju u smislu veće zastupljenosti istog i statistika mortaliteta i pobačaja koje je radio ukazuju da korelacija itekako postoji. Hrvatska nažalost nema sustavnih zdravstvenih metodologija istraživanja koje bi ukazale na korelaciju oboljenja i ovakvih industrija, ali zato postoje i europski podaci koje možemo smatrati prihvatljivima: Europske agencije za okoliš iz Kopenhagena, Svjetska zdravstvena organizacija, studije iz Utrechta, istraživanje Vlade u državi Texas...

Teško je vjerovati da su, ukoliko su toliko štetna zagađenja, TE na ugljen nicale na svakom koraku.

Poanta je u kumulativnim efektima, a ne u tome da će vas nešto ubiti odmah. Praktički, govorimo o zagađenjima, koja se akumuliraju desetljećima i koja su smrtonosna, što dokazuju medicinska istraživanja.

Kakva je onda funkcija Graničnih vrijednosti u službenim mjerenjima ukoliko pričamo o takvoj šteti?

Granične vrijednosti su konvencija kojom se prihvatila cijena razvoja tehnologije, koja može biti plaćena. Ovo jest ugovor na štetu zdravlja i prije je možda bio i nužan, ali danas nije. Ne bi Njemačka inače gasila TE na ugljen i nuklearke i radila ogromnu i financijski izdašnu tranziciju na obnovljive izvore energije. Da se razumijemo, cijena megavat sata termoelektrane na ugljen nije visoka, to je konkurentna cijena, ali posljedica na neki okoliš su stravične, iako oni imaju najskuplje PR agencije (kao što su u Pločama angažirali Krešimira Macana) koje spinaju i govore neistinu da tu nema problema. No, zato postoje stručne studije u Europi i svijetu koje sam spominjao i koje jasno pokazuju koje su realne posljedice od korištenja ugljena kao energenta i ruše baznu tezu da je TE na ugljen opasna koliko i farma jagoda.

Spomenut ću da je je od nevladinih organizacija, Greenpeace koristeći metode od europske agencije za okoliš, izračunao 680 mrtvih na Kvarneru i ta je informacija priznata od strane Svjetske zdravstvene organizacije. 

Studija utjecaja na okoliš za Plomin C je prošla kao prihvatljiva. Kako to objašnjavate?

Nažalost, imamo loših iskustava po pitanju studija u Hrvatskoj.

Mi, vezano uz Plomin, doduše imamo i kontrastudije o Plominu C koje su rađene u nezavisnom angažmanu. Jednu je napravio upravo spomenuti bivši direktor Plomina 2  u izgradnji Enco Tireli, drugu gospodin Saša Kovačević, koji predaje energetiku na Oxfordu.

Obje studije su poprilično porazne i govore da je riječ o suludim projektima.

Vjeran Piršić: Zagovarači vas sustavno lažu! U Plominu nema eko proizvodnje, a ni kvalitetnog života

Idemo malo na TE na ugljen koja se želi izgraditi u Pločama. Koliko ste upoznati s tom pričom?

Vaši zagovarači vas svjesno lažu! Priča da je u Kostreni, u kojoj se nalazi TE na mazut i rafinerija, bajno i da postoji eko proizvodnja u okolici Plomina, to je užasno koliko vas lažu u cilju omogućavanja ovako štetnih i opasnih projekata. Uostalom, vi imate slično iskustvo i s azbestom.

Prezentirat ćemo neke teze koje su iznijeli zagovarači, pa nam možete dati komentar obzirom na situaciju u Plominu.

* Zagovarači kažu: Ovo je korist za lokalnu zajednicu.

Plomin je zona uništenosti života! Tamo se životari, tamo se ne živi. U doba Rima je cvao, a danas ljudi tamo ne vide svoju perspektivu.Oni su doživjeli regresiju, a ne razvoj. Koncentracija zagađenja dovela je do pomora mnogih građana-  ne postoje sustavne studije, ali indicije ukazuju na to.

* Zagovarači kažu: Oko Plomina postoje primjeri razvoja eko-proizvodnje.

To je netočno! Plominština je uništena, grad Plomin je uništen. U okolici ima proizvodnje, ali to nije ekološka proizvodnja niti mogu dobiti ekološki certifikat! Isto tako, Labinština ostaje bez pitke vode zbog Plomina. Ja sam bio na Gradskom vijeću kad je tamo bio bivši predsjednik Uprave HEP-a, gdje se govorilo o problematici vodoopskrbe jer im Plomin siše puno pitke vode. Jedina koja profitira od TE Plomin je općina Kršan jer oni dobivaju novac od termoelektrane i najveći dio proračuna je upravo od nje.

No, vratimo se na poljoprivredu u  dolini Neretve. Bi li vaša hrana bila zagađena ukoliko bi se napravio projekt?  Odgovor je najvjerojatnije da.  Drugo, držao sam predavanje u Pločama prije godinu i pol dana o ekološkoj poljoprivredi  gdje sam zagovarao da se makar pokuša napraviti tranzicija lokalne poljoprivrede dolje, koja je previše ekstenzivna, a povratak mandarina iz Rusije koji se dogodio pravi je primjer onoga na što sam svojim izlaganjem upozoravao. Uostalom, tržište ekološke hrane strahovito raste, a vi nećete moći konkurirati. Ukoliko se dogodi TE na ugljen u Pločama, vi dolje nikada nećete moći imati ekološku proizvodnju niti će vam ijedna certifikat agencija dati eko oznake za proizvode koji su u blizini TE na ugljen. Ne možete dobiti taj certifikat ni primjerice ako vam je maslinik pored ceste.

* Zagovarači: Zaposlit ćemo 150 ljudi u Pločama.

Profitirat će strane tvrtke i njihovi radnici. Kad su Kinezi htjeli financirati prugu Rijeka-Zagreb, oni su htjeli dovesti svoje radnike.

* Zagovarači: Opatija je 15 km udaljena od TE Plomina, a turizam joj i dalje cvjeta, nema štetnih utjecaja ni zagađenja.

Ova izjava je vrhunska manipulacija, turizam u Opatiji razvio se unatrag 150 godina i on je povijesna činjenica. Svatko tko je bio kod nas, zna da se Plomin ne vidi. On je s druge strane Učke i potpuno je van bilo kakvog  vizualnog dometa od jedne Opatije jer cijela Učka skriva pogled na njega. Pitanje bi li itko došao u Opatiju da vidi Plomin?

Ali vidljiv je na karti, turisti mogu znati da tamo postoji TE?

Ne, on nije vidljiv na karti, barem ne u smislu da turisti lako mogu doći do informacije da je tamo TE na ugljen. Motiv dolaska turista u Opatiju nije ekologija nego mikroklimatski uvjeti. Ona je preporučena zbog mora. Kad je jugo, tamo ljudi prodišu bolje. I opet kažem, Plominski zaljev je uvučen, on se ne vidi ni sa ceste niti s Krka. To je zbilja skriveno, duboko uvučeno unutra.  U Pločama je drugačije. Činjenica jest da mi kao turisti nemamo motiva dolaska u Neretvu osim zbog njene prirode. Jedan Gradac živi od turizma kao i Trpanj. Zamislite samo da izgubite 10 posto prihoda od poljoprivrede i od turizma zbog takvom imidža te na ugljen? To je ogroman financijski gubitak.

Postavljaju se tri pitanja. Hoćete izgubiti na kvaliteti hrane i poljoprivrede? Najvjerojatnije da. Hoćete imati više bolesti? Najvjerojatnije da. Hoćete izgubiti na imidžu? Odgovor je apsolutno da.  Znači, najgora je ta korelacija brendiranja destinacije s jednom TE na ugljen, a  upravo tu će stradati primjerice Trpanj i Gradac.

Štete su svakako veće od koristi. Ploče će imati rentu, to je dobro, ali okolna mjesta ne dobivaju ništa osim zagađenja.

* Zagovarači: Šljaku ćemo prodavati građevinskim firmama, tako ćemo je se rješavati.

Pitajte ih koji je volumen radioaktivne šljake i koja građevinska firma će kupiti toliko materijala. Koje su količine i firme, pitajte ih! Lažu vas! To su ogromne količine, pričamo o milijunima tona!!!! Naivnost je da toliko netko može prodati tj. kupiti, to je nemoguće, zaista....Mogu cijeli Balkan izgraditi s tim, koliko se toga nakupi! Bilo bi dobro to invertirati u građevinske projekte, ali ne mogu sve prodati nikako!

Radioaktivna šljaka koja ostaje iza svega je pravi problem Plomina. Postoji postotak ugljena koji ostaje u šljaki, znači pepeo. I to je radioaktivno, a prema istraživanju dr. Mohorovića kojeg sam spominjao, upravo je ona najveći  utjecaja karcinoma i pobačaja u Istri.

* Zagovarači: Imat ćemo najsuvremeniju tehnologiju, s kojom su bilo kakva zagađenja minorna.

Ne postoji apsolutno sigurna tehnologija. Čak i da izaberu dobru tehnologiju, treba je održavati kvalitetno,  jer primjerice imamo situaciju da neki pročiščivaći nisu u funkciji. I da se razumijemo, iz  TE na ugljen ne izlazi vodena para.

Studije koje imam kod sebe i koja sam već spominjao počivaju na tome da postoje zagađenja, koja nisu sanirana sofisticiranom tehnologijom postrojenja na bazi ugljena. Ta zagađenja se prebacuju na trošak javnog zdravstva i zapravo ekstra profit koji se otvara kod TE na ugljen plaćen je sa javnozdravstvenim troškovima gdje je utjecaj na ostale segmente, pa i zdravlje građana prihvatljiva kolateralna žrtva.

Znači, gubitak Neretve kao turističkog resursa, gubitak mogućnosti razvoja poljoprivrede je prihvatljiva kolateralna žrtva onima koji stoje iza projekata TE na ugljen jer tim ostvaruju profite.

Građani su postavljali upit zagovaračima vezano uz otvoreni i zatvoreni sustav transporta. U Plominu je zatvoreni, i kako kažu, puno bolja opcija? Što to znači?

Da, u Plominu je zatvoren sustav transporta što znači da od luke utovara do one istovara sve prolazi kroz cijev i manje prašine ide okolo. No, kod nas je Plomin na brdu, tako da to može biti lokalna priča.

Na neka pitanja nije baš niti odgovoreno, kao npr. kakvi su mogući utjecaji na zagrijavanje mora ali i ribarstvo koje je dosta zastupljeno u Neretvi. Kakvo je stanje u Plominu po tim pitanjima?

Pokojni biolog Branica mi je rekao da je Plomin zbog topline mora najveći toplinski prinos Jadranu između rijeke Po i Zrmanje. Dakle, termoelektrane stvaraju izrazitu količinu topline i zato ih je iracionalno graditi izvan naselja. Primjerice TE na plin u Zagrebu je ujedno toplana.

U Švedskoj je Volvo dobio dozvolu da svoje izrazito pročišćene otpadne vode pušta u jedno lokalno jezero i ono se manje ledilo tijekom zime, jeseni, proljeća što je za njih ispalo dobro za okoliš jer su ptice selice tamo došle odmarati na putu do Maroka. Utjecaj čovjeka na prirodu nije uvijek loš, ali grijanje mora u kontekstu u kojemu mi pričamo nije dobro. Pa pogledajte samo koliko je opasnih vrsta došlo u Jadran zbog klimatskih promjena.

Što se tiče ribarstva, mi smo prije imali puno škampi, više ih nemamo. Da li je to zbog termoelektrane, ne znam. Ono što je vitalno kod Hrvata su turizam, poljoprivreda i ribarstvo kao grana poljoprivrede. S TE na ugljen u Pločama direktno napadate sva tri vitalna resursa. Navedene grane su u rukama malog čovjeka, običnog građanina i s tim se uništava izvor hrane za tisuće obitelji u Pločama i šire da bi jedan krug moćnika zarađivao na prodaji struje drugima. Ovaj projekt je pataloški po lokalnu zajednicu kompletno.

Tužba Istarske županije jer se TEP C gradi protivno određenjima područnog prostornog plana

Na koje procedure biste uputili one koji se protive TE na ugljen u Pločama?

Kod vas je problem što se traži referendum samo u Pločama. Mi smo ga tražili u dvije županije, u Istarskoj  i Primorsko goranskoj. Trebali bi imati vlastite savjetodavne referendume od strane lokalne samouprave, gdje mislim i na Metković, Gradac, Opuzen, Trpanj itd. Ukoliko je utjecaj na 30 km koliko pokazuju studije, zašto bi se odlučivalo samo u Pločama?! Nama na kraju referendum nisu odobrile naše županijske skupštine. Bilo bi dobro da je to država napravila. 

Što se tiče drugih procedura, a vezanih uz samu realizaciju projekta, u Hrvatskoj je svaka sličnost sa pravnom državom slučajna – tako mi je rekao jedan prijatelj koji predaje Pravo na Sveučilištu u Rijeci i tako započinje svoje predavanje pred studentima. Oni su, naime,  provukli projekt Plomina koji nije u Prostornom planu Istarske županije. Imate tužbu prema Upravnom sudu Istarske županije, jer je u prostornom planu dozvoljeno samo 210 MW i to na plin, a oni traže 500 i to na ugljen, a u strategiji je preciziran ugljen, ali ne i snaga.

Ako njima procedura ne bude legalna, oni će je proglasiti legalnom. Oni će napraviti sve što je potrebno da je proces legalan. To je državni udar ukoliko se isključe jedinice lokalne samouprave!

Plomin C je proglašen projektom od strateške važnosti za RH, što to znači?

To  'strateški' zapravo predstavlja činjenicu da je država kapitulirala pred vlastitim birokratsvom. To opet znači da je državna uprava toliko loša da isti projekt ne može regularno servisirati.

Koje savijete biste uputili Pločanima koji se bore protiv TE na ugljen?

Informirajte se i ne dopustite da vam se prodaju neistine. Pogledajte svjetske i europske studije o realnim utjecajima, ne dajte da od vas rade ovce. Kada imate informacije onda ih artikulirajte. Kod nas su bili vaši s juga prije Uskrsa iz Laga 5 i doveli smo im predsjednicu Općinskog vijeća iz Kostrene da im kaže realno stanje, jer su vama dolje lagali da je u Kostreni sve bajno i sjajno.

Pružajte otpor korištenjem svih legalnih i legitimnih sredstava i korištenje demokratskih prava, koja su u Europi puno veća od balkanskih standarda. Koristite pravo na pristup informacijama. U Pločama se još puno utakmica mora odigrati, pogotovo uz kampanju u koju je druga strana spremna spucati milijune. Oni gaze jer su prepuni snage, moći novaca i ovo je zlatna koka koju neće tako lako ispustiti. Stoga naglašavam da bi lokalne zajednice u okolici trebale raspisati savjetodavne referendume! Njega inicira predstavničko tijelo, i rezultati ne obvezuju,  ali daje građanima pravo da se izjasne.

Za kraj, Vaš stav o termoelektrani na plin?

Plin je najmanje loše fosilno gorivo i njegove emisije su u odnosu na ugljen zanemarive. Imaju efikasnost 90 posto i dramatično su kvalitetnije za okoliš. Imaju još jednu bitnu funkciju: one podržavaju obnovljive izvore energije, u smislu brze kompenzacije ukoliko zakažu vjetar, sunce itd. Možete kompenzirati 50 MW u minuti ukoliko je standardne jačine od 500 MW, znači ukoliko stane vjetroelektrana od 50 MW, takva TE na plin to kompenzira u minuti. Termoelektrana na ugljen to ne može.

Popularni Članci