ENERGETSKI 'MONSTRUM' U DOLINI NERETVE? Pločanska termoelektrana u startu duplo jača od Plomina!
Vijest da se u Pločama želi uskoro nastaniti termoelektrana, uzburkala je cijelu dolinu Neretve, a posebno građane Ploča i okolice. Proučili smo o kakvoj je, konkretno, termoelektrani riječ.
Gradnja termoelektrane u Pločama izazvala je buru javnosti, a glavni pokretač burnih reakcija je odluka o dopunama i izmjeni prostornog plana, koju je Luka Ploče Energija, uz potporu Ministarstva, zatražila od gradonačelnika i Grada. U petak je tako sazvana sjednica Gradskog vijeća na kojoj se očekuje rasprava upravo o tom dijelu i eventualno usvajanje ili odbijanje prve stepenice koja vodi prema izgradnji termoelektrane. No, kakva se točno termoelektrana gradi prema planovima Luke Ploče Energije i potpore Ministarstva gospodarstva koji stoje iza cijele priče?
'Razlog za donošenje predmetnog Zaključka je ostvarivanje mogućnosti izgradnje termoelektrane snage 800 MW na ugljen u industrijskoj zoni Luke Ploče', navedeno je u jednom od jučerašnjih objavljenih dokumenata. U ovom uvodu, oslonit ćemo se na te dvije navedene stavke – snaga termoelektrane i ugljen kao pogonsko gorivo.
Snaga termoelektrane planirane u Pločama je jača od dva Plomina!
Snaga od 800MW možda ne znači mnogo za laike koji nisu upoznati s instrumentima jačine termoelektrana. No, znamo da je u Plominu dignuta velika buka oko utjecaja iste, a ono što je dovoljno šokantno je činjenica da bi ona u Pločama bila jačine kao dvije one iz Plomina! Točnije, termoelektrana Plomin sastoji se od TE Plomin 1 (sagrađene 1969.) i TE Plomin 2 (sagrađene 2000). Pogonsko gorivo je ugljen, a ukupna snaga termoelektrane iznosi oko 330 MW te prema podacima iz 2007. proizvodi 2 187 GWh električne energije. U Pločama je, znači, planirana u samom startu TE s duplom jačinom nego što je sada u Plominu. Doduše, u Plominu se TE Plomin C-500 planira izgraditi do 2018., ali i s njim bi ukupna instalirana snaga na lokaciji bila 710 MW, što je i dalje manje od one planirane u Pločama.
U Hrvatskoj je inače ukupno sedam termoelektrana, a ovo je njihova snaga:
KTE Jertovec - ukupne snage 80 MW
EL-TO Zagreb - ukupne snage 88.8 MW
TE-TO Zagreb - snage 440 MW
TE-TO Osijek - snage 89 MW
TE Sisak - snage 420 MW
TE Rijeka - snage 320 MW
TE Plomin - blok 1 snage 120 MW, blok 2 snage 210 MW
*Planirana TE Ploče – snaga 880 MW
Pogonsko gorivo – najštetniji i najjeftiniji ugljen?
No, nije jačina jedino što izdvaja pločansku TE od ostalih. Naime, U Hrvatskoj,ona bi bila druga, uz Plomin, koja za gorivo koristi ugljen . Ostale navedene koriste plin i loživo ulje.
Rasprave koje su plasirane u medijima oko korištenja plina ili ugljena u termoelektranama, konkretno se svode na to da je ugljen štetniji, ali svakako isplativiji i daje bolje rezultate . Argument je da ugljen ima stabilniju cijenu i najveće zalihe, dok se za plin navodi da je puno manje štetan za okoliš, no i poprilično nestabilan energent sklon cjenovnim promjenama. U Plominu su se Istrani povodom izgradnje Plomina C oštro borili protiv ugljena kao planiranog pogonskog goriva obzirom da njegovim sagorijevanjem dolazi do emisije štetnih plinova te su svoju borbu usmjerili na korištenje plina kao pogonskog energenta, zbog, kako su govorili, manje štetnosti na okoliš i zdravlje.
U Pločama je jasno naznačeno da se planira termoelektrana na ugljen, uostalom Ministarstvo nije ni ostavilo drugu mogućnost ukoliko je gledati po njihovoj Strategiji energetskog razvoja (NN 130/09) u kojoj je među prioritetnim zadaćama Vlade jasno naznačeno 'Pokretanje istraživanja lokacija za izgradnju termoelektrana na ugljen'.
'Kao energent za planiranu termoelektranu predviđa se uvozni kameni ugljen, što je također jedna od pretpostavki sigurne i konkurentne proizvodnje električne energije', piše u spomenutoj Strategiji.
Pro et Contra! Prednosti i nedostaci ''energetske zvijeri''
Naravno, u već objavljenoj dokumentaciji jasno su naznačene prednosti termoelektrane. Ukratko se sve svodi na sljedeće prednosti.
* Sigurnost poslovanja Luke Ploče
* Godišnji prihod od rente
* Nova radna mjesta (250 ljudi bi radilo samo u elektrani, a u pratećim djelatnostima angažiralo bi se cca 1.000 ljudi)
* Razvoj lokalnog gospodarstva , povećanje konkurentnosti i ekonomičnosti hrvatskog gospodarstva
* Dodatni prihodi od komunalnih naknada, poreza, prireza, doprinosa
* Stvaraju se preduvjeti za razvoj cijelog područja
Po pitanju nedostatka i razloga 'protiv', smatraju se i navode sljedeći faktori:
* Štetan utjecaj na zdravlje ljudi
* Velika štetnost za okoliš
* Uništavanje ekološke poljoprivrede u dolini Neretve
* Štetnost koja će pogoditi i sektor turizma
Veliki broj građana se, sudeći prema dosadašnjim burnim reakcijama, već izjasnio 'contra', a 'protiv' se već jasno izjasnio i Božo Petrov, gradonačelnik Metkovića.
Nastavlja se...
Ljubica Foškulo
