BEPO PLOČE PRETVARA U NICU: Tri tisuće radnih mjesta, preseljenje nečistih djelatnosti luke i razvoj nautičkog turizma

Nakon održanog Znanstvenog skupa s ciljem afirmacije projekta BEPO Neretva koji je nedvojbeno dobio iznimnu podršku stručne i akademske zajednice, ali i svih direktno uključenih javnih tijela, porazgovarali smo s direktorom projekta Antom Zloićem kako bismo doznali što konkretno donosi lokalnoj zajednici Grada Ploča, obzirom da je izrazito orijentiran na luku Ploče i događa se u neposrednoj blizini tog grada.

U Pločama građani baš i nisu upoznati s projektom BEPO, koliko je stara ideja?

Prvi put smo promovirali projekt na Maratonu lađa prošle godine i uzvanici su bili i župan Dubrovačko-neretvanski kao i gradonačelnici svih gradova i općina u donjoj Neretvi. Općina Pojezerje, Kula Norinska i Ljubuški službeno su dali podršku ovom projektu.

Kakva je podrška došla iz Grada Ploča obzirom da ovaj projekt ima izraziti indirektni značaj i za tu lokalnu zajednicu?

Grad Ploče su teritorijalno unutar zone obuhvata ovog projekta, a konkretno luka ploče pod upravom i ingerencijom Lučke uprave Ploče. Što se tiče Uprave Grada Ploča, oni su osobno s moje strane upoznati s projektom kojeg sam prezentirao i u samom Gradu gradonačelniku i njegovim savjetnicima. Naš dojam iz Konzorcija je da ga svi podržavaju, ali očito neki s nevjericom gledaju je li to uopće moguće.

Foto: Ante Zloić, direktor projekta BEPO

Iz Uprave Grada Ploča i Dubrovačko-neretvanske županije nema odaziva za BEPO

Kako onda objašnjavate da danas nema nikoga iz Uprave grada Ploča, kao ni iz Dubrovačko-neretvanske županije?

Poslali smo poziv predstavnicima uprave Grada Ploča, kao i županu i dožupanici Dubrovačko-neretvanske županije, ali se nisu oglasili niti smo dobili ikakvu povratnu informaciju od njih. Povratnu informaciju nismo dobili ni od Luke Ploče dd. No, danas su tu župan Vukovarsko-srijemske županije kao i svih drugih aktivno uključenih općina čiji su gradonačelnici, odnosno načelnici, ovdje i aktivno sudjeluju u cijeloj ovoj priči.

Na koji način bi se ovaj projekt pozitivno odrazio konkretno na lokalnu zajednicu Ploča?

Ploče su od ishodišta ovog projekta udaljena samo 10 kilometara i imat će višestruke koristi, više indirektne obzirom da se projekt konkretno nalazi u Općini Pojezerje i Kula Norinska na hrvatskom teritoriju. Indirektna korist bi bila svakako da će ovaj projekt  rasteretiti zonu luke, a neke nečiste i bučne stvari će se događati unutar ekoindustrijskog parka.

Drugo, zaposlit će radnu snagu jer će ovaj projekt asimilirati veliki broj radnih mjesta koji se kreće oko tri tisuće u južnom svom dijelu. Ujedno, u Pločama se na području bivše ratne ili vojne luke planira otvoriti Znanstveni centar za nautiku i brodarstvo, a u konačnici bi po našoj urbanističkoj viziji jednog dana trebale imati jednu ambijentalnu atmosferu Nice, a ne jednog malog lučkog i nečistog grada. Uvjereni smo u ono što radimo i vjerujemo da je uz kompetenciju struke i podršku investitora ovo itekako moguće.

Kako se ova Vaša vizija može uopće ukomponirati u sadašnju sliku i važnost koju Grad ima od luke Ploče?

Nama je bitno da ujednačimo strategiju luke, zato i jesu tu Lučka uprava Ploče i Vukovar koji su naši partneri u osmišljavanju i realizaciji ovog projekta i mi smo već sada u jednoj fazi ujednačavanja strategija tih dviju luka. Inače, ovaj projekt predviđa strategiju razvoja sve do 2050. godine, a mi smo se u njegovom osmišljavanju prilagodili konceptu kako to rade razvijene i uspješne zemlje.

Koliko se ovo kosi s inicijativom za termoelektranom na ugljen koja se želi izgraditi baš na prostorima luke Ploče?

Svi me to pitaju (smijeh). Taj projekt unutar luke ploče nas ničim ne smeta barem kada govorimo o ambijentu luke. Investitori moraju znati zašto to žele i zašto baš tu. Naš koncept je drugačiji, mi vidimo luku isključivo kao luku, dakle, ona primarno mora služiti u svrhu razvoja prometa i optimalizaciju tog prometa, a naš pristup energiji i energentima smo jasno prezentirali na ovom simpoziju i on je dijametralno suprotan onom kojeg prezentiraju sada u luci Ploče.

No, kada govorimo opet o segmentu razvoja nautike, termoelektrana  bi zasigurno smetala našoj vizuri Nice i razvoja Ploča kao turističkog grada. Sad, je li ona mora biti takva i koristiti te energente je pitanje koje bi trebalo postaviti stručnjacima iz područja energetike, što ja nisam,  međutim i stručna javnost  je dala o tome svoj stav.

U kojoj ste sada konkretno fazi što se tiče realizacije BEPO Neretva?

Sa Znanstvenim skupom završava faza duhovnog stvaranja projekta duga tri godine, u kojoj Konzorcij promišlja i u kojoj ga kreira.  Već sad nakon Skupa počinje ona konkretna faza kreiranja projekta, dakle koncipirani su već ugovorni dokumenti koji će potpisati svi njegovi sudionici, razrađena je shema zadovoljavanja njihovih interesa. S obzirom da ga sve bitne strukture podržavaju mislimo da može krenuti vrlo brzo. Zašto? Zato što on u svojoj primitivnoj formi već sada i egzistira. Dakle, vi već danas teoretski možete neki teret iz luke Ploče željeznicom dovesti u luku Vukovar i isporučiti ga bilo gdje u Europi.

Na koliko se procjenjuje investicija za ostvarenje BEPO Neretva?

Investicija njegovog južnog kraka, tj. dijela oko Ploča je oko tri milijarde eura, bez da su unutra uračunati dijelovi koji se tiču iznosa što će se investirati u infrastrukturu, luku i željeznicu.

Što se tiče ukupne investicije, ekonomski stručnjaci tvrde da se koristi multiplikator pet, što bi iznosilo 15 milijardi eura. Toliko bi bili ovaj koridor Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar i svi BEPO industrijski parkovi koje bi on na sebe asimilirao.

Dolina Neretve već ima jakog investitora?

Je li se naziru investitori? Spominje se i njemački HIPP kao mogući investitor u dolini Neretve.

Znate, ja sam primarno poduzetnik i da se ne naziru investitori ne bih kretao u ovako nešto. Spominjanje HIPP-a kao mogućeg investitora je svojevoljna konstrukcija nekih novinara. Mi smo naime u nekim od razgovora samo spomenuli da bi, obzirom na potencijale organski čistog tla i eko voća i povrća u dolini Neretve, to bio poželjan partner te da smo stupili u kontakt s tvrtkama iz te grupacije. Nama ipak u ovoj fazi projekta nije interes niti korist izlaziti u javnost sa imenima potencijalnih partnera ili ulagača. 

Kada možemo očekivati konkretnu relizaciju, odnosno početak gradnje?

Ovo je projekt koji će trajati zauvijek, on zapravo nikad neće biti gotov. Mi imamo svoju viziju da bi se 2050. s ovim koridorom događao tok roba od nekih 100 milijuna tona, a sada se tim koridorom događa tok roba od nekih pet milijuna tona. Dakle, mi smo danas na 5% potencijala ovog prometnog koridora. Želimo primarno ostvariti navedeni cilj s kojim bi skrenuli pozitivne ekonomske tokove iz svijeta preko naših interesnih zona, što bi svakako utjecalo i na kvalitetu života.

Uz to, onaj tko je spreman uložiti, praktički bi mogao odmah graditi jer teritorij BEPO projekta uglavnom obuhvaća zemljišta koja su u društvenom, odnosno, općinskom vlasništvu, a od njih, kko sam već naveo, imamo zeleno svjetlo za realizaciju.